Politička trgovina ili pravda: Počeo je lov na deset fotelja...

Plaća između 17 i 20 tisuća kuna. Dolazak na posao kad želite. Ured sa skupocjenim namještajem za koji je potrošeno pet milijuna kuna. Službeni automobil i niz asistenata koji vam pomažu u radu. Vaše odluke više nitko ne može srušiti u zemlji.

To ne stoji u službenom opisu radnog mjesta ustavnog suca, ali onih sretnih deset koji budu izabrani na tu funciju to mogu očekivati sljedećih osam godina.

Sabor je jučer raspisao poziv za prijavu na jednu od najvažnijih funkcija u državi, koja znači i krunu profesionalne karijere.

Do 8. lipnja svi suci moraju biti izabrani ili će Hrvatska zapasti u krizu te se čak, primjerice, neće moći ni raspisati novi izbori niti će biti jasne kontrole zakonitosti i ustavnosti zakona u Hrvatskoj. Ustavni sud je tijelo koje se brine i o zaštiti ljudskih prava te je zadnja instanca u državi kojoj se građanin može požaliti za zaštitu svojih prava. On je pored tri vlasti, zakonodavne, izvršne i sudbene, četvrta grana vlasti koja bdije nad svima ostalima.

Sud preslika Šeksa

Upravo zato suci Ustavnog suda trebali bi biti najbolji stručnjaci, ljudi s golemim iskustvom u svojem području rada i velikom širinom pravnih pogleda. Jer kako oni u skladu sa svim pravilima istumače zakon, tako će on i vrijediti.

U Hrvatskoj je od samostalnosti osnovna funkcija prilično pomaknuta i neovisnost ustavnh sudaca je mnogo puta bila pod povećalom. I to uglavnom zbog političke obojenosti i načina izbora sastava tog važnog suda za državu.

Do prije šest godina ustavne suce su birali oni koji su imali i većinu u Saboru, odnosno vodili Vladu. Čak 12 od 13 sudaca izabrano je u mandatu Ive Sanadera.

- Ustavni sud je bio zato na sliku i priliku Vladimira Šeksa koji je tada odradio posao za Sanadera. Većina sudaca nije ispunjavala kriterije izvrsnosti koje su stekli svojim stručnim i znanstvenim radom ili javnim djelovanjem - kaže Krunislav Olujić, bivši predsjednik Vrhovnog suda.

Kriza i blamaža

Zato se to pokušalo promijeniti u mandatu Jadranke Kosor i 2010. donesena je izmjena po kojoj budući sudac mora imati potporu dvije trećine zastupnika, točnije njih 101 od 151. Time se željelo postići da prođu najbolji kandidati, ali je ideja završila fijaskom. Politika se nije mogla dogovoriti ni oko imenovanja 13. suca koji je nedostajao. Kad je lani pokušano izabrati dva suca, opet je sve palo iako je navodno postojao dogovor. U Ustavni sud je tada trebala ući ugledna ustavnopravna stručnjakinja Sanja Barić s Pravnog fakulteta u Rijeci, ali je dio HDZ-a bojkotirao glasovanje. I tako je zemlja dovedena u situaciju “pet do 12”. Mandat šestero sudaca je istekao početkom prosinca, a još troje ističe krajem svibnja. Zbog odredbe da mogu i nakon isteka mandata biti u fotelji Ustavnog suca još šest mjeseci, krajnji rok za izbor je spomenuti početak lipnja. Ovaj put se stranke moraju dogovoriti ili će zemlju gurnuti u krizu i priuštiti si međunarodnu blamažu.

- Atmosfera za dogovor postoji, ali me je strah da se to može promijeniti u nekoliko sati - kaže nam jedan SDP-ovac.
Iako o tome ne žele još javno govoriti i potvrditi, oba bloka - HDZ-ov i SDP-ov - već pripremaju kandidate koje su spremni podržati. Po imenima s kojima se špekulira jasno je da će opet pokušati gurnuti u Ustavni sud sebi odane ljude.

Prema našim informacijama, HDZ će, primjerice, sigurno kandidirati Davorina Mlakara. On je saborski zastupnik, pravnik, ali i bivši ministar uprave u HDZ-ovu mandatu Jadranke Kosor. SDP-ov stranački kandidat je također dugogodišnji član stranke i bivši predsjednik Sabora Josip Leko. Iako obojica ispunjavaju formalne kriterije o iskustvu u praksi, jasno je da u sud idu zbog stranačke iskaznice. A nisu jedini.

Davorin Mlakar u Ustavni sud prvenstveno ide jer nije previše zadovoljan statusom u stranci, da bude samo zastupnik. Kako saznajemo, ovo bi mu bila nagrada za sve odrađeno.

Sporni kandidati

Josipu Leki je također mjesto u Ustavnom sudu trebalo biti nagrada, ali u zadnji tren je naljutio pristaše Zorana Milanovića. Iako je trebao biti neutralana u unutarstranačkim izborima u SDP-u, Leko je ipak podržao svojim dolaskom na skup Zlatka Komadinu. Mnogi su mu to zamjerili. Kako je glasanje u Saboru tajno, moguće je da svi ne dignu ruku za njega.

