Potiho odustali: Nema novca za nove vojne avione, ali će Vlada trošiti 9 mil. kn na svoje letenje

Od štete koju je nanijela korona kriza oporavljat ćemo se sve do početka 2023. godine. Tek tad bismo se trebali vratiti na pretkriznu, prošlogodišnju razinu. To je, naravno, projekcija pod uvjetom da se kriza ne nastavi sljedeće godine, da stigne učinkovito cjepivo i da gospodarstvo sljedeće godine raste.

Projekciju je iznio ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić na sjednici Vlade u četvrtak. On predviđa da ćemo, unatoč novom valu, zbog nešto bolje turističke sezone, ove godine pasti osam posto. Već sljedeće godine bi BDP trebao porasti za pet posto i to je početak oporavka, a zatim 2022. i 2023. godine predviđa lagani oporavak po stopama nešto većim od tri posto.
Bolje je to od krize 2008. godine, iz koje smo se izvlačili šest godina, ali je jasno da će i ovaj mandat Vlade biti obilježen niskim rastom. 

Ipak, državna potrošnja neće se smanjiti. Dapače, sljedeće godine raste na rekordnih 157,9 milijardi kuna, što je 10,6 milijardi kuna više nego ove godine. Vlada očekuje da će se to pokriti rastom, ali i korištenjem novca iz EU fondova. Ove godine se država zbog krize morala zadužiti 63 milijarde kuna, a sljedeće će se zadužiti 36,2 milijarde kuna. Pod pretpostavkom da kriza prestane.

U ovoj godini je država ipak zbog nešto bolje turističke sezone nego što se očekivala na proljeće uprihodovala oko devet milijardi kuna više. Ali to je otišlo na dugove u zdravstvu i njegove povećane troškove, ali i pomoći gospodarstvu pa će rupa u proračunu biti opet rekordnih 29,5 milijardi kuna.

SJEDNICA VLADE: Državnoj upravi mogućnost rada od doma ili u timovima zbog porasta broja zaraženih

Premijer Andrej Plenković je ipak optimističan. A nada se i milijardama iz EU.

- Uključili smo u naše projekcije i bespovratnu pomoć od šest milijardi eura i još više od tri milijarde eura zajmova, a očekujemo i rast gospodarstva od pet posto sljedeće godine - rekao je Plenković.

Iako će sljedeće godine država trošiti više, ono što je očito otpalo je nabava novih borbenih zrakoplova. Već smo primili ponude za zrakoplove, ali do kraja 2023. godine za to u proračunu nema novca. Na stavci Ministarstva obrane stoji tek mizernih 100.000 kuna sljedeće tri godine. 

A zavisno od modela koji bi država kupila, u proračunu treba barem sedam milijardi kuna za eskadrilu od 12 zrakoplova. To nije planirano, iako nitko u Vladi na sjednici nije spomenuo da se odustaje. Ali nije da Vlada neće letjeti. Na prijevoz državne vlasti službenim zrakoplovom potrošit će se sljedeće godine čak devet milijuna kuna više nego ove godine. Direkcija za zrakoplov imat će na raspolaganju 21,8 milijuna kuna sljedeće godine i skoro cijelo povećanje otpada baš na prijevoz. Očito se planira više sastanaka u EU i drugim zemljama nakon krize.

Planirani minus sljedeće godine je 10,6 milijardi kuna. I to iako Vlada planira prikupiti čak 13 milijardi kuna više od poreza nego ove godine. Također, iako Vlada tek počinje pregovore sa sindikatima državnog i javnog sektora, koji ne žele odustati od obećane povišice od četiri posto, za koju Vlada tvrdi da nema novca, u proračunu su ukupni rashodi za zaposlene planirani na čak 23,7 milijardi kuna, a to je 1,4 milijarde kuna više nego ove godine. Svi materijalni rashodi državne uprave na kojima se ove godine štedjelo, sljedeće godine rastu za 2,8 milijardi kuna, na iznos veći od 17 milijardi kuna. 

Dobra vijest je da će Vlada održati obećanje i sniziti stope poreza na plaće na 20 i 30 posto, ali skoro 1,5 milijardi kuna koje će zbog toga izgubiti gradovi i općine pokrit će iz državnog proračuna. Pojednostavnjeno, ono što lokalnim jedinicama ne damo kroz plaću dat ćemo kroz druge poreze. Neće oni štedjeti i tvrde da ne mogu jer im treba novac za EU projekte. 

NAKON SASTANKA Sindikati javnih službi odbili Vladine prijedloge: 'To nam je apsolutno neprihvatljivo...'

Što se tiče plaća, ona minimalna će od Nove godine također porasti za 150 kuna neto i iznosit će 3400 kuna. To je iznos ispod kojeg nitko ne smije biti plaćen za svoj rad, ali on ne ide iz državnog proračuna nego ga plaćaju poslodavci. Premijer se pohvalio da su povećali iznos minimalne plaće od 2016. godine za 36,2 posto. 

Poslodavci se ne slažu s tim povećanjem minimalne plaće jer kažu da su industrije poput tekstilne već pretrpjele gubitke i da će sve slične biti u problemu zbog ovog povećanja. Hrvatska udruga poslodavaca također smatra da je dobro da se našlo novca za zdravstvo i podmirenje dugova, ali i upozoravaju da bez reforme i zdravstva i drugih sektora proračun neće biti održiv. 

- Viši prihodi od ranije planiranih ohrabruju, ali moramo biti svjesni da su oni prvenstveno kontribucija gospodarskog sektora i privatnog poduzetništva, koji i u ovoj krizi pokazuju otpornost i izdržljivost. Međutim, planiranje novog proračunskog razdoblja treba se zasnivati na smanjivanju rashodne strane proračuna, ali i daljnjem rasterećenju gospodarstva u vidu smanjivanja poreznih i neporeznih davanja te poboljšanju poslovne klime koja će privući ulagače. Manjim poreznim opterećenjima i većom gospodarskom aktivnošću u konačnici će se povećati i uplate u proračun - poručio je glavni direktor HUP-a Damir Zorić. 

Ono što je zaista dobra vijest je da će država potrošiti više na digitalizaciju javne uprave. Ured za razvoj digitalnog društva imat će na raspolaganju čak 307 milijuna kuna sljedeće godine, što je 282 milijuna kuna više nego ove godine. Ali iako bi jača digitalizacija trebala pridonijeti i manjem potrebnom broju radnih mjesta u državi, kao što smo vidjeli, izdaci za plaće rastu. 

- Proračun pokazuje da nema nikakvog zaokreta. I dalje ćemo imati državu koja kontrolira najveći dio gospodarskih aktivnosti i troši sve više. Ne vidi se u proračunu zaokret ka liberalizaciji niti želja za poreznim rasterećenjem. Nema privatizacije tvrtki poput Podravke ili ACI-ja. I dalje ćemo relativno zaostajati za tranzicijskim zemljama - kaže financijski stručnjak Andrej Grubišić.