Hrvatska može ispuniti ciljeve NATO-a o izdvajanju za obranu, a da to ne ide na štetu socijalnih ili drugih davanja, izjavio je u četvrtak premijer Andrej Plenković
HVALIO SE GOSPODARSKIM RASTOM
Plenković: Hrvatska može ulagati u obranu bez štete za socijalne i druge potrebe
Čitanje članka:
1
min
“S obzirom na naš gospodarski rast, koji je među najvišima u EU-u, mislim da su te ambicije itekako dohvatljive i to ne na štetu socijalnih ili nekih drugih davanja”, rekao je Plenković po dolasku na sastanak na vrhu čelnika zemalja članica EU-a.
Čelnici NATO-a u srijedu su u Haagu dogovorili novi, znatno veći cilj izdvajanja za obranu. Do 2035. godine države članice trebale izdvajati 5 posto svoga BDP-a za obranu, od čega 3,5 posto za čisto vojne izdatke, a 1,5 posto za infrastrukturu koja služi za opću dobrobit.
Plenković je istaknuo da je Hrvatska, neovisno o NATO-u, planirala podići obrambeni proračun na 3 posto do 2030. godine.
Rekao da gospodarski rast osigurava veća ulaganja u obranu, pri čemu će se voditi računa da se ulaže u jačanje naše industrijske i tehnološke baze. Za ono što Hrvatska ne može sama proizvesti i mora nabavljati od drugih proizvođača, treba osigurati da to bude po razumnim, a ne po napuhanim cijenama.
Čelnici država članica Europske unije okupili su se u četvrtak na svom redovitom sastanku na vrhu. Na dnevnom redu je niz tema od geoekonomskih izazova i gospodarske konkurentnosti, obrane i sigurnosti do Ukrajine, sankcija protiv Rusije, trgovine, migracija, zapadnog Balkana.
Plenković je rekao da je upravo on na zadnjem samitu u ožujku inicirao da se ovom sastanku održi rasprava o zapadnom Balkanu.
Postoje spremnost 26 zemalja članica da se s Ukrajinom otvore pregovori u prvom klasteru, ali se tome protivi mađarski premijer Viktor Orban. Za takvu odluku potreban je konsenzus svih država članica. S obzirom na Orbanovu nepopustljivost oko Ukrajine, u Bruxellesu se počela spominjati mogućnost da se pregovori s Kijevom vode neformalno, a onda kada se riješi problem s Mađarskom da se to formalizira.
Druga tema oko koje nema suglasnosti je sporazum o odnosima EU-a i Izraela. Oko polovice zemalja je za reviziju ugovora s Izraelom zbog kršenja humanitarnog prava u Gazi, ali čini se da o tome neće biti suglasnosti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