Osim toga, nedavno se pojavila informacija da su se HDZ i SDP dogovorili kako neće predlagati kandidate koji “bi iz bilo kojeg razloga mogli iritirati drugu stranu”. To je dogovoreno prije bilo kakvih stručnih kriterija.

- Ako se pokažu točnim informacije o imenima ljudi koje će dvije stranke kandidirati, opet struka neće doći do izražaja nego politika trgovine i cjenkanja. Sud će tako postati mjesto za političke sinekure i napravit će se korak unazad - smatra Olujić.

U HDZ-u nismo potvrdili spekulaciju da bi oni ipak podržali dvoje već postojećih ustavnih sudaca za novi mandat. Radi se o Snježani Bagić, za koju je lani otkriveno da je prepisala velik dio referata od kolege s Ustavnog suda. Sud je tad stao iza nje, ali pitanje je kako se ona uklapa u izvrsne djelatnike koji ne bi trebali imati mrlju na karijeri. Drugi je Mario Jelušić, koji se nije isticao previše svojim radom i istječe mu mandat u svibnju.

S druge strane, ako SDP-ovci podrže svoju Ingrid Antičević Marinović, stručna javnost sigurno neće biti presretna. Antičević Marinović je dugogodišnja zastupnica stranke i nije se bavila niti stručnim radom iako je odvjetnica. Više je branila strančake boje, pa je teško očekivati da njene odluke budu nepristrane. Također, bilo bi sporno i da SDP podrži, kao što se kalkulira, odvjenika Rajka Mlinarića, koji brani, primjerice, glavnog tajnika HNS-a Srećka Ferenačka, a branio je i mnogo kontroverznih ličnosti koje su povezivane sa sumnjivim poslovima, poput Hrvoja Petrača ili Miroslava Kutle. Također, navodno bi jedan od SDP-ovih kandidata za ustavnog suca mogao biti i bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

Pola nama, pola vama

Niti HDZ ni SDP ne potvrđuju da su kvote dogovorene. Postoje i dvije varijante, da pet sudaca bude uz podršku oporbe, a pet vladajuće koalicije. Druga je da HDZ da četiri, SDP četiri, a dva mjesta ostanu za manje stranke.

Neslužbeno jedan sugovornik iz SDP-a kaže da neće pristati na niže od toga da oporba ima pet kandidata. Upitan što onda s Mostom, odgovara da bi to trebali riješiti dogovorom HDZ i Most. Da već postoje dogovori, dao je jučer naslutiti i Arsen Bauk, član predsjedništva SDP-a i zastupnik.

- Dogovor podrazumijeva da ćemo mi pristati na neke kandidate na koje ne bismo pristali da to ovisi samo o nama, a isto očekujemo i od HDZ-a - izjavio je Bauk.

Iako HDZ slaže svoju listu, HDZ-ovac Dražen Bošnjaković je, gostujući na HRT-u s Baukom, rekao da će se tek nakon pristiglih kandidatura vidjeti koga će podržati.

- Suci ne bi trebali biti samo lijevi, desni, konzervativni ili liberalni. Politička pripadnost nije bitna i ti ljudi ne bi smjeli biti pripadnici političkih stranaka kad postanu ustavni suci - rekao je Bošnjaković.

Kako saznajemo, osim stranačkih ljudi, čini se da će dvije najjače stranke ipak imati i neke ljude koji nemaju njihove strančke iskaznice.

Primjerice, ustavnopravna stručnjakinja Sanja Barić nam je jučer potvrdila da će se ponovno kandidirati. Ona je prošli puta dobila potporu SDP-a, ali joj je nedostajalo dva glasa za izbor u Ustavni sud.

Siromašna obitelj

Ona je neupitni stručnjak za ustavno pravo, a zanimljivo je da dosad u Ustavnom sudu nije bilo takvih nego su se profilirali u drugim dijelovima prava. U trenutačnom mandatu najviše je onih koji su radili kao pravnici u nekim državnim službama ili tijelima, a to, primjerice, Olujić smatra jako lošim za Ustavni sud. Smatra da bi oni trebali imati širinu i da bi u Ustavnom sudu trebalo biti više onih koji su zaista i bili suci.

Navodno bi SDP bio spreman podržati i bivšeg državnog odvjetnika Mladena Bajića, koji bi se opet mogao kandidirati. Iako i u SDP-u tvrde da bi im to bila prihvatljiva opcija, a navodno bi ga bio spreman podržati i šef HDZ-a Tomislav Karamarko, sam Mladen Bajić još ne potvrđuje hoće li se ponovno javiti na natječaj. On ima taj problem da ga dio struke smatra kalkulantom koji je radio samo kad je to politika dopuštala. Drugi ga cijene zbog velike započete borbe protiv korupcije.

