Najteže je stradala crkva na Markuševcu, obnova katedrale

U Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu u srijedu je održan sastanak koordinacijskih tijela Zagrebačke nadbiskupije glede otklanjanja šteta na crkvenim objektima nastalim u potresu 22. ožujka, te je istaknuto da su poduzeti žurni radovi u zagrebačkoj katedrali i oko nje.

- S obzirom na stanje zagrebačke katedrale poduzeti su žurni interventni radovi da se prostor u katedrali i oko nje zaštiti od eventualnog daljnjeg urušavanja, nastajanja većih šteta i propadanja te da se osigura nesmetano kretanje radnika, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije nakon sastanka nadbiskupijskih tijela kojim je predsjedao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. 

U tijeku je statička analiza južnog zvonika katedrale i uklanjanje oštećenja na skeli oko njega.

Osim toga programirano je postavljanje skela u samoj katedrali koje će služiti kao dodatno sigurnosno uporište svodova te površina za izvođenja radova na oštećenjima, dodaje Tiskovni ured. Odlučeno je da se postave zaštitni čelični pokrovi  tzv. ''kape'' na vrhove zvonika katedrale, na kojima će biti montirani metalni križevi.

Glede budućih zahvata i planiranja zaključeno je da će obnova zagrebačke katedrala zahtijevati okupljanje šireg stručnog tima na međunarodnoj razini, naglašava Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. U vezi s radovima u Nadbiskupskom dvoru i Nadbiskupskom duhovnom stolu na sastanku je istaknuto da su postavljeni vanjski i unutarnji drveni i čelični upori kako bi se osigurala stabilnost zgrada. Također iz oba objekta preseljena su sva kulturno-umjetnička dobra i vrijedni predmeti. U tijeku je sanacija krovišta te se obavlja detaljno snimanje čitavog prostora kako bi se dobio cjeloviti uvid u nastala oštećenja.

Najteže stradale crkve u Markuševcu, Granešini, Čučerju

Izvješće o oštećenjima na župama i drugim crkvenim objektima Zagrebačke nadbiskupije podnio je mons. Mijo Gorski.

Najteže su stradale crkve u Markuševcu, Granešini i Čučerju u kojima nije moguće vršiti bogoslužje niti se zajednica vjernika može okupljati, navedeno je. Oštećenja su pretrpjele brojne župe Grada Zagreba i okolice od kojih se po težini ističu župne crkve  Ksaver, Palmotićeva, Kašina Vugrovec, Laz Bistrički, stara crkva u Sesvetama, Bistra.

Uz stradale župne crkve potresom su pogođene i župne kuće, od kojih u nekima nije moguće stanovanje svećenika: Bistra, Granešina, Markuševec, Čučerje i sv. Jeronim – Maksimir.  

Kardinal Bozanić poručio je da je u stradalim župama najvažnije što prije osigurati okupljanje zajednice vjernika kada se za to stvore uvjeti, s obzirom na aktualno stanje vezano uz bolest COVID-19.

Na sastanku su sudjelovali pomoćni biskupi zagrebački mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski, generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije i moderator Nadbiskupskog duhovnog stola mons. Tomislav Subotičanec, ekonom Zagrebačke nadbiskupije Tomica Šestak, upravitelj Nadbiskupskog dvora Ivica Budinšćak, predsjednik Odbora za obnovu katedrale mons. Ivan Hren, rektor zagrebačke katedrale Josip Kuhtić, kanonik kustos mons. dr. Stjepan Kožul te vikar za pastoral Marko Kovač.

Na sastanku su sudjelovali i nadzorni inženjer i projektant obnove katedrale ing. Damir Foretić te nadzorni inženjer na sanaciji Nadbiskupskog dvora i Nadbiskupskog duhovnog stola dipl. ing. Boris Blažević. Sastanku je nazočio i vlč. Ivan Lukić.

Prvi koordinacijski sastanak tijela Zagrebačke nadbiskupije u vezi s otklanjanjem šteta na crkvenim objektima, održan je 27. ožujka, pet dana nakon snažnog potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu.