Prije sedam godina smo imali 250 nameta, a sada ih je - 570!

Koncesionari igara na sreću samo za koncesije unaprijed u državni proračun “uliju” milijune. Kad se tome pridodaju još i mjesečne naknade, godišnje državi plate oko 310 milijuna kuna. Među njima nema poreznih dužnika. Novim zakonom još će morati godišnje izdvajati ukupno oko 45 milijuna kuna, a to ugrožava gotovo 1000 radnih mjesta njihovim djelatnicima. 

Posrnulo gospodarstvo jedan je od najvećih hrvatskih problema. Država kao da radi sve kako bi ostalo ugušeno u mulju. Megalomanska birokracija, zakoni koji se mijenjaju i donose na dnevnoj bazi te parafiskalni nameti kojih smo 2008. imali 250, a danas više od 570, gospodarstvo dublje povlače u ponor. Vlada se voli pohvaliti da je lani srezala 420 milijuna kuna parafiskalnih nameta, a za sljedeću godinu najavljuju još 300 milijuna rezanja. Ali dok se jedni režu, primjeri koje donosimo pokazuju da drugi nameti rastu i da se stalno uvode novi. Koliko ih točno ima? 

Postoje samo procjene potpredsjednika Branka Grčića da su teški oko 6,5 milijardi kuna, a različita ministarstva daju različite podatke o njihovu broju. Konačni broj bi trebalo dati Ministarstvo financija koje ima i posebno povjerenstvo za parafiskalne namete.

Kako je birokracija spora kad treba rezati, najbolje dokazuje i primjer da se Vlada obvezala u programu reformi EU da će “hitno” i najkasnije do lipnja objaviti listu nameta. No nje nema iako je sredina srpnja.

U Ministarstvu financija poručili su da su s poslom pri kraju i da popis sad prolazi provjeru u ministarstvima.

- Bit će kvalitetan i razrađen po grupama. Na one namete koje plaćaju građani i one koje plaćaju poduzetnici. Na osnovu toga će se ići na smanjenje - poručili su iz ministarstva.

Vlada je obećala smanjenje vodnog doprinosa, članarina Gospodarskoj i Obrtničkoj komori, članarine turističkim zajednicama, spomeničke rente, naknade za uporabu cesta, naknade za preglede onih koji rade s hranom... Zasad su samo ukinuli povratnu naknadu za mliječnu ambalažu i pomogli mljekarima. Za sve ostalo trebaju promijeniti zakone do kraja godine.

U planu reformi Vlada je obećala pokušati uvesti i naplatu parafiskalnih nameta kroz jednu jedinu uplatnicu, a to bi bilo barem veliko psihološko i vremensko rasterećenje poduzetnika.

Poznato je da tko god bio na vlasti u Hrvatskoj, državni proračun puni povećavanjem poreza i trošarina ili rezovima. Uz povećane trošarine na goriva i duhan, nedavno se prihvatio Zakona o zaštiti novčarskih institucija, kojima se dodatno udara na prihode priređivača igara na sreću. Oni bi po novom uz protuprovalni sustav sa središnjom dojavom, nadzornim alarmima i bljeskalicama, neprekidnim videonadzorom unutar i izvan objekta, električnim kasama te novčanim bankomatima trebali imati i zaštitara 24sata na dan. Kako bi zadovoljili dosadašnje mjere sigurnosti, iz Hrvatske udruge priređivača igara na sreću upozoravaju da će posljedica izglasavanja tog Zakona biti povećanje broja nezaposlenih. 

Predviđaju da će bez posla ostati od 500 do 1000 njihovih djelatnika. Koncesionari za igre klađenja, automat klubova i kasina, kojih je ukupno 60, godišnje izravno u državni proračun uplate više od 310 milijuna kuna, i to samo za koncesije i poreza na priređivanje igara na sreću. Jedna su od rijetko “zdravih” gospodarskih grana od koje državni proračun, a time i svi građani, imaju koristi.

- Unatoč padu broja razbojništva i ostalih kaznenih djela u posljednje vrijeme, a to je podatak iz obrazloženja predlagatelja Zakona, predviđeno podizanje stupnja sigurnosti automat klubova kroz uvođenje zaštitara za cjelodnevni rad u klubovima predstavlja direktan udar na one klubove koji posluju na granici rentabilnosti. Njih je 30 posto od ukupnog broja klubova - pojašnjavaju iz Hrvatske udruge priređivača igara na sreću.

- Ljudski život nema vrijednost i mora biti ispred bilo kakve zarade. Povećao se broj trgovina koje pokušavaju preuzeti bankarske transakcije i rade s gotovinom, čime su ugroženi ne samo njihovi djelatnici, nego i građani. Treba misliti unaprijed - zaključio je bivši ministar financija Slavko Linić.

Ipak, iako se očekuje povećanje broja zaposlenih u zaštitarskim tvrtkama, do toga neće doći ako se ugase automat klubovi i kasina koji ne ostvaruju više od 200.000 kuna dobiti godišnje, koliko bi svaki klub po novom morao odvajati za dodatnu zaštitu.

Iz Hrvatske udruge priređivača igara na sreću smatraju kako bi puno pametnije bilo uložiti još jedan dio novca od zarade spomenutih klubova u prevenciju i liječenje ovisnika o kocki. Ovo je samo jedan primjer u oceanu problema s kojima se u Hrvatskoj susreću poduzetnici. Jedino što u našoj zemlji odlično uspijeva su apsurdi. Poduzetnici i obrtnici, od kojih država živi, koliko god se trude ispoštovati sve zakonske propise i financijske obaveze, osjećaju se kao Buridanovi magarci. Umjesto da se koncentriraju na posao, oni moraju sate i dane trošiti na proučavanje zakona koje trebaju zadovoljiti te, na kraju, opet ne mogu biti sigurni da su sve dobro napravili jer se zakoni mogu dvojako tumačiti.

Umjesto da poduzetnik radi svoj osnovni posao, radi čega je i odabrao biti poduzetnik, trenutačno najnesigurnija pozicija u društvu i nikad manje cijenjenom: da smišlja proizvod ili uslugu, traži tržište ili kupce, osvaja nova tržišta, prodaje svoje proizvode i usluge, i to uspije naplatiti, da bi se od toga i država mogla financirati kroz poreze, on umjesto toga, mora pratiti izmjene zakona i administrirati. Najvažnije je pravilo koje treba primjenjivati: znati može li i najmanji poduzetnik primijeniti neku proceduru, zakon ili sl. jer tad će ga moći primijeniti i svako veće poduzeće. Taj princip zove se think small first ili kako ga prevodimo ‘počnimo od najmanjih’. - pojašnjava nam mr. sc. Anny Brusić, direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika. Ujedno ističe da se danas i ne zna točan broj nameta u Hrvatskoj.

- Vlada je 2013. rekla da se broj nameta popeo na 570. Poslije se taj broj smanjivao, vjerojatno zbog različitih metodologija, odnosno definicije što jest namet, a to nije. Ipak, vjerojatno se, bez obzira na njihov broj, ništa bitno nije promijenilo jer je iznos koji se plaća za njih ostao više-manje isti. Godine 2008. od nameta se godišnje prihodovalo državi i njenim institucijama, bilo na nacionalnoj ili lokalnoj razini, ili javnim poduzećima, oko 12,5 milijardi kuna, pa vjerojatno i danas toliko iznosi iako se neslužbeno čuje da je taj iznos znatno manji, spominje se čak i šest milijardi, ali prema broju nameta, koji se nisu bitno smanjivali, vjerojatno je da je riječ o istom iznosu - dodala je Brusić.

Unatoč krizi i nepovoljnoj poslovnoj klimi, u nas još ima mladih ljudi koji imaju volje i želje pokretati svoj posao. Jedni od njih su i bračni par Leović iz Zagreba koji su prije godinu dana otvorili frizerski salon Hair Vision. 

- Htjeli smo se za to dobro pripremiti pa smo se raspitivali o tome što sve treba da ne bismo sto puta išli po raznim šalterima, kako to obično biva. Problem je što vam nitko ni u jednoj od nadležnih institucija ne da kompletne smjernice nego vas prebacuju s broja na broj s adrese na adresu, i tako to traje i traje. To je prvi problem pri pokretanju vlastitog posla ili je barem nama bilo – kaže frizerka Iva Leović, kojoj nije jasno da na internetskim stranicama HOK i HGK nema za svako zanimanje točan popis dokumentacije koja je potrebna za pokretanje vlastitog posla. Da bi pokrila sve troškove u salonu, još radi sama.

- Svi koji imaju svoje obrte ili tvrtke znaju koliko treba izdvajati za razne namete, ali prema mom je mišljenju veći problem što se zakoni često mijenjaju te isti zakon dvije institucije različito provode. Djelatnici državnih institucija isti zakon različito tumače. Pod takvim okolnostima inspektori uvijek mogu naći propuste, ma koliko se vi trudili da sve ispoštujete jer i oni mogu različito tumačiti zakone, za što nisu oni krivi, ali nismo ni mi - dodaje Iva. Vlasnik jednog kafića u središtu Zagreba, koji želi ostati anoniman, ističe i druge probleme na koje nailaze poduzetnici.

- Zamaraju nas svim tim nametima i da se mene pita, radije bih da stave porez 30 posto pa da si sami od toga podijele što će ići šumama, turističkoj zajednici i ostalima. Uostalom mi i ne znamo zašto to sve plaćamo, odnosno kakva korist i kome na kraju od toga.

Kad ulazite u posao, ne znate za sve izdatke koje vas čekaju i komplikacije na koje ćete naići, a kada odete u državne institucije u kojim se možete obratiti za pomoć, trebate pogoditi pravo vrijeme. Naime, ako ste nekom referentu peti klijent, zaboravite da ćete išta doznati. Tada su već isprovocirani pitanjima prethodnih poduzetnika pa vas brzo otkantaju. Sve je to gubitak vremena i novca - kaže vlasnik kafića.

Samo za vrijeme Milanovićeve vlade ugasilo se 6000 obrta. No ministar poduzetništva Gordan Maras kaže da je to samo prividno tako.

- Jedan od razloga je i to što je sada mnogo jednostavnije otvoriti trgovačko društvo. Mnogo je obrtnika prešlo u jednostavan d.o.o. tako da, ukupno gledajući, u prošle dvije godine imamo oko 3000 više otvorenih tvrtki i obrta nego zatvorenih – kaže Maras. No jednostavan d.o.o. se otvori za tzv. 10 kuna, ali da se zatvori, treba 8000 kuna. No to bi se uskoro trebalo promijeniti jer je Ministarstvo pravosuđa predložilo smanjenje troškova likvidacije za j.d.o.o. za više od 90 posto. Prema novom bi oni trebali stajati oko 600 kuna.

Iako Vlada, kako mjesecima najavljuje, namjerava smanjiti broj nameta, direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika Brusić ističe da to nije njihova ideja nego pritisak Europske komisije.

- Smanjenje nameta je obveza koju je Hrvatska preuzela na temelju preporuka koje je dobila od Europske komisije vezano uz Europski semestar. To je mehanizam nadzora Europske komisije svih zemalja članica. Posebno prema onima, poput Hrvatske, koje imaju velike makroekonomske neravnoteže. Tako smo dobili od Komisije šest grupa preporuka, tj što treba vlada napraviti kako bi se gospodarsko stanje popravilo i dovelo u financijsku ravnotežu – kaže Brusić i dodaje:

- Tako je naša vlada u plan reformi stavila da će objaviti registar parafiskalnih nameta i obvezuje se sniziti parafiskalne namete koje plaća najviše poduzeća te koji najviše opterećuju gospodarstvo za 0,1% BDP-a u 2015. te za daljnjih 0,1% BDP-a u 2016.

S obzirom na to da se poduzetnici često javljaju njezinoj udruzi za pomoć, Brusić zna s kojim se sve apsurdima susreću.

- Apsurdi nisu prisutni samo u nametima nego općenito u uvjetima u kojima posluju poduzetnici, gdje imaju opravdane potrebe da se uvjeti mijenjaju. Primjerice u metalnoj industriji, postoje radna mjesta s težim uvjetima rada, koja traže od poslodavca da radnicima, na primjer, u ljevaonicama, omogući napitak tj mineralnu vodu da ne bi dehidrirali. To je potpuno opravdano i razumljivo zbog zaštite zdravlja radnika. Ali poslodavac ima obvezu ove napitke tretirati kao plaću, na temelju čega se na to obračunavaju porezi i doprinosi. Smatramo da bi se to trebalo tretirati kao porezno priznati trošak – kaže Brusić. Često se uspoređujemo s razvijenim zemljama, ali smo daleko od njih.

- U Americi tvrtku otvorite za deset minuta. Snime vašu izjavu u kojoj se obvezujete podmiriti troškove i odmah vam daju dokumente. Poslije vam pošalju što trebate platiti i zapravo su sretni kad bilo tko dođe s idejom otvaranja vlastitog biznisa. Da, daleko smo mi od toga – kaže vlasnik jednog zagrebačkog restorana. A kako se otvara tvrtka u Velikoj Britaniji ili kako netko iz Hrvatske ondje može otvoriti tvrtku, otkrio nam je Jonathan Seymour, partner u tvrtki Kingston Smith, jednoj od 20 najboljih računovodstvenih tvrtki u Velikoj Britaniji. Treba vam 250 funti i jedan dan. Smith, inače, ima šest ureda u Londonu, od kojih su neki specijalizirani za rad s malim i srednjim poduzećima te radi s mnogo klijenata koji investiraju u Veliku Britaniju.

- Vrlo je jednostavno pokrenuti posao u Velikoj Britaniji. Troškovi ovise o tome kako želite strukturirati posao, ali sve što vam za početak treba je 250 funti, za koliko vam agent otvara društvo s ograničenom odgovornošću. Otvaranje posla može biti vrlo brzi proces – d.o.o. može otvoriti u roku od 24 sata, od trenutka kada je predana dokumentacija. Ispunjavanje dokumenata se uglavnom obavlja elektroničkim putem jer je tako brže.

Obično se angažira lokalnog agenta koji vam priprema dokumente i dostavlja ih nadležnim službama. Registracija tvrtke ne bi trebala trajati dulje od dva tjedna, ali to naravno ovisi o individualnim okolnostima. U jednostavnim slučajevima, sva dokumentacija može biti spremna za jedan dan - kaže nam Seymour. Na pitanje što sve vlasnici tvrtke ili obrta mjesečno i godišnje plaćaju, kakvi su i koliki ondje nameti kaže: 

- Glavni porezi koje tvrtka mora plaćati su troškovi doprinosa na mjesečni dohodak od oko 13,8 posto na mjesečnu plaću. Na svakom zaposleniku koji nema doprinose na mjesečni dohodak može se uštedjeti do 156 funti na tjedan. Porez na dohodak poduzeća je godišnji porez koji iznosi 20 posto na prihode koji podliježu oporezivanju. Njega se devet mjeseci nakon kraja obračunskog razdoblja.