Premijer o Agrokoru: 'Nitko od nas nije napravio krivi potez...'

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u srijedu kako se Vlada u situaciji oko Agrokora ponaša maksimalno odgovorno te da je prije svega važno da se osigura likvidnost i napravi kvalitetan plan restrukturiranja, a nakon toga i održivo poslovanje tog koncerna, koji zapošljava 60 tisuća ljudi.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:45

POGLEDAJTE VIDEO:

"Vi vidite da se Vlada, svi ministri, naročito parlamentarna većina oko cijele ove situacije vezane za poslovanje Agrokora ponaša, ja mislim, maksimalno odgovorno. Nitko od nas nije napravio niti jedan potez, niti jednu izjavu nije dao koja bi na bilo koji način otežala situaciju ili učinila vrlo tankoćutna financijska tržišta još turbulentnijim", kazao je Plenković novinarima na marginama konferencije "60 godina Rimskih ugovora: budućnost Europske unije - postignuća, izazovi, perspektive".

"Ono što je nama važno je da poslovanje Agrokora prije svega osigura određenu likvidnost u ovom trenutku, drugo je da se napravi kvalitetan plan restrukturiranja, a onda nakon toga i održivo poslovanje koncerna koji zapošljava ne samo u Hrvatskoj, nego i u susjednim zemljama 60 tisuća ljudi", rekao je.

'Sve što radimo,radimo odgovorno i zakonito'

Dodao je kako je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić jučer imala razgovor s nizom dobavljača, a razgovara se i sa vjerovnicima. "Dio smo toga procesa, sve što radimo radimo odgovorno, zakonito i vodeći računa o činjenici da je riječ o kompaniji koja je praktično gotovo u 100 postotnom privatnom vlasništvu", istaknuo je Plenković. 

O blokiranim građanima: Iznaći će se održivo zakonsko rješenje

Premijer se osvrnuo i na najavu rješavanja problema blokiranih građana.

"Znate da smo mi i u izbornom programu govorili o tome da smo spremni pripremiti odgovarajući zakonski okvir kako da se otpišu dugovi onih naših građana koji se nalaze u teškoj situaciji, nerijetko blokiranih, do visine jedne prosječne plaće uz kamate kada je riječ o dugu prema državi i jedinicama lokalne samouprave", istaknuo je Plenković.

Dodao je kako misli da će se iznaći održivo zakonsko rješenje da se pomogne onima koji su u najtežoj situaciji, a da pravno taj zakon bude čvrst i konsolidiran i da ga ništa ne bi moglo dovesti u pitanje. "Ministarstvo financije radi na tome i kada bude zrelo proći procedure, ići će u Sabor", kazao je premijer.

Ministar financija Zdravko Marić, naime, ovih je dana da Ministarstvo radi na još jednom važnom projektu – rješavanju problema blokiranih građana. Podsjetio je da su pred izbore obećali otpisati dug građanima do iznosa prosječne plaće i to dug prema državi, jedinicama lokalne samouprave, državnim i komunalnim tvrtkama.

Istaknuo je i da se razmatra mogućnost i način kako bi se zakonskim mjerama potaknuo otpis duga građanima i od drugih vjerovnika, kao što su banke, kartičari, telekomi i drugi jer je, kazao je Marić, najveći broj građana došao u blokadu upravo zbog duga prema drugim vjerovnicima, a ne prema državi. Po podacima Fine, blokirano je 327.000 građana, a njihov ukupni dug iznosi 40,2 milijarde kuna.

'Da kažem ministrima da do lokalnih izbora svi idu u šetnju?

Na upit novinara je li tajming tog zakonskog prijedloga povezan uz lokalne izbore, Plenković je uzvratio: "Što bi sad trebali? Najbolje bi bilo da spavamo, da ne radimo ništa. Da kažem ministrima, 'ajmo sad do lokalnih izbora idite svi u šetnju, proljeće je počelo, pa i nećemo ništa raditi. Vlada ima svoj plan normativnih aktivnosti, hodogram koji želimo raditi i svako ministarstvo ima zadaću da se toga u najvećoj mjeri drži. Moj je cilj da što manje kasnimo u inicijativama, a ne da budemo spori", poručio je Plenković.

Dodao je da kao Vlada suosjećaju sa svima koji su se našli u poteškoćama, naročiti građani kojima su možda mala primanja, a veliki rashodi, a uzeli su kredite s visokim kamatama te ne nalaze načina kako da ih servisiraju. "Idemo korak po korak. Ovo što radimo sada i planiramo, dio je rješavanja toga problema", naveo je premijer.

O HEP-u: 'Neka se zapitaju tko ih je imenovao tamo?'

Na upit novinara je li točno da u HEP-u nisu spremni potpisati ove ugovore koji će dovesti do gubitaka u poslovanju s prirodnim plinom te hoće li ministar financija Zdravko Marić, kao jedini član skupštine, možda podnijeti taj teret na svoja leđa, premijer je upitao tko kaže da će doći do štete te poručio da će se sva pitanja riješiti u zakonskom okviru.

