Povukli novac iz Europe i u nastavu uveli znakovni jezik

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Kao rezultat jednogodišnjeg EU projekta Sign 2me Gospodarske škole u Varaždinu 15 je nastavnika naučilo osnove znakovnog jezika, te ga od ove školske godine imaju prigodu učiti i učenici u sklopu novouvedenog izbornog predmeta. Uz njih su u programu sudjelovali nastavnici i učenici varaždinske Medicinske škole i srednje škole Martina Antuna Reljkovića iz Slavonskog Broda.

Gospodarsku školu polaze i učenici koji imaju teškoća sa sluhom i vidom, pa su im odlučili što više prilagoditi nastavni program.

- Trenutačno u svojoj školi imamo dvoje učenika s pužnicom, jednog s aparatićem za sluh i troje nagluhih, te oko šest učenika s problemom vida. Iznimno su uspješni. Da je usprkos teškom oštećenju vida moguće iznimno uspješno završiti srednju školu, dokazala je naša prošlogodišnja maturantica, sada studentica pedagogije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ona je u zadnjem razredu bila već gotovo slijepa, ali je imala jaku volju za učenje i napredovanje te je ulagala golem trud. Povećalom je pratila nastavu, a angažirali su se i profesori. Nastavne materijale za učenje pripremali su joj na većem papiru - kaže Dubravka Biškup, profesorica njemačkog jezika i voditeljica programa.

- U 10 mjeseci imali smo 80 sati edukacije, a iz svake škole u programu je sudjelovalo po pet profesora i 15 učenika. Učenici od ove školske godine mogu učiti fakultativno znakovni jezik. Ima učenika kojima su oba roditelja gluha pa im je međusobno teško komunicirati. Ovo je jako dobra prilika za njih.

Novostečenom vještinom komuniciranja približit ćemo se osnovnom cilju ovoga projekta: informiranju nastavnika o potrebama i barijerama na koje učenici s oštećenjem sluha svakodnevno nailaze kako bismo prilagodili pristup učenju i poučavanju te stvorili bolje temelje za izjednačavanje prilika osoba s oštećenjima sluha u svim područjima života od obrazovanja i zapošljavanja do njihove potpune integracije u društvu - govori Dubravka Biškup. Novac je osiguran iz fondova EU, a na osnovi natječaja ASOO (Agencije strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih). U edukaciji profesora obrađene su četiri teme: orijentacija i kretanje slabovidnih i slijepih osoba, edukacija o metodici rada s učenicima, edukacija o problematici posljedica oštećenja sluha na jezik i govor, te edukacija o posljedicama oštećenja sluha ili vida na emocionalni i socijalni razvoj te obrazovna postignuća učenika. Predavanja i radionice bile su organizirane pod vodstvom Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek iz Zagreba. Za ovaj projekt iz fondova EU bespovratno je potrošeno oko 180.000 eura. Učenicima koji imaju oštećenje sluha ili vida uvijek su dostupni svi prilagođeni materijali, asistenti u nastavi, a njih 40-ak iz svake škole, odslušalo je predavanja kao i profesori.

- Nabavili smo opremu za prilagodbu nastavi koja omogućava učenicima lakše praćenje redovne nastave. Tu su čitač ekrana koji pretvara korisnikove akcije i sadržaj ekrana u tekst, a tako dobiveni tekst pretvara se u govor uz pomoć sintetizatora govora ili se prikazuje na Brajevom redu, zatim prijenosno elektroničko povećalo, kao i džepni digitalni rekorder/player koji služi za slušanje zvučnih knjiga ili glazbe - ističe ravnateljica Katica Kalogjera Novak. Učenici i nastavnici vidjeli su kako to funkcionira i u inozemstvu.

- Organizirano je i studijsko putovanje u Njemačku – posjetili smo institucije i škole za odgoj i obrazovanje učenika s oštećenjima sluha i/ili vida te posjet državnoj školi za slijepe i slabovidne s internatom. Sudjelovali smo i na ljetnom kampu u Biogradu na kojem je iz svake škole sudjelovalo po 10 učenika i pet profesora. Organiziran je i kratki tečaj za učenike, a na kraju kviz i tečaj orijentacije i kretanja pod povezom - doznajemo od ravnateljice Katice Kalogjera Novak. S ciljem senzibilizacije javnosti organiziran je Dan otvorenih vrata tijekom kojeg su učenici posjetiteljima demonstrirali što su naučili. Izobrazbi slabovidnih i gluhih uvelike doprinosi i Mira Šincek, profesorica gospodarske grupe predmeta koja je u svoj predmet daktilografije za poslovne tajnice već ugradila znakovni jezik koji učenici uče paralelno s redovnom nastavom.

- Učenice prvog razreda uče slijepo pisati na tipkovnici i istodobno obrađujemo jednoručnu i dvoručnu abecedu. S obzirom na to da se služimo svim slovima, već smo obradili i znakovne riječi. Diktiram im dio provjere verbalno, a dio na znakovnom jeziku a oni tekst ispisuju na računalo. U četiri godine oni će naučiti dobro komunicirati na znakovnom jeziku, a to će im biti dodatna prednost pri zapošljavanju - kaže Šincek. Učenici su jako jako zainteresirani za učenje znakovnog jezika, i to ne samo oni kojima je doista potreban nego i njihovi prijatelji, kako bi im na što bolji i kvalitetniji način mogli pomoći te ih uključiti u zajednicu.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.