Osnovnoškolci: Prijemni ispit u srednju školu nam je pravedniji

Mislim da je proces upisa malo nepravedan i težak. Da bi se upisao u školu kao što je MIOC (Prirodoslovno-matematička gimnazija), moraš imati sve odlične ocjene, a samo jedna lošija ocjena može ti smanjiti šansu da upadneš, smatra učenik osmog razreda Niko Čović.

S njim se slažu i Aaron Bišćević te Olga Jerković-Perić, također učenici osmog razreda Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera.

Sami smo si odabrali školu

- MIOC mi se čini kao najbolja škola, išao sam na državno natjecanje iz fizike i to me zanima. Pripremam se za prijamni tako što rješavam zadatke iz matematike. Razmišljao sam i o općim gimnazijama jer bih htio otići u Njemačku, ali je ovo ipak najbolje za mene - rekao je Aaron.

Za proces upisa smatra da je nepravedan te da bi se više trebalo bodova dobivati na prijamnom jer on bolje pokazuje pravo stanje stvari. Sva su djeca rekla da na njihov izbor nisu utjecali roditelji.

Svima su roditelji dali slobodu izbora i uglavnom ih potpuno podržavaju u izborima koje naprave. Ponekad su ih savjetovali povodom izbora, ali na tome su se, kažu nam đaci, zadržavali.

- Voljela bih upisati IV. gimnaziju, dvojezični engleski program. Tamo se neki predmeti predaju na engleskom. Htjela sam upisati neku jezičnu gimnaziju, ali ovo mi se čini kao dobra opcija. Imam prijamni ispit, intervju, što je dobro jer moraju vidjeti kako znaš jezik prije nego što te počnu učiti na tom jeziku. Upis nije pravedan jer mnogo toga ovisi o prosjeku od 5. do 8. razreda. Ako se neke godine dogodi da nešto zabrljaš, to je na neki način propuštena prilika - kaže osmašica Dorotea Kosir.

Kao problem u upisnom procesu psihologinja Jadranka Kevilj Šarac vidi bodove koje učenici dobiju kao dodatne, odnosno bodove koje dobiju djeca s poteškoćama.

Sporni dodatni bodovi

- Ranije su djeca s poteškoćama imala izravan upis, a danas mnogi roditelji ishoduju u školi da im djeca dobiju tu potvrdu kako bi dobili dodatne bodove na upisu - kaže Jadranka Kevilj Šarac.

Tako se nepošteno mnogo djece lakše upiše u školu, jer im roditelji ishoduju potvrdu za potrebu o individualiziranom pristupu.
On se, za razliku od prilagođenog programa, odnosi samo na metodičku prilagodbu u radu s učenicima s posebnim potrebama, dok se prilagođeni program odnosi na sadržajnu i metodičku prilagodbu školskog programa.

Gimnazije su najtraženije, tekstilna struka nije fora

Iz ministarstva kažu da, kao i prošlih godina, očekuju najveći interes za upis u gimnazijske programe, za one u sektorima ekonomije, trgovine i poslovne administracije, elektrotehnike i računarstva, turizma i ugostiteljstva te strojarstva, brodogradnje i metalurgije. Najmanji interes očekuje se za programe u sektorima tekstila i kože, šumarstva, prerade i obrade drva te geologije, rudarstva, nafte i kemijske tehnologije.

Pravo prijave za upis u prvi razred srednje škole u Hrvatskoj ima svaki od 38.353 osmaša koji uspješno završi razred. Upisat će se u 2222 razredna odjela. Prijava obrazovnih programa počela je prošli tjedan, 26. lipnja.

U odnosu na prošlogodišnje upise u prvi razred srednje škole, došlo je do određenih promjena pri upisima. Važna promjena vezana je uz učenike koji se upisuju u obrazovne programe za koje je posebnim propisima određeno obvezno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti. Ako u trenutku upisa nisu u mogućnosti dostaviti svjedodžbu liječnika medicine rada, pri upisu dostavljaju potvrdu obiteljskog liječnika, a liječničku svjedodžbu medicine rada dostavljaju školi najkasnije do kraja prvog polugodišta prvog razreda. Osim toga, kandidati koji se upisuju u programe obrazovanja vezane za obrte dužni su, pri upisu ili najkasnije do kraja prvog polugodišta prvog razreda, dostaviti školi sklopljen ugovor o naukovanju.

- Programi obrazovanja vezani za obrte provode velik broj sati u učenju temeljenom na radu, za koje je dokazano da izravno utječu na veću zapošljivost mladih - poručili su za 24sata iz ministarstva. Ministarstvo obrazovanja, kako ističu, već niz godina nalazi modele poticanja upisa učenika u obrtnička zanimanja koja omogućuju nesmetano uključivanje učenika na tržište rada. Oni žele ukazati na pozitivne strane znanja i vještina koje će učenici stjecati tijekom obrazovanja, te su naglasili i mogućnosti stipendiranja, kao i zapošljavanja u Hrvatskoj i zemljama Europske unije. Kako nisu svi učenici sigurni u to što bi željeli upisati, iz Hrvatske akademske i istrazivačke mreže - CARNet - doznajemo gdje se mogu pronaći koriske informacije.

- Savjete i pomoć pri odabiru srednje škole učenici mogu potražiti na mrežnim stranicama Centra za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - rekli su iz CARNeta .

Na stranicama HZZ-a učenici mogu pronaći brošure vezane za odabir smjera obrazovanja te elektroničku knjigu “Vodič kroz zanimanja”. Isto tako informacije o izboru zanimanja i škole te vještinama koje su potrebne za traženje posla mogu pronaći i na portalu e-Usmjeravanje.

Ne upisuju se ni svi programi u isto vrijeme. Naime, svi kandidati koji su zainteresirani za upis u razredne odjele za sportaše moraju iskazati svoj interes za upis preko sustava NISpuSŠ na kartici “Moji podaci” od 25. do 31. svibnja.