Policija je prvo bacala suzavac pa stala na stranu prosvjednika

U Srbiji će se u petak nizom aktivnosti obilježiti 18. obljetnica velikih prosvjeda kojima je 5. listopada 2000. godine Slobodan Milošević bio prinuđen predati vlast, dok nekoliko tadašnjih visokih državnih i partijskih dužnosnika danas zauzimaju najviše državne pozicije.

Obljetnicu pada Miloševićeva režima obilježit će uglavnom oporbene stranke, pokreti i nevladine udruge diljem Srbije koje su činile tadašnju koaliciju Demokratska oporba Srbije (DOS) ili su nastale iz neke od 19 stranaka DOS-a, a 5. listopada 2000. su aktivno sudjelovale u prosvjedima.

Prosvjedi protiv Miloševićeva režima počeli su nakon što je odbio priznati rezultate izbora za predsjednika SR Jugoslavije od 24. rujna, na kojima ga je pobijedio kandidat DOS-a i vođa Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislav Koštunica.

Prosvjednici su, predvođeni vođama stranaka tadašnjeg DOS-a, od ranog jutra 5. listopada 2000. počeli iz cijele Srbije automobilima, kamionima i autobusima pristizati u središte Beograda, na plato ispred tadašnjeg saveznog parlamenta, današnjeg Doma Narodne skupštine Srbije.

Buldožerima probijali barikade

Na putu do prijestolnice Srbije i tadašnje SRJ stizali su često prinuđeni građevinskim strojevima i buldožerima probijati barikade i zapreke od gomila pijeska na cestama.

Policija je u početku prosvjeda upotrijebila suzavac, ali se tijekom dana povukla i dijelom stala na stranu prosvjednika koji su potom ušli u zgradu parlamenta, demolirali je i dijelom zapalili, a zauzeta je i zgrada državne televizije (RTS).

Suočen s prosvjedima, Milošević je 6. listopada priznao poraz i čestitao Koštunici, te najavio kako će se "posvetiti obitelji i unuku".

Tijekom demonstracija ozlijeđeno je više od 60 osoba, jedan prosvjednik preminuo je od srčanog udara, a nesretnim slučajem poginula je jedna prosvjednica, nastradavši pod kotačima kamiona s kojeg je pala.

Nasuprot njima su danas nekadašnji visoki dužnosnici iz doba Miloševićeve vladavine - predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je u to vrijeme bio ministar informiranja, na čelu Skupštine Srbije je Maja Gojković, tada potpredsjednica Vlade SR Jugoslavije, bivši istaknuti član stranke Miloševićeve supruge Mire Marković (JUL) Aleksandar Vulin danas je ministar, a nekadašnji glasnogovornik Miloševićeve Socijalističke partije (SPS) Ivica Dačić sada je na čelu srpske diplomacije.

Koštunica se povukao, Đinđića ubili...

Vojislav Koštunica, koji je kao kandidat DOS-a izabran za tadašnjeg predsjednika SRJ, u međuvremenu se povukao iz politike, a prvi demokratski premijer Zoran Đinđić ubijen je u atentatu 12. ožujka 2003. godine u dvorištu Vlade Srbije.

Slobodan Milošević umro je 2006. godine u zatvoru u Den Haagu, ne dočekavši presudu za ratne zločine tijekom 90-ih u bivšoj Jugoslaviji, a njegova supruga i bivša predsjednica partije JUL Mirjana Marković pobjegla je u Rusiju, gdje i sad živi nakon što su joj ruske vlasti odobrile azil.

Demokratska stranka koju je vodio Đinđić u međuvremenu se podijelila na nekoliko manjih partija čije su vođe nekadašnji Đinđićevi suradnici i danas je, premda parlamentarna, brojčano i politički znatno oslabljena.

Početkom rujna ove godine oporbene stranke, pokreti i udruge formirale su Savez za Srbiju koji se na sljedećim izborima namjerava zajednički suprotstaviti vladajućoj koaliciji predvođenoj Srpskom naprednom strankom srbijanskog predsjednika Vučića.