Kineska ulaganja nisu incident: Plenković u bespućima Kine...

Para vrti gdje burgija neće. Kinezi i Rusi bili su do prije par godina ideološki neprihvatljivi kao partneri za poslove koji nadilaze slogan “Sve po 12 kuna”. Privremena uprava Agrokora na čelu s Ramljakom isprva je osporila potraživanja Sberbanke, zbog čega je stvar prebačena na sud. Kinezi su, pak, bili nepoželjni kao komunistička država koja pritom, zahvaljujući političkom sustavu, može dati neopravdano povoljnije cijene od konkurencije (to se zove damping).

U zadnje vrijeme, međutim, sve se promijenilo: Rusi su postali gazde u Agrokoru, Kinezi su dobrodošli izvođači radova na Pelješkom mostu, a premijer Plenković s delegacijom ide u dugi posjet vodećoj sili komunizma. 

Lex Agrokor kao spasilačka akcija hrvatskog gospodarstva

Stvari su na kraju ispale ovako. Plenkovićeva vlada htjela je Lex Agrokorom izbaciti Ruse iz igre i spasiti domaće dobavljače. No, kako su Rusi Todoriću uzajmili više od deset milijardi kuna, što je nemoguće srušiti, nije bilo načina da se postignu oba cilja, već samo jedan, pa je izabran spas domaćih poduzeća a Rusi vraćeni u igru. I to ne sa četvrtinom vlasništva, već sa skoro 50 posto. Imali bi, možda, i više, ali zbog EU sankcija to nije moguće.

Tako je Lex Agrokor doista postao spasilačka akcija hrvatskog gospodarstva. Mali OPG-ovi su namireni u cijelosti a većina dobavljača u značajnoj mjeri (neki su doduše gadno “ošišani”, poput Adrisa, što će biti predmet tužbi). “Ošišane” su banke, mali dioničari, Todorić. Da je u igri ostala varijanta “stand steel aranžmana” - ukoliko bi uopće bio spriječen bankrot sustava - “ošišani” bi bili domaći dobavljači a namirene u velikoj mjeri banke.

Plenković je dakle između dva zla izabrao manje, a uza nj je išla i tamnija strana - skupina Borg, zbog koje je potpredsjednica vlade morala podnijeti ostavku, stekla je silno bogatstvo koje će biti legitimirano prema poznatom pravilu - “tko je jamio, jamio”.

Paralelno s ovim, odvila se i jedna znakovita politička promjena. Iz Agrokora je izletio Ante Ramljak a u Agrokor doveden Fabris Peruško. Iz Vlade je pak odletjela Martina Dalić, a u nju ušao Darko Horvat. Obojica su ljudi koji imaju dobre odnose s Rusima. Darko Horvat u rujnu se sastao s ruskim veleposlanikom Anvarom Azimovom, a na sastanku je zaključeno “da se međusobna suradnja treba razvijati na širem gospodarskom planu odnosno da treba istražiti mogućnosti za poboljšanje investicijske suradnje, kako bi se revitalizirali međusobni odnosi”. Pojam “revitalizacije odnosa” je vrlo znakovit, naročito ako imamo na umu činjenicu da Hrvatska, kao dio EU, mora poštovati politiku sankcija prema toj zemlji. No, čini se da je kooperativnost bila od pomoći: ovih je dana objavljen i uspjeh operacije spašavanja Petrokemije, koju će pod egidom privatizacije preuzeti tvrtke koje imaju jake veze prema Moskvi i Budimpešti. PPD nabavlja ruski plin, MOL je mađarska tvrtka, a komplicirani posao usklađivanja svih tih interesa (Ina, Janaf, HEP sa reprogramom dugovanja, država) uspješno je vodio Darko Horvat.

Kraj agonije Petrokemije čini se kao nagrada Plenkoviću i njegovoj vladi. Moguće je da će Petrokemija uskoro dobivati jeftiniji plin, pa bi, uz najavljeno smanjenje broja zaposlenih i restrukturiranje, mogla postati uspješna priča. Ova gepolitička.

Da, sve će ostati u Hrvatskoj osim - profita

Zaključak je ovdje, kao i kod većine naših priča, isti: Hrvatska je platila cijenu lošeg, neefikasnog ortačkog kapitalizma, nekompetentnosti, povlađivanja nesposobnima na račun sposobnih, forsiranja podobnih, tako da je ostala bez nacionalnog vlasništva. Nismo imali ni ljudi, ni novca ni političke snage zaustaviti katastrofu: sada će to raditi drugi, koji će brati i dividende. Istina je da će sve ostati u Hrvatskoj - ali jedna stvar ipak neće: profit. On će u značajnoj mjeri odlaziti u zemlje koje su preuzele naše resurse - telekomunikacije, naftu, plin, poljoprivredu, maloprodaju.

- Tijekom razgovora s kineskim dužnosnicima i gospodarstvenicima očekuje se potvrda dobrih odnosa i intenzivnog političkog dijaloga te razgovor o svim aspektima bilateralne suradnje - kako je priopćeno iz premijerova ureda.

Premijerovo najvažnije putovanje od početka mandata

Riječ je o prvom posjetu Kini i najdužem Plenkovićevom posjetu inozemstvu otkako je u Banskim dvorima.

Tijekom boravka u Kini, hrvatski će premijer posjetiti Peking i Hangzhou, te Šangaj, jednu od gospodarskih prijestolnica Kine u kojoj će, uz kineskog predsjednika Xija Jinpinga i brojne druge svjetske političke i gospodarske uglednike, sudjelovati na otvaranju prvog povijesnog sajma China International Import Expo (CIIE) kojim Kina želi potaknuti svoj uvoz kako bi barem djelomično uravnotežila trgovinsku razmjenu sa svijetom

Ovaj premijerov posjet Kini možda je njegovo najvažnije putovanje od početka mandata.

Jako izaslanstvo hrvatske vlade ovih će dana u Pekingu dati novi, važan pečat suradnji na relaciji Kina-Hrvatska. Hrvatski investicijski forum u Pekingu okupit će u subotu predstavnike najvećih kompanija iz Kine, ali i Indonezije, Australije i Novog Zelanda, a ovaj je događaj okidač za posjet vrlo jakog hrvatskog izaslanstva Kini. China State Construction Engineering Corporation, China Railway, China State Shipbuilding Corporation Limited i Fanhua Group samo su neke od divovskih kineskih kompanija koje su izrazile interes za ulaganjima u Hrvatsku.

Na kineska ulaganja ne smijemo gledati kao na incident

U posljednjih godinu-dvije svjedoci smo sve intenzivnijih kontakata na relaciji Hrvatska-Kina. Dodatni zamah suradnji dogodio se ove godine kad je odlučeno da će Pelješki most graditi kineska kompanija CRBC te kad je realizirana kineska investicija u Luku Zadar. Sada možemo reći da počinje druga faza kineskih investicija u Hrvatsku u kojoj bismo na kineska ulaganja trebali gledati kao na nešto što se podrazumijeva, a ne kao na incident.

Za očekivati je da će dvije točke u Hrvatskoj biti u fokusu - Zadar i Krapinske Toplice.

Osim Luke Zadar, Kinezi su zainteresirani za poduzetničku zonu Crno, obnovu pruge Knin-Zadar te za modernizaciju Zračne luke Zadar. U Krapinskim toplicama riječ je o nizu investicija u turizam (zdravstveni), hotelske kapacitete, ali i infrastrukturu. Cilj je da Krapinske Toplice kao destinacija postanu zaokružena cjelina koja će se moći nositi s konkurencijom iz, recimo, Slovenije i Mađarske.

Nacionalni nogometni stadion je priča koja se rodila nakon nedavnog uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije na SP u Rusiji, a radi se inovativnoj tehnologiji solarnih panela. Kinezi su zainteresirani za suradnju ne samo u nogometu, nego u sportu općenito jer percipiraju Hrvatsku kao sportsku naciju.

Potencijal kineskih turista je ogroman

Kineski turisti su sve važniji bazen za hrvatski turizam posljednjih godina, posebno važni zato što puno dolaze u predsezoni i posezoni, nisu tipični ljetni gosti. Zato je važno otvaranje Ureda HTZ-a u Šangaju, ali će od presudne važnosti biti realizacija direktnih letova na relaciji Kina-Hrvatska. Sada većinom dobivamo Kineze kao tzv. druga destinacija. Većinom nam dolaze nakon što vide, recimo, Italiju ili Austriju. Bude li direktnih letova, imat ćemo ih više dana u Hrvatskoj, što je jako bitno jer oni su odlični potrošači i potencijal kineskog tržišta je ogroman. Dovoljno će reći podatak da samo oko 10 posto Kineza posjeduje putovnicu. Dakle, mogućnosti su gotovo neograničene.