Plenković se pohvalio: Korak smo bliže ulasku u Schengen

 U protekle tri i pol godine Hrvatska je iskoristila 97,33 posto od mogućih 120 milijuna eura iz tzv. Schengenskog instrumenta kako bi ispunila preduvjete za pristupanje schengenskom prostoru što je strateški cilj države, a u Vladi su iznimno zadovoljni dosad obavljenim poslom te naglašavaju važnost nadzora vanjskih 'schengenskih' granica.

Schengenski instrument je uspostavljen uz pristupanje Hrvatske EU za financiranje mjera na novim vanjskim granicama Unije, provedbu schengenske pravne stečevine i nadzor vanjskih granica, a krajem godine bit će evaluacija napravljenog od deset predviđenih ciljeva. Schengenski prostor obuhvaća 22 zemlje, a omogućuje slobodu kretanja za više od 400 milijuna Europljana i godišnje bilježi 1,25 milijardi putovanja.

Plenković: Ulazak Hrvatske u Schengen 'idući politički iskorak'

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je u Banskim dvorima na prezentaciji o okončanju korištenja sredstava iz schengenskog instrumenta kazao da ulazak Hrvatske u taj prostor predstavlja "prvi idući politički važni iskorak".

Ciljevi programa Schengenskog instrumenta, uz ostalo, nabava su tehničke opreme za nadzor i kontrolu vanjskih granica, modernizacija i razvoj sustava radio-komunikacije za nadzor i kontrolu vanjskih granica, razvoj i nadogradnju informacijskih sustava i računalnih mreža, izgradnja, obnova i modernizacija postojeće granične infrastrukture, jačanje osposobljenosti granične policije, razvoj viznog informacijskog sustava i povezivanje s takvim sustavom EU…

Hrvatskoj je do 21. siječnja ove godine, za šest mjeseci produžen rok za iskorištavanje sredstava iz Schengenskog instrumenta, što je rezultiralo i njihovom boljom iskorištenošću koja je do tada iznosila 86 milijuna odnosno 71 posto s čime bi Hrvatska bila posljednja. Sada je, pak, na petom mjestu s iskorištenih 116.79 milijuna eura, a prednjači Poljska koju slijede Slovačka, Latvija i Litva, dok je posljednja Bugarska (79,62 posto).

Premijer je izrazio zadovoljstvo što je u proteklih šest mjeseci napravljen važan iskorak u komunikaciji s europskim institucijama te je pohvalio gotovo 100-postotnu iskorištenost sredstava. Ovaj model, rekao je, može biti koristan i za druge resore prigodom apsorpcije sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova "i biti poticaj da ova financijska perspektiva, dakle prvi pravi sedmogodišnji proračunski okvir EU za Hrvatsku donese 2020. i nekoliko godina nakon toga konkretnu opipljivu korist za hrvatske građane".

Orepić: Hrvatska napravila 'izniman i dobar posao'

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, kao i premijer, ističe važnost ulaska u schengenski prostor i nadzora državne granice te kaže kako je Hrvatska napravila "izniman i dobar posao". "Želim javno pohvaliti sve ljude koji su radili na ovom programu, kao i one koji sad u ovom trenutku koriste ovo što je nabavljeno ovim sredstvima, prvenstveno na hrvatskim granicama", kazao je.

Uz MUP, korisnik sredstava iz schengenskog instrumenta bilo je i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier navodi da je dio novca iskorišten za opremanje diplomatskih i konzularnih predstavništava. "Konkretno, u ovoj omotnici smo s tim sredstvima napraviti sve potrebne adaptacije da bi ispunili shengenske kriterije u Sarajevu, Moskvi, Prištini, Istanbulu, Ankari, Beogradu, Teheranu, Kairu, Dohi i Rabatu, naveo je.

Sredstvima iz schengenskog instrumenta, primjerice, sagrađeni su tranzitni centri u Tovarniku i Trilju kao i devet postaja granične policije, opremljeno je više zgrada, postavljeni su sustavi videonadzora i tehničke zaštite, radari i kamere (termovizijske) na morskoj (plavoj) i kopnenoj (zelenoj) granici, nabavljena su dva helikoptera opremljena posebnom opremom za nadzor granice, 23 multifunkcionalna vozila za pojačani nadzor granice, 240 vozila za graničnu policiju, kao i ukupno 11 plovila.

Orepić: Ako je policija prekoračila ovlasti, bit će sankcija

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić u četvrtak je potvrdio da se provodi istraga temeljem prijava nevladinih udruga za nasilno ponašanje hrvatskih policajaca prema migrantima na hrvatsko-srpskoj granici te poručio da će, ako se utvrdi prekoračenje ovlasti, sankcija biti udaljavanje iz policije.

"Istraga je krenula. Budite uvjereni, ako je bilo tko iz policije na bilo koji način prekoračio svoje ovlasti, taj čovjek više neće biti policajac hrvatske policije. To vas uvjeravam i jasno govorim", odgovorio je Orepić na pitanje novinara u Banskim dvorima u sklopu prezentacije o okončanju korištenja sredstava iz schengenskog instrumenta.

Orepić je pritom naglasio da Hrvatska ima odgovornu zadaću zaštite granice temeljem obveza iz Schengenskog zakonika. "Imamo obveze rješavanja ilegalnih ulazaka preko granice. I hrvatska policija jasno će izvršavati svoju zadaću i pri tome biti humana i prijateljska kao što je do sada bila", dodao je.

Krajem siječnja Orepić je uputio javni poziv nevladinim udrugama da policiji donesu dokaze o navodnom maltretiranju migranata, kako bi zajednički riješili taj problem ako postoji. U medijima je odbacio teške optužbe migranata na račun hrvatske policije, u kojima su se spominjala teška ozljeđivanja, krađe i primanje mita.