Pravo na dječji doplatak imat će još dodatnih 156.000 djece

Dok iz Hrvatske svakim danom odlazi sve više ljudi, Vlada RH svim silama pokušava one preostale zadržati u zemlji. Stoga je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku predložilo novu mjeru kojom žele poboljšati demografsku sliku Hrvatske. Žele proširiti pravo na ostvarivanje dječjeg doplatka.

Tako bi se dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak ovim prijedlogom podigao na 70 posto proračunske osnovice. Trenutačno cenzus iznosi 50 posto od osnovice, odnosno 1663 kune.

Šterc: To nije ozbiljna mjera

Drugim riječima, sve obitelji koje po pojedinom članu kućanstva ostvaruju dobit manju od 1663 kune, imaju pravo na dječji doplatak. Prijedlogom resornog ministarstva za demografiju taj bi se iznos podigao na 2328 kuna, čime bi pravo na doplatak ostvarile sve one obitelji čiji je ukupni mjesečni dohodak po članu kućanstva niži od tog iznosa.

Ministarstvo procjenjuje da bi izglasavanjem njihova prijedloga o izmjenama Zakona o doplatku na djecu pravo na dječji doplatak dobilo dodatnih 94.000 obitelji, što je čak 156.000 djece diljem Hrvatske. Iznosi dječjeg doplatka, za pojedine razrede, novim se prijedlogom neće mijenjati.

- To nije nikakva ozbiljna mjera niti će ona zaustaviti trendove iseljavanja i demografskog odumiranja. Donesena je tek tako, da se, između ostalog, pokaže kako se nešto radi. Ona ne ide u red ozbiljnih mjera demografske obnove i revitalizacije zemlje - smatra demograf Stjepan Šterc s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Svoje mišljenje kako je ova mjera ministarstva zapravo neozbiljna te kako neće promijeniti ništa Šterc objašnjava činjenicom da je to prije svega mali iznos. Napominje i da je pravo na dječji doplatak standardna priča. Inače se daje u većini zemalja, i to, kako kaže Šterc, nije nikakva novina. Ozbiljnije mjere za poboljšanje demografske slike naše zemlje, napominje naš sugovornik, više bi trebale biti usmjerene prema majkama.

- Nakon povratka s rodiljskog dopusta trebala bi im se osigurati puna plaća koju su imale prije odlaska na rodiljski.

'Ženama veće plaće'

Primjerice, ako žena ima plaću od 8.000 kuna, koja se nakon rodiljskog smanji na 4.400, to je kažnjavanje žena u zemlji koja nestaje prirodnim putem - kaže Šterc. Smatra da bi žene trebale imati punu plaću, pri čemu bi dio snosio poslodavac a dio država.

- Neka to urede kako god znaju. Uz to, žene koje primaju plaću manju od 4400, a zaposlene su, trebale bi dobivati iznos prosječne plaće u Hrvatskoj. One nezaposlene, kad zatrudne, trebale bi također dobivati iznos prosječne hrvatske plaće. To bi bile ozbiljne demografske mjere - govori Šterc i zaključuje kako je mnogo europskih zemalja već počelo provoditi takve mjere jer su svjesne da gube dragocjenu radnu snagu.