Plenković u posjeti: 'BiH nema većeg prijatelja od Hrvatske'

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković najavio je u petak u Sarajevu kako će se u predstojećem razdoblju pokušati riješiti preostala otvorena pitanja u odnosima s Bosnom i Hercegovinom a istodobno je potvrdio kako ta zemlja može računati na svaku potporu Hrvatske u procesu europskih integracija.

Nakon službenih razgovora izaslanstava hrvatske vlade i Vijeća ministara BiH Plenković je novinarima kazao kako je njegov dolazak u Sarajevo jasna potvrda predizbornih obećanja kako će BiH biti ključni vanjskopolitički prioritet njegove vlade.

Nastavit ćemo s angažiranom potporom BiH, posebice kada je riječ o njenom europskom putu, kazao je Plenković.

Poručio je kako su i on i ostali članovi hrvatske vlade došli u Sarajevo kao prijatelji koji žele da se što prije riješe preostala otvorena pitanja iz prošlosti a da se istodobno pomogne na europskom i euroatlantskom putu BiH.

"Praktično je spreman tekst sporazuma o suradnji na europskim pitanjima kako bi BiH koristila iskustva Hrvatske", kazao je Plenković ističući kako će to  konkretno pomoći BiH u popunjavanju upitnika nužnog za odobravanje kandidatskog statusa za članstvo u EU-u.

Potvrdio je kako će tijekom svog mandata posebnu brigu iskazati za ravnopravnost Hrvata u BiH jer je to također doprinos stabilnosti BiH.

"To će se raditi na otvoren i transparentan način", najavio je Plenković dodajući kako se sve sugestije o potrebi poštivanja načela federalizma u BiH odnose na teritorij cijele države a ne samo Federacije BiH.

Za izmjene izbornog zakona u BiH kazao je da je jedna od ključnih političkih tema u toj zemlji, posebice u svjetlu stanja u Mostaru gdje lokalnih izbora nema već godinama ali i nedavnih incidenata tijekom lokalnih izbora u Stocu.

Interes je Hrvatske da se rasvjetli sve što se tamo točno zbilo i da se izbori ponove, kazao je hrvatski premijer.

Dodao je kako je za Hrvatsku važno da se izbjegne bilo kakvo preglasavanje u BiH a o izbornom zakonu odluku se treba donijeti u samoj zemlji.

Na pitanje miješa li se Hrvatska u unutarnje stvari BiH Plenković je kazao kako su takve prosudbe temeljene na prevladanim konceptima iz 19. i 20. stoljeća jer su se stvari od tada značajno promijenile a međusobna povezanost država postala je činjenicom.

"Mi pristupamo BiH kao partner", kazao je Plenković pojašnjavajući kako će buduća rješenja za ustroj i prava građana BiH doći iz te zemlje a Hrvatska želi da Hrvati budu ravnopravni jer je "u prošlosti bilo situacija u kojima to nije bio slučaj".

Upozorio je kako se mora voditi računa o tome da danas proces proširenja EU-a nema prioritetno značenje kakvo je imao ranije a na Hrvatskoj je odgovornost biti glavnom transformacijskom poveznicom za države regije koje imaju ambicije postati članicama EU-a.

Europski proces, kako je istaknuo, prigoda je za rješavanje otvorenih pitanja koja su ostala na dnevnom redu a to se odnosi i na Srbiju kako bi to prestalo biti zaprekom kvalitetnim odnosima i široj stabilnosti jugoistoka Europe.

Sličnu pomoć Hrvatske mogu očekivati i Makedonija, Crna Gora, Kosovo i Albanija.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zvizdić kazao je kako početkom prosinca očekuje upitnik Europske komisije a od prijatelja poput Hrvatske u Sarajevu se očekuje stručna pomoć kako bi se što prije dalo odgovore na postavljena pitanja. 

"Vjerujemo da ćemo u predviđenom roku od šest mjeseci adekvatno i stručno odgovoriti na upitnik", kazao je Zvizdić.

Kazao je i kako bi se u BiH moglo očekivati spajanje izbornih ciklusa već od 2018. godine jer bi se time dobilo stabilno razdoblje od četiri godine rada za izabrane vlast.

Za Stolac je kazao kako mora ostati isključivo unutarnje pitanje BiH a izborni i svi drugi zakoni za osnov trebaju imati poštivanje ljudskih prava i jednakopravnost svih građana.

