Jesen će donijeti pravu sliku i vjerojatni jači udar krize, a baš da bi se to spriječilo, tvrtkama je potreban svježi novac, ne nepovratni nego barem zajmovi, kojima bi prebrodili krizu i vratili ih u boljim vremenima...
Pomoć tvrtkama obećali, a love nema, govorimo o opstanku
Hrvatska vlada jest pomogla sa 6,5 milijardi kuna kroz subvencioniranje plaća radnika da zemlju ne zapljusne val otkaza u korona krizi i nakon nje. Ali ta mjera je prestala, što ne znači da su nestali i problemi. Sad prerađivačka i još neke pogođene industrije imaju mogućnost subvencioniranja kraćeg radnog tjedna, ali i to je ograničena vijeka. Jesen će donijeti pravu sliku i vjerojatni jači udar krize, a baš da bi se to spriječilo, tvrtkama je potreban svježi novac, ne nepovratni nego barem zajmovi, kojima bi prebrodili krizu i vratili ih u boljim vremenima.
Na kraju krajeva, Europska unija je odlučila po istom principu zadužiti se i u uliti novac u nacionalna gospodarstva kako bi kao unija ostala konkurentna i spriječila otkaze, koji su uvijek povezani s nezadovoljstvom, socijalnim nemirima, ali i dizanjem populističkih snaga. Da je svjež, jeftin i lako dostupan novac ključan za preživljavanje tvrtki, pogotovo onih malih, koje na računu nemaju milijune kuna niti imovinu koju bi mogli brzo unovčiti, prepoznala je i Vlada RH, pa je odmah na početku krize osmislila nove programe pomoći preko državne agencije HAMAG-BICRO i državne razvojne banke HBOR. Ali nevjerojatno zvuči da neki koji su u travnju podnijeli zahtjev HAMAG-u ni dan danas nemaju odobrene kredite koji im život znače. A kako je jasno iz odgovora koji nam je ta agencija poslala, novac je jednostavno presušio i oni daju sve od sebe da osiguraju potrebna sredstva. Ali čekaju novac od Europske unije.
Kako su nam sami priznali, primili su višestruko više zahtjeva nego u cijeloj 2019. godini.Prema podacima koje nam je dostavila ta državna agencija, koja pomaže male i mikropoduzetnike, kažu da su od početka korona krize do sada pomogli 3972 poduzetnika u vrijednosti 921 milijun kuna. Iznos zvuči golem, ali tek kad se stavi u kontekst, odnosno kad se uzme u obzir koliko je zahtjeva primljeno i tko sve očekuje pomoć i ima uvjete za nju, vidi se da je novca bilo dovoljno tek za četvrtinu onih kojima je potreban. Najatraktivniji su bili tzv. Covid-19 zajmovi. I to nije čudo kad se pogledaju uvjeti zajma. Za obrtna sredstva preko HAMAG-a moglo se doći do 750.000 kuna zajma uz kamatu od 0,25 posto, s počekom od 12 mjeseci i petogodišnjim maksimalnim rokom otplate, te bez plaćanja naknada za postupak odobravanja kredita.
Cijeli tekst pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 7. kolovoza