Ministrica je objasnila kako su u dosadašnjem tijeku pregovora "prošli temeljno financiranje, prikupili podatke i već do sada isplatili oko 52 posto novčanih sredstava za nastavu i djelatnost za ovu godinu"
DIVJAK:
Pregovori o financiranju zapeli sa zagrebačkim sveučilištem
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je u petak da su u završnoj fazi pregovori o programski ugovorima o financiranju sveučilišta sa sedam od osam hrvatskih sveučilišta pa se u sljedećih mjesec dana očekuje i njihovo sklapanje, te da još slijede razgovori sa Sveučilištem u Zagrebu koji, istaknula je, 'zapinju'.
Pokretanje videa...
01:03
- Sa sedam od osam hrvatskih sveučilište odradili smo dvije 'runde' pregovora i dobro se napreduje pa se očekuje da će se u sljedećih mjesec dana sklopiti programski ugovori s velikom većinom sveučilišta - izjavila je ministrica odgovarajući na pitanja novinara nakon svečanosti uručivanja ugovora o dodjeli bespovratnih novčanih sredstava u sklopu Poziva "Provedba HKO-a na razini visokog obrazovanja" iz Europskoga socijalnog fonda (ESF).
Svečanost je održana u Ministarstvu znanosti i obrazovanja gdje su uručeni ugovori dobitnicima s nekoliko hrvatskih sveučilišta i veleučilišta o dodjeli bespovratnoga novca za 26 projekata ukupne vrijednosti od gotovo 100 milijuna kuna.
Ispregovarano temeljno financiranje, prikupljeni podatci; 'zapinje' sa zagrebačkim Sveučilištem
Ministrica je objasnila kako su u dosadašnjem tijeku pregovora "prošli temeljno financiranje, prikupili podatke i već do sada isplatili oko 52 posto novčanih sredstava za nastavu i djelatnost za ovu godinu".
Sada se pak, dodala je, prikupljaju podatci o uspješnosti te napomenula kako je nešto teže prikupiti podatke o znanstvenoj produkciji i projektima i sada se na tome radi, Ministrica je najavila da će se, kada se završi taj posao, sklopiti programski ugovori.
Na novinarsko pitanje tko to 'zapinje' u sklapanju ugovora, ministrica je kratko odgovorila "možete pogoditi - Sveučilište u Zagrebu", a na potpitanje - kada se onda može očekivati potpisivanje ugovora i s tim najvećim hrvatskim sveučilištem, izjavila "doći će oni na razgovore".
Istaknula je kako se pregovori moraju završiti sa svim sveučilištima, te da se tijekom pregovora sa sedam sveučilišta identificiraju i strateški pravci razvoja što će, smatra, izvrsno poslužili kako Ministarstvu znanosti i obrazovanja, tako i sveučilištima da se jače i bolje profiliraju, odnosno da vide u kojemu smjeru trebaju ići. Divjak je dodala kako će u prilogu programskih ugovora biti i svi programski ugovori koji se financiraju kako bi se kasnije izbjegla nedoumica o financiranju kvota studijskih programa.
S tim u vezi, napomenula je kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja inzistira, što je navedeno i u odluci Vlade, da se kod suficitarnih programa kvote ne smiju povećavati, kao i obrnuto da se tamo gdje su programi deficitarni trebaju povećavati kvote i zapošljavanje. Zato, istaknula je ministrica, očekujemo da uprave sveučilišta odrade takve dobre i kvalitetne razgovore sa svojim fakultetima i jasno kažu koji je njihov strateški pravac razvoja.
Na novinarsko pitanje gdje je najveći problem u pregovorima sa zagrebačkim sveučilištem, Divjak je odgovorila kako je riječ o veliku i kompleksnom sveučilištu na kojemu su fakulteti različiti i imaju različite interese.
Međutim, istaknula je, naglasak je na odgovornosti uprave toga sveučilišta koja, rekla je, "ne može izbjeći razgovore s ministarstvom, razgovara o prioritetima i podastiranje podataka da na temelju toga možemo sklopiti programski ugovor".
Odlukom Vlade Republike Hrvatske o programskom financiranju javnih visokih učilišta iz rujna prošle godine u akademskim godinama od 2018./2019. do 2021./2022. utvrđuje se četverogodišnji način i iznos sredstva za programsko financiranje nastavne, znanstvene i umjetničke djelatnosti javnih visokih učilišta te prava redovitih studenata na punu subvenciju participacije u troškovima studija. Za provedbu ove odluke osigurat će se novčana sredstva u ukupnom iznosu od milijardu i 805 milijuna kuna, odnosno 446 milijuna kuna godišnje uz mogućnost povećanja od 100 milijuna kuna, dok se prethodnim razdobljima godišnje izdvajalo od 367 milijuna kuna do 389 milijuna kuna što je prosječno povećanje od oko 17 posto.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