"Ako se to bude poštovalo neće biti nikakvih problema sa usvajanjem tih zakona", kazao je Zvizdić. Istaknuo je kako buduće odnose s Hrvatskom vidi  temeljene na uzajamnom razumijevanju i potpori.

"Hrvatska je dugi niz godina unutar pet najvažnijih trgovinskih partnera i investitora u BiH što vrlo jasno definira odnose na planu gospodarske suradnje", kazao je Zvizdić odajući uz to zahvalnost Hrvatskoj kao konstruktivnom zagovaratelju europskog puta BiH.

"Naš najvažniji cilj i dalje ostaje EU i očekujemo punu i nedvojbenu potporu Hrvatske na tom putu", kazao je Zvizdić.

Najavio je kako se najkasnije do kraja godine može očekivati zajednička sjednica dviju vlada na kojoj će se naći otvorena pitanja međusobne suradnje.

Vladino izaslanstvo predvođeno premijerom Plenkovićem posjet Sarajevu nastavilo je susretom s članovima Predsjedništva BiH i čelnicima državnog parlamenta te zemlje te s predstavnicima vjerskih zajednica i Hrvatskog kulturnog društva "Napredak".

Premijer Plenković boravak u BiH nastavit će posjetom Kiseljaku a nakon toga odlazi u Mostar gdje će boraviti i u subotu.

U izaslanstvu hrvatske vlade su i njen potpredsjednik i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te predstojnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

U intervjuu koji je u petak objavio "Dnevni avaz" Plenković je kazao kako BiH nema većeg prijatelja od Hrvatske a posjet Sarajevu upravo to dokazuje. Izjavio je kako je europska budućnost BiH od strateškog interesa za Hrvatsku pa će nova vlada učiniti sve što može kako bi BiH nastavila napredovati na europskom putu.

Potvrdio je kako Hrvatska sa svojim iskustvom stoji na raspolaganju BiH kako bi ispunila upitnik iz Bruxellesa koji je očekuje kako bi se razmotrio njen zahtjev za kandidatski status.

"Sada je glavni prioritet dosljedna provedba plana reformi o kojemu je postignut konsenzus među svim političkim akterima i na svim razinama vlasti. To je dugotrajni proces čiji je cilj transformacija institucija i društva u BiH te njeno prilagođavanje standardu europskih zemalja", kazao je hrvatski premijer.

Dodao je kako je dostizanje kandidatskog statusa za BiH sljedeći važan korak koji će pokazati da je BiH doista ušla u zrelu fazu procesa približavanja EU-u.

Plenković je pojasnio kako se potpora Hrvatske europskim integracijama odnosi i na sve druge države jugoistoka Europe a podjednako se to tiče i njihova približavanja NATO-u.

Hrvatska će kao članica EU-a i NATO-a biti zagovarateljem procesa proširenja tih organizacija, potvrdio je hrvatski premijer.

Komentirajući položaj hrvatskog naroda u BiH Plenković je kazao kako je jasno da njegovi pripadnici kao najmalobrojniji ne uživaju punu ravnopravnost niti sva prava koja im po ustavu pripadaju.

Broj Hrvata u BiH sada je manji za četvrtinu od onoga iz 1991. godine, podsjetio je Plenković upozoravajući kako se iseljavanje Hrvata iz te zemlje i dalje nastavlja.

Još je jednom osudio provedbu antiustavnog referenduma u Republici Srpskoj kao i izgrede tijekom izbora u Stocu dodajući kako je najbolji odgovor na to nastavak procesa europskih integracija.

U odnosu na moguće preinake Daytonskog sporazuma ocijenio je kako je potrebna njegova "nadogradnja" da on ne bi bio zaprekom daljem napretku zemlje.

Podsjetio je kako je u prosincu prošle godine na konferenciji u Bruxellesu posvećenoj upravo BiH dva desetljeća nakon Daytona konstatirano da je među svim ključnim akterima sazrelo razmišljanje o nužnosti preobrazbe BiH.

"Vrijeme je da lideri u BiH započnu razgovore o ustavnoj reformi zemlje koja će s jedne strane zajamčiti učinkovitost rada državnih institucija i svih razina vlasti a s druge strane stvarnu ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i građana. Smatram da smo došli u fazu kada bi bilo potrebno pristupiti reformi daytonskog ustavnog okvira", kazao je Plenković.