Potvrđeno je: mali online zajmovi svakodnevno pomažu građanima

No, upravo mali online zajmovi nebankarskih institucija svakodnevno pomažu građanima prevladati privremene novčane poteškoće.

Poželjno je da kao fizička osoba svoj novac ne posuđujemo nepoznatim osobama bez obzira jesu li zaposlene ili ne, no ta „čista ludost“ u obliku brzih zajmova nebankarskih institucija putem interneta pokazala se kao jedan od vrlo korisnih načina da pojedinci, koji privređuju, brzo dođu do novca kad im on hitno treba te tako zadrže svoj dignitet, ne riskiraju socijalnu isključenost i ne biraju „krivi put“ dolaska do novca putem kockanja, kriminala i sl.

Situacije u kojima osobi hitno zatreba nekoliko stotina ili koja tisuća eura (dolara, funti…) su razne. Recimo, kućni budžet može biti privremeno smanjen zbog bolovanja jednog od ukućana ili je novac potreban za ulaganje u poslovnu prekvalifikaciju, u kupnju ili popravak automobila koji je nužan za odlazak na posao, za plaćanje popravaka kućanskih uređaja, za ulaganje u privatno poslovanje koje nam idući mjesec uloženo dvostruko vraća natrag itd. No, mnoge ankete pokazuju kako je najčešće riječ o tome da građani koriste ove brze, manje internetske kredite kako bi platili tekuće troškove poput režija, stanarine, kupili namirnice i slično.

Brzi online zajmovi u brojkama

Prema nedavnom ispitivanju, provedenom od strane The Financial Consumer Agency of Canada (FCAC), oko 45 % korisnika brzih online zajmova u Kanadi koristi ih u svrhu iznenadnih, neplaniranih financijskih izazova, dok ih 41 % koristi za neke određene, predvidljive troškove.

Istraživanje provedeno u SAD-u pokazuje kako 48,5 % korisnika brzih zajmova kao svrhu posudbe novca također navodi plaćanje režija, namirnica te stanarine.

Prema nedavnoj britanskoj anketi 53 % ispitanih korisnika novac je koristilo za životne troškove poput kupnje namirnica i plaćanje režija, 10 % je novac trebalo za troškove osobnog vozila, a 7 % je pomoću online zajmova kupilo odjeću ili kućanske potrepštine. Na pitanje smatraju li da su zajmovi poboljšali ili oštetili kvalitetu njihovog života, velika većina Britanaca potvrdila je da čak i ne znaju kako bi drukčije pokrili svoje tekuće troškove bez ovih zajmova te da su oni vrlo korisna i brza pomoć. U prilog tome ide i podatak kako je 75 % korisnika u Velikoj Britaniji najmanje još jedanput ponovilo korištenje brzog online zajma.

U pravilu, u sva tri navedena primjera, korisnici tzv. „payday loans“ potražuju manje svote novca koje vraćaju već od iduće plaće.

Što se tiče zemalja EU, Finska je zemlja predvodnica u korištenju brzih kredita, kao i u njihovoj zakonskoj regulaciji. Za Fince su male, brze pozajmice putem interneta jako važne za svakodnevni život građana, od studenata do umirovljenika.

Subprime klijenti imaju povjerenje nebankarskih institucija

Često se postavlja pitanje: zašto te osobe ne podignu nenamjenski kredit? Vrlo često su korisnici brzih online zajmova osobe koje imaju slabiji kreditni rejting i pripadaju tzv. skupini subprime klijenata, tj. nisu u mogućnosti podići kredit. No, zar svojim neblokiranim tekućim računom i redovitim mjesečnim primanjima ne pokazuju da zaslužuju povjerenje da će novac vratiti? Poslovna filozofija nebankarskih institucija na to pitanje odgovara s DA!

Naime, ono što karakterizira tu vrstu novčanog poslovanja je da će jedna takva institucija ne samo jako brzo reagirati na online zahtjev klijenta, već nastojati, ako korisnik ispunjava uvjete, brzo reagirati i u isplati novca, što privlači i klijente koji nisu subprime.