"Tko kaže da će doći do štete? Jel' to kažu javno? Neka se zapitaju koga predstavljaju tamo, tko ih je imenovao, koga oni predstavljaju u HEP-u, u Nadzornom odobru i Upravi, jesu oni imenovani od nekakve države s nekog drugog kontinenta ili od strane hrvatske Vlade? Dakle, proces koji su sami radili u smislu odabira opskrbljivača plinom je završio onako kako je završio, a ono što je nama bilo u interesu da se pogleda u strukturu cijene. Kada dobro pogledate u tu strukturu cijene, onda vidite da postoji i margina i mogućnost da kućanstva ne osjete poskupljenje cijene plina na europskom tržištu. To je oni čime smo se mi vodili, a ova će se pitanja sva razriješiti u zakonskom okviru", ustvrdio je premijer Plenkoviću.

'Ne smijemo upasti u zamku Europe s više brzina'

Europa više brzina tema je s kojom Hrvatska treba biti jako oprezna i ne smije upasti u tu "zamku", već je treba držati otvorenom i uključivom kako EU ne bi postao ekskluzivni direktorij pet najutjecajnijih članica koje onda za druge odlučuju o svemu, izjavio je u srijedu premijer Andrej Plenković na konferenciji o budućnosti Unije.

Premijer Plenković održao je govor u Hrvatskom državnom arhivu "Budućnost Europske unije: postignuća, izazovi, perspektive", a uoči sastanka na vrhu koji će se održati u Rimu 25. ožujka u povodu obilježavanja 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora.

"Europa više brzina o kojoj se izrazito puno govori postoji i danas. Hrvatska je novija članica i nastoji dobiti pozitivnu evaluaciju ulaska u Schengenski prostor, nastoji ispuniti kriterije za eurozonu (...) Za nas je bitno da taj proces Europe više brzina bude uključiv. Ja se čvrsto suprotstavljam jednoj evoluciji stanja u kojem će se stvoriti direktorij od pet najutjecajnijih članica koje onda za druge odlučuju o svemu", kazao je Plenković.

"To će ojačati antieuropske pokrete u svim zemljama. Takav scenarij nije dobar", dodao je premijer.

Po njegovim riječima, s "tom temom trebamo biti jako oprezni, držati je otvorenom i uključivom i ponuditi svima da sudjeluju u svakoj nijansi, svakom sloju europske integracije, a ne ju činiti ekskluzivnim samo za neke".

"Dakle, ne smijemo upasti u tu zamku Europe više brzina, nego moramo pristupiti mudro, otvoreno i uključivo", istaknuo je šef hrvatske vlade. Izrazio je uvjerenje da su tu poruku članica koje su "veličinom manje i stažom kraće u projektu" shvatili partneri i kolege iz najvećih država.

"Dobro je da se takva stvar prepozna", smatra Plenković.

Osvrnuvši se na dokument koji je predsjednik Europske komisije (EK) Jean-Claude Juncker predstavio prije nekoliko tjedana i koji govori o pet scenarija glede budućnosti Europe, među kojima su "business as usual", "više brzina" i "jako entuzijastično dalje", Plenković je kazao da to nije 'menu' s kojeg se bira samo jedna opcija.

"Niti to očekuje Komisija niti će to napraviti države članice", rekao je Plenković, podsjetivši da postoje one članice koje žele ići naprijed, u dublju i tješnju integraciju i povezanost od onih koje smatraju da možda tim putem ne treba ići.

Govoreći o izazovima koji stoje pred EU-om, kazao je da ih se prije svega može definirati sa sigurnosnog aspekta, ocijenivši da "globalne okolnosti od 1989. nikada nisu bile zamršenije, neizvjesnije i međusobno povezanije kao sada". Posebice je u tom kontekstu izdvojio ozračje u istočnom i južnom Mediteranu, istočnom susjedstvu Europe, Bliski istok, agresivniju politiku Rusije prema nizu svojih susjeda za koju je kazao da "nije u velikoj harmoniji s politikom susjedstva EU-a", i promijenjene okolnosti u SAD-u.

"Za Hrvatsku postoje dva elementa na kojima moramo temeljiti naše stavove i odrednice - to su nacionalni interesi i međunarodno pravo", istaknuo je premijer.

Govoreći o skorašnjem summitu u Rimu, ukazao je na činjenicu da će tamo biti prisutno 27 članica jer će stolica Velike Britanije biti prazna.

"Kakve ćemo reperkusije gledati u sljedećim godinama nakon što nas napusti Ujedinjeno Kraljevstvo (...) koliko će pregovori trajati, kakav će biti njihov rezultat i kakve će biti financijske implikacije za Uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo? Tek tada ćemo moći podvući račun koliko je ta politička kriva procjena točno koga koštala", rekao je Plenković.

Po njegovim riječima, analize govore da je Hrvatska zemlja koja će najmanje osjetiti izlazak Velike Britanije iz EU-a, ali da će to osjetiti kao i sve ostale zemlje "u našoj globalnoj snazi".

"Velika Britanija je jedina uz Francusku koja ima nuklearni arsenal, jedina koja ima izrazito veliki proračun za obranu i jedna od onih 10-ak država članica koja participira s 80 posto u europskom proračunu (...) Bez Velike Britanije cijeli europski projekt više nije tako čvrst, tako snažan kao što bi bio da su oni ostali uz nas", zaključio je Plenković.