HDZ-ov nezavisni stručnjak bi trebao biti i odvjetnik Šime Savić. On je već dobio podršku i Odvjetničke komore za svoju kandidaturu. Kandidirao se i prošli put, ali kako se tad biralo tek dva suca, a SDP diktirao tempo, nije prošao. Savić je napredovao polako, počeo je kao policajac, uz rad završio Pravni fakultet i nema mrlja u karijeri.

Suci umočeni u afere

- Rođen sam u siromašnoj obitelji, a otac mi je umro kad sam imao pet godina. Jedina prilika za obrazovanje bio mi je ili svećenički poziv ili državna služba. Naime, trebao sam postati fratar, ali slijedom okolnosti završio sam školu za policajca - rekao je medijima Savić kad se prošli put kandidirao.

Robert Podolnjak, Mostov predsjednik Odbora za Ustav, poslovnik i propise, koji je jučer raspisao poziv za suce, kaže da ta opcija nema svoja imena koja bi voljela vidjeti u Ustavnom sudu. Zato žele da se javi što više kandidata.

- Ustavni sud treba konstituirati kao ugledno tijelo koje će povratiti svoj renome. Treba izbjeći imenovanja osoba koje bi narušile njegov moralni autoritet i ugled. - kaže Podolnjak. Ustavnopravni stručnjak Mato Palić neće se kandirati za sudca, a smatra sukobom interesa najave stranačkih zastupnika u Saboru da će se kandidirati.

- Iako zakonom nije zabranjeno, to je po meni direktni sukob interesa - kaže Palić. I on smatra da još nije sazrela kultura da se zaista biraju ljudi s najviše znanja. Po Paliću bi napredak bio i ukidanje mogućnosti reizbora sudaca jer bi to spriječilo kalkuliranje u odlukama hoće li ih neka opcija ponovno podržati. Ustavni suci dosad su se znali naći u aferama, pa je tako uz plagiranje, sutkinja Slavica Banić snimljena na razgovorima sa Zdravkom Mamićem. A Ustavni sud treba odlučivati o njegovu slučaju. Također za suca Marka Babića je ispalo da duguje državi 270.000 kuna. Kad je imenovan, dug je oprošten. Zato sad svi moraju dati potvrdu da su podmirili sve dugove.

Potencijalni suci i potencijalna veta politike

Prošli put se za dva mjesta u Ustavnom sudu, prijavilo čak 11 kandidata. Ovaj put se očekuje znatno veći broj kandidata, a SDP i HDZ još pregovaraju hoće li moći staviti direktni veto na izbor druge strane. Trenutačno još nitko nije službeni kandidat, ali obje stranke neformalno ističu svoje kandidate. Kako se Sabor zbog izbora i prepucavanja doveo u vremensku stisku, neće biti dugih ispitivanja, a i rokovi za prijavu su skraćeni. Od 38 preostalih dana kandidati imaju 15 za prijavu. Zatim s njima treba obaviti razgovore pred odborom, napraviti uži krug za izbor i tek onda ih predložiti Saboru. Pitanje je hoće li politika to uspjeti.

Sani Barić Ustavni sud bio bi vrh karijere

Cijeli život je Sanja Barić posvetila ustavnom pravu, iz kojeg ima i doktorat. Na Pravnom fakultetu u Rijeci vodi i katedru za Ustavno pravo. Često je u javnosti kao tumač ustavnih odredbi. Prijavila se jer posao suca smatra vrhom karijere.

Josip Leko bio je favorit SDP-a

Leko je dugogodišnji stranački vojnik koji vrijedi za stručnog i staloženog pravnika. Bio je bliski suradnik Ivice Račana. Milanović ga je htio pogurati u sud, ali izgleda da se sada premišlja jer je Leko podržao Zlatka Komadinu.

Šime Savić - as iz rukava HDZ-ovaca?

Odvjetnika iz Šibenika desna opcija bi navodno trebala podržati iako nije njihov član. Tu bi bila protuteža optužbama da guraju stranački kadar. Savić je karijeru gradio kao policajac, odvjetnik, branitelj i nema mrlja.

Davorinu Mlakaru utješna nagrada

On je bio ministar kod Kosorice, a kod Karamarka mu je utjecaj počeo blijediti iako ga je podržao. Mlakara će HDZ pogurati u Ustavni sud kako bi mu odali priznanje, ali i smirili njegovo nezadovoljstvo time što je samo zastupnik.

Mladen Bajić opet kalkulira sa sudom

Iako u SDP-u kola informacija da će podržati bivšeg državnog odvjetnika, sam Bajić još nije odlučio o isticanju kandidature. Nakon što prošli put nije prošao, čini se da ovaj put ima više šanse kao stručnjak za kazneni dio prava.

Antičević Marinović i stranački poguranac

Gorljiva zastupnica SDP-a više se bavila politikom nego odvjetništvom. Čini se da je gura dio SDP-a unatoč dvojbenim kvalifikacijama. Ni kao ministrica nije ostala upamćena po uspjesima, a izblamirala se lošim znanjem engleskog.