Plenković: Agresor ne smije biti nagrađen teritorijem druge zemlje, to bi bilo zastrašujuće

Nagrađivanje agresora prepuštanjem osvojenog teritorija bio bi „zastrašujuć presedan” koji bi imao negativne posljedice za globalno upravljanje, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković na skupu u Kopenhagenu kojim je dominirala tema rata u Ukrajini. 

Plenković je u danskoj prijestolnici sudjelovao na skupu Copenhagen Democracy Summit koji je pokrenuo bivši danski premijer i glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.  Govorio je na panelu „Europska obrana Ukrajine – što je na kocki?”.  

Odgovor na to pitanje za hrvatskog premijera prvenstveno su međunarodni poredak temeljen na pravu, multilateralizam i međusobno poštovanje te ugled EU-a i NATO-a. 

"Važno da onaj koji je snažniji, koji je agresor, ne bude nagrađen teritorijem druge zemlje", rekao je Plenković. Takav ishod rata u Ukrajini dao bi „zeleno svjetlo zlostavljačima” te bi bio „zastrašujuć presedan”. 

Time bi se „praktički otvorila mogućnost bilo kome da se osvrne oko sebe, vidi da je netko malo slabiji, pa da uzme sebi neki dio teritorija koji mu se sviđa”, rekao je hrvatski premijer na marginama skupa na kojem će se kasnije u utorak prikazati i film koji zamišlja kako bi izgledala kineska invazija na Tajvan. 

Skepsa Kijeva

Premijer je pozdravio najavu mogućih mirovnih pregovora u Istanbulu, izrazivši pritom i razumijevanje oko želje Ukrajine da dobije čvrste sigurnosne garancije. Plenković razumije da je Kijev „skeptičan” oko potencijalnih ruskih obećanja jer je već prije 30 godina pristao predati svoj nuklearni arsenal iz sovjetskog doba u zamjenu za sigurnosne garancije svjetskih sila, pa i Rusije, da bi nekoliko desetljeća kasnije Ukrajina postala meta agresije. 

Plenković smatra da je sada glavni cilj jačati ukrajinsku vojsku kako bi mogla braniti državu od mogućih budućih napada. Rusija s druge strane ima „kapacitete novačenja kakve nitko nema” što joj daje „ogromnu prednost”, nastavio je premijer. Ruske žrtve također su „disperzirane” po velikom ruskom teritoriju zbog čega nema „eha u javnosti da su ti gubici neki ozbiljniji problem” koji bi mogao uzdrmati Kremlj.

Plenković je na panelu rekao da je ključno shvatiti da američki predsjednik Donald Trump smatra da je ruska agresija na Ukrajinu posljedica slabosti prethodnih demokratskih vlada predsjednika Baracka Obame i Joea Bidena. 

Republikanac stoga sada želi da se njegovim posredovanjem što prije postigne mir u Ukrajini, što u drugi plan stavlja kvalitetu tog mira te hoće li konačan dogovor podrazumijevati i teritorijalni integritet Ukrajine. 

'Razumijemo zatečenost Danske'

Plenković je u utorak rekao i da Hrvatska razumije zatečenost Danske, jedne od najprivrženije saveznice SAD-a u Europi, izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda, no i izrazio uvjerenje da će se pronaći rješenje za taj spor putem dijaloga. 

Predsjednik SAD-a Donald Trump ponavlja želju za preuzimanjem Grenlanda, ne odbacujući da će se to učiniti i silom ako ga ne uspije steći financijskim putem. Posljednji put je to učinio u razgovoru za NBC krajem prošlog tjedna, kazavši da „ne odbacuje” vojno rješenje za preuzimanje danskog autonomnog teritorija koji SAD-u, kako kaže, „nasušno treba”. 

Foto: Vlada RH

Plenković je u utorak na marginama Copenhagen Democracy Summita, rekao da Hrvatska „razumije” te je „uz Dansku”. 

Podsjetio je na postojanje sporazuma između Kopenhagena i Washingtona iz pedesetih godina koji SAD-u daje mogućnost vojnog jačanja Grenlanda, najvećeg svjetskog otoka na kojemu već postoji američka baza. 

Plenković je izrazio uvjerenje da će se pronaći rješenje kroz miran dijalog, pa podsjetio da je Danska jedna od europskih zemalja „najprivrženijih transatlantskoj suradnji” i „najlojalnijih partnera SAD-a”, te da stoga razumije zatečenost njezinog vodstva takvim signalima iz Washingtona. 

Bivši glavni tajnik NATO-a i danski premijer Anders Fogh Rasmussen na skupu je ranije rekao da je Kopenhagen uvijek bio „dobar i pouzdan saveznik” Washingtonu te da je „reći suprotno uvredljivo prema Dancima koji su stajali rame uz rame sa SAD-om i dali svoje živote”. 

„No danas su vrijednosti koje zajedno branimo zamijenjene riječima iz povijesnih udžbenika – teritorijalnom ekspanzijom, sferama utjecaja, pravom jačega te, naravno – Amerikom na prvom mjestu”, rekao je Rasmussen, pokretač te konferencije. 

Plenković se nakon sudjelovanja na skupu sastao s danskom premijerkom Mette Frederiksen. Uoči tog susreta rekao je da Hrvatska i Danska imaju trgovinsku razmjenu od oko 450 milijuna eura – Danska u Hrvatsku izvozi oko 300 milijuna, a Hrvatska u Dansku 150 milijuna eura. 

Premijer je najavio da će s Frederiksen razgovarati o jačanju hrvatskog izvoza u Dansku, pa izrazio želju da danske investicije poput one Maerska, najveće brodarske tvrtke na svijetu koja ulaže u Luku Rijeka, „naglasi hrvatsku ulogu mediteranskih vrata Europe”, što Hrvatska i jest. 

Vlada zbog toga i ulaže u riječku i druge jadranske luke te u željezničku infrastrukturu, kako bi na značaju dobio hrvatski položaj kao „najkraći put” do srednje Europe za velike pomorske pravce.