Privlačnost brzih online zajmova je i ta što se uistinu ne traži puno papirologije, već samo osnovna dokumentacija koja se dostavlja putem digitalnih uređaja, a nije potreban jamac kao niti neka druga vrsta garancije. Osvrnimo se sada na pitanje je li naknada za ovakvu uslugu visoka.

Visina naknade brzih online zajmova

Odgovor na pitanje je li naknada visoka može dati samo korisnik. Kao što u trgovini svaki kupac odlučuje o vrijednosti nekog predmeta, tako i korisnik brzog online zajma procjenjuje korist brze pozajmice.

Ono što je jako važno istaknuti je da u ponudi profesionalnih i kvalitetnih pružatelja ovakvih usluga nema zabluda i nejasnoća. Naime, svaki ozbiljni zajmodavac brzih kredita na svojoj internetskoj stranici ili u mobilnoj aplikaciji ima kalkulator koji izračunava sve troškove. U roku sekunde pokazuje se, s obzirom na visinu pozajmice i rok povrata, kolika je naknada za tu uslugu.

S obzirom da se često pozajmljuju baš manji iznosi, dajemo sljedeći primjer. Ovisno o državi i instituciji, pozajmljuje li korisnik 200 eura na mjesec dana, nakon tih 30 dana duguje 230 do 250 eura. Na korisniku je procjena je li ta usluga vrijedila tih 30 do 50 eura. Odgovor je očito potvrdan jer broj korisnika online zajmova raste svakim danom.

U slučaju nevraćanja online pozajmice, zajmodavci se naplaćuju isključivo putem bankovnog računa klijenta i ne potražuju imovinu (pokretnine ili nekretnine), tako da čak i u slučaju nemogućnosti vraćanja zajma, korisnik nema većih neugodnosti.

Razmišljate koliko je tih 30 ili 50 eura naknade u postocima? Nema smisla preračunavati naknadu u postotke jer je riječ o manjoj pozajmici koja se ostvaruje u roku jednog dana, na kraći rok, uz sve opisane uvjete. Rekli smo da bi bila čista ludost da kao fizička osoba nekome uz opisane uvjete posudimo novac, zar ne? Takav način novčanog poslovanja jednostavno ima svoju vrijednost. Recimo, rijetko razmišljamo kako boca vode, koja stoji 2 do 3 eura, ima nevjerojatnu maržu od oko 2 000 do 4 000 %! Ako smo žedni i ako mislimo da nam ta boca u tom trenutku vrijedi – kupujemo je.

Pored opisanih prednosti, ne smijemo zanemariti povezanost brzih online manjih zajmova i popularnost pametnih telefona koja je snažno porasla posljednjih 10-ak godina. Primjerice, 70 % korisnika online zajmova u SAD-u ostvaruje zajam putem svog pametnog telefona, dakle 30 % otpada na ostale digitalne uređaje.

Utjecaj brzih online zajmova na život pojedinca

Prema Microcredit regulation in Europe: An overview 2020 doznajemo kako je većina brzih, manjih zajmova u Europi ostvarena putem nebankarskih financijskih institucija, i to čak njih 66 %, iako banke i nebankarske financijske institucije posjeduju sličan udio na europskom tržištu.

Završit ćemo priču o brzim zajmovima jednim citatom iz istog izvješća: „Brzi zajmovi stvoreni su za osobe u nepovoljnom položaju i kućanstva s manjim prihodima koja žele financirati osobne projekte, projekte koji se tiču obiteljskog razvoja ili nužnosti koje proizlaze iz dnevnih potreba, privremenih ili nepredvidljivih okolnosti, poput kućanskih ili zdravstvenih troškova.

Cilj manjeg zajma je poboljšati financijsku i socijalnu uključenost korisnika. Mali zajmovi mogu imati neizravne pozitivne utjecaje na integraciju pojedinca na tržište rada, recimo ulaganjem u obrazovanje.“