Pljačka stoljeća u Zagrebu: Već 30 godina traže vrijedne knjige

Ni danas nije poznat točan broj knjiga i rukopisa koji su od 1982. do kraja 1987. ukradeni iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U sudskim spisima brojka ukradenih knjiga stala je na 1398, a spominje se da je okvirna šteta oko šest milijuna kuna, no pretpostavlja se da je prava šteta puno veća. Samo popis knjiga i rukopisa za koje je nesporno utvrđeno da su ih ukrali Aleksandar Milles i njegovi pomagači proteže se na više od 200 stranica, dok je sudski spis imao više od 3500 stranica. Najstarije među njima bile su iz 16., 17. i 18. stoljeća. Većina knjiga nikad nije pronađena, a ostaje nepoznato i je li Miles knjige uništio ili prodao te gdje je novac završio.

POGLEDAJTE GALERIJU:

42

Što starije, to vrednije

Među njima su bile Biblija na hebrejskom i latinskom iz 1525., djela Martina Luthera iz 1527., njemačka Biblija iz 1530. i slično.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:16

Video: Žarko Basic/PIXSELL

- Meni se čini da Milles nije tu puno birao, gledao je samo da su knjige što starije vodeći se tezom da su vrednije što su starije - rekao nam je umirovljeni zagrebački policijski inspektor Branko Lazarević.

Mozak krađe Milles, koji je uhićen 21. ožujka 1988. godine, nije radio sam. Imao je dvojicu pomagača - kuhara Berislava Lackovića i studenta Alana Mitrovića, a ključno je bilo njegovo poznanstvo sa Zlatkom Kovačem, djelatnikom NSK.

- Sjećam se da je najvredniji bio herbarij većeg formata čije su drvene korice bile presvučene jarećom kožom. Za njega je dobio nevjerojatnih 800.000 kuna. Kupio ga je jedan antikvar iz Graza. Interpol je krenuo na antikvara i kod njega je pronađeno i vraćeno knjižnici 68 knjiga - priča nam bivši inspektor Lazarević.

PLJAČKA STOLJEĆA Lopovi iz NSK su uhvaćeni, ali gdje je nestalo 2 milijuna DEM?

Njihova vrijednost kreće se od 28.000 pa do više od 100.000 kuna. To su knjige koje datiraju iz 16. ili 17. stoljeće, dok je vrijednost novijih knjiga od 2000 do 12.000 kuna. Samo vrijednost najskupljih deset knjiga je veća od pola milijuna kuna. Najvrednija knjiga na popisu građe koja nedostaje jest Ptolomejeva knjiga geografskih komentara iz 1535. godine. Njezina vrijednost je 122.200 kuna, a među vrednijima su knjige Sebastianusa Brandta i Franza Cristopha Khevenhillera, koje vrijede oko 80.000 kuna.
Najstarija knjiga s popisa je Boethiusova “Obuka znanstvenika” iz 1501. godine, a među starijima je i “Patnja Gospodina Isusa Krista” iz 1513. te “Heksameron” Basiliusa Magnusa iz 1515. godina.

Izrezivali stranice s grafikama

Vrijednost tri najstarije knjige je veća od 15.000 kuna.

Knjige koje bi policija pronašla i zaplijenila u policijskoj postaji u Đorđićevoj u Zagrebu pregledavao je bivši čelnik HSLS-a Dražen Budiša. On je od 1978. do 1989. radio kao viši bibliotekar u NSK. Dobro je poznavao ono što policajci nisu znali. Pedantno bi pregledavao neevidentirane knjige i odvajao one za koje je bio siguran da potječu iz knjižnice.

Negdje u to vrijeme u NSK je došao raditi i Ivan Kosić, donedavni voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga. Budiša mu je bio šef.

- Krađa je otkrivena upravo negdje kad sam ja došao tamo. Početkom 1988. godine trebalo je položiti kamen temeljac za novu zgradu NSK. Zbog toga se čekalo s uhićenjima iako se već znalo da je knjižnica potkradana i tko su krivci - objasnio nam je Kosić. Smatra da sam Milles nije bio sposoban za takav pothvat te vjeruje da su u cijeloj priči odlučujuću ulogu zapravo imali njihovi zaposlenici Zlatko Kovač i Vladimir Netelko.

Ulazili kroz prozor po noći

- On je dobivao naslove i signature od antikvara iz Graza. Tražio je točno određenu građu. Njega da su samog pustili u spremište, on bi bio potpuno izgubljen, kao uostalom i većina drugih ljudi osim knjižničara i zaposlenika. Najviše je nastradala zbirka Metropolitana iz 16. stoljeća, i to uglavnom naše knjige - prisjetio se svega Kosić.

Osim što su krali knjige, Milles i njegovi suradnici izrezivali su pojedine stranice s grafikama. Samo iz jednog djela tako je izrezano oko 490 grafika, a točan broj ukradenih grafika i karata nikad nije utvrđen. Među građom nalazile su se i grafike iz djela Weriana, koje su vrijedne oko 392.000 kuna.

- Uglavnom su to bile komercijalne knjige koje imaju grafike ili se bave okultizmom. Krađe je prvi primijetio jedan kolega koji je sve ispričao jednom policajcu, no policija nije reagirala. Tad je Budiša, koji je u to vrijeme bio voditelj Zbirke, počeo povlačiti knjige iz 16. stoljeća u trezor. Primijetio je da mnogo knjiga sa šifrom nije na mjestu, a to je značilo da je otuđena ili da nije dostupna. To mu je bilo sumnjivo pa je sve prijavio policiji - kaže nam Kosić.

NSK se u to vrijeme nalazio na Marulićevu trgu u Zagrebu. Milles i njegovi prijatelji, kuhar Berislav Lacković i student Alan Mitrović, danju bi odlazili u NSK, gledali i raspitivali se za knjige.

Znali ostati preko vikenda

Potom bi iskoristili nepažnju i malo otvorili prozorsko krilo. Noću bi se vratili, provukli unutra i trpali knjige u vreće. Uvijek su pazili da za sobom ne ostavljaju tragove. Knjige koje bi vraćali na police slagali su pažljivo da nitko ne primijeti da su pomicane. U vrijeme Univerzijade zgrada se preuređivala. To je lopovima još olakšalo posao. Oko zgrade su bile postavljene željezne skele, a one su bile prekrivene jutanom tkaninom kako bi se što manje širila prašina. Ova tkanina im je dobro došla, štitila ih je. Oni bi se uveče naoružani sendvičima i kokakolom neopaženi pentrali po skelama. Kroz pritvoreni prozor ulazili bi u prostoriju. Milles bi obično sjeo za neki stol, a ona dvojica su mu s polica donosili knjige.

On bi ih pregledavao, odvajao bi one koje su mu zanimljive i stavljao ih u svoju vreću. Ponekad, vikendom ili praznikom, zadržavali su se u knjižnici i po nekoliko dana. Dolazili bi petkom, a odlazili u ponedeljak ujutro s punim vrećama. Svoj “prekovremeni i noćni rad” dobro bi naplatili. Ujutro 5. listopada 1987., kad je osoblje knjižnice počelo stizati na posao, zapazili su da su stakla prozora na prvom katu razbijena. Zatekli su nered.

Svi su osuđeni

Vidjelo se da s polica fali podosta knjiga. Tad je istraga ponovno krenula, a oko šest mjeseci kasnije, 21. ožujka 1988. godine, uhićeni su i privedeni u Đorđićevu. Milles se dugo lomio, zadnji je priznao. Ali nakon priznanja pristao je na suradnju. Trudio se sjetiti svake knjige. Suđenje je počelo 4. svibnja 1989. i trajalo je pet mjeseci, do 27. rujna 1989. Rasprava je bila iscrpljujuća jer je Milles stalno mijenjao iskaze, upletao tajne službe, crnu magiju i nije htio surađivati.

- Imao je bujnu maštu, ali nas je zanimalo gdje su završile knjige pa smo trpjeli njegove ispade. Sve nas je šokiralo kad je rekao da mu je konačni cilj bio spaliti NSK i arhiv s ukupno 2,5 milijuna knjiga - prisjeća se sudac Vladimir Vinja.

Aleksandar Milles, Alan Mitrović, Berislav Lacković, Zlatko Kovač, Vladimir Netelko, Josip Pušić i Ivan Tkalčić proglašeni su krivima i osuđeni. Milles je dobio 15 godina zatvora, Mitrović četiri, a Lacković tri godine. Nakon žalbe Vrhovni sud im je svima smanjio kazne, a Millesu je preinačena na devet godina.

Krađa je otkrivena u vrijeme kad je u NSK došao Ivan Kosić

Nekadašnji voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici danas je u mirovini. Rekao nam je da se najvrednije knjige čuvaju u trezoru duboko pod zemljom. Među njima je prva hrvatska tiskana knjiga na glagoljici ‘Misal po zakonu rimskoga dvora’ iz 1483. godine. Najvrednije knjige za hrvatsku kulturu čuvaju se na idealnoj temperaturi od 19 stupnjeva Celzijevih.