Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
10 komentara

'Problem ne možemo riješiti samo s prihodnom stranom'

Dodao je kako prema zadnjim raspoloživim podacima dugovi u zdravstvu premašuju 7 milijardi kuna, pri čemu neke bolnice imaju jako duge rokove plaćanja

Karlovac: Izjave za medije nakon sjednice Vlade
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
10 komentara

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu kako je očito da se problem dugova u zdravstvu ne može riješiti samo na prihodnoj strani nego treba zahvatiti i u troškovnu stranu proračuna za zdravstvo.

Uoči sastanka u četvrtak s predstavnicima veledrogerija, na kojem će se razgovarati o problemu dugova bolnica za isporučene lijekove i medicinski materijal, Marić je podsjetio da je Ministarstvo financija već u nekoliko navrata dalo svoj doprinos kroz izvanredne financijske injekcije i jačanjem proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kroz povećanje doprinosa.

"Ministarstvo financija će uvijek biti konstruktivan partner u pronalaženju sustavnih rješenja, u tri navrata smo jasno pokazali naše namjere i sudjelovanje na prihodnoj strani. No, evidentno je i potvrđuje se da problem ne možemo riješiti samo s prihodnom stranom nego treba zahvatiti i u troškovnu stranu zdravstvenog proračuna", rekao je Marić novinarima pred Banskim dvorima.

Dodao je kako prema zadnjim raspoloživim podacima dugovi u zdravstvu premašuju 7 milijardi kuna, pri čemu neke bolnice imaju jako duge rokove plaćanja.

Marić ističe da problem dugova u zdravstvu i rokova plaćanja nije nastao preko noći, pa ga treba promatrati dugoročno, a uvjeren je kako i zdravstveni resor ima određene prijedloge i rješenja.

"Sustav treba gledati u cjelini, na taj financijski dio, na dugove i rokove plaćanja sigurno ne možemo odmahnuti rukom, tako ćemo i sutra o tome razgovarati i vidjeti možemo li nešto složiti", kazao je Marić.

Vlada je pokazala dobru volju i u nekoliko navrata jasno naznačila koje bi to bili jednokratni vidovi pomoći, ali i da treba stremiti sustavnim rješenjima, poručio je.

Marić je ocijenio da Hrvatska kada se uspoređuje s nekim drugim zemljama ima dosta visoku razinu dostupnosti zdravstvenih usluga te jako dobru i kvalitetnu zdravstvenu uslugu.

"Najbolja potvrda i dokaz koliko su dobri naši liječnici, medicinske sestre i tehničari je činjenica da su poprilično traženi diljem Europske unije", ustvrdio je i apostrofirao kao dodatni problem kako zadržati taj visokokvalificirani kadar u državi.

Marić o referendumu: Svatko ima pravo izreći svoju volju i želju na taj način

Ministar financija Zdravko Marić vezano uz referendum protiv podizanja dobne granice za odlazak u u punu starosnu mirovnu sa 67 godina rekao je u srijedu kako je njegov stav da svatko u demokratskom društvu ima pravo izreći svoju volju i želju na taj način.

Prikupljeni su potpisi, tema mirovinskog sustava uvijek će biti relevantna i važna i rekao bih da trebamo voditi argumentiranu raspravu, rekao je Marić novinarima u Banskim dvorima.

Podsjetio je kako su omjeri svima dobrim dijelom znani - 1,23 zaposlenih na jednog umirovljenika uz prosječni staž tek nešto veći od 30 godina i uz činjenicu da je prosječna mirovina nešto više od 40 posto od prosječne plaće.

To je nekoliko pokazatelja na koje uvijek treba ukazati i jedan od glavnih razloga zašto bi o mirovinama i mirovinskim primanjima trebali uvijek argumentirano razgovarati i u konačnici donositi mjere, istaknuo je Marić.

Mirovinski sustav ne možemo i ne bismo trebali promatrati samo iz perspektive jednogodišnjeg ili trogodišnjeg proračuna, nego iz perspektive idućih 30, 40, 50 godina, jer je to nešto što je poprilično važno, naglasio je Marić.

Upozorio je da mnoge zemlje imaju slične probleme. Tehnologija, znanost i zdravstvo su napredovali, dodao je, i to je sjajna vijest za sve u smislu da je produljen životni vijek,  no svi se suočavamo s poteškoćama, izazovima i pritiscima na javne financije u smislu izdvajanja zbog mirovina i mirovinskih primanja.

Upitan o broju povlaštenih mirovna s obzirom na njihov prosječan i ukupni iznos koji se za njih izdvaja,čime se mnogi izbjegavaju pozabaviti, Marić  je odgovorio kako se od toga ne treba suzdržavati nego o tome treba javno i otvoreno razgovarati. Izvijestio je kako je za ovu godinu 40 milijardi kuna planirao u državnom proračunu za ukupan rashod za mirovne i mirovinska primanja.

Moja je procjena, s obzirom na nešto povoljnije okolnosti na predviđene indeksacije, poglavito u drugoj polovici godine, da bi taj iznos mogao iznositi 41 milijardu kuna, ustvrdio je Marić.

Od toga iznosa, najveći dio, gotovo 34 milijarde kuna se odnosi na starosne, obiteljske i invalidske mirovine, a preostalih nešto manje od 6 milijardi kuna se odnosi na mirovine po posebnim propisima, pojasnio je.

Unutar njih ima nekoliko kategorija o kojima treba vrlo jasno reći na što se odnose s obzirom na broj takvih korisnika kojih u sustavu ukupno ima više od 175 tisuća.

Najveći dio su hrvatski branitelji i oni kojih su prevedeni po Zakonu o hrvatskim braniteljima i po općim propisima, imamo djelatnih vojnih osoba, korisnika iz JNA, pa čak i boraca iz Drugog svjetskog rata, kao i određene profesije koje su vezane uz specifična zanimanja s vrlo teškim radnim uvjetima, primjerice poslovima razminiranja, ugljenokopima.

Postoji i kategorija usko vezana uz HAZU, kao i bivši dužnosnici Hrvatskog sabora, Vlade, sudbene vlasti. Sve je to u tim ukupnim brojkama, ništa nije skriveno od javnosti i o tome se trebaju voditi razgovori, poručio je Marić.

Dodao je da su izdaci za povlaštene mirovne na razini od 15 posto ukupnih rashoda za mirovine i mirovinska primanja.

Upitan trebaju li te mirovne biti izdvojene od ostalih, Marić je rekao kako ne može biti kategoričan niti da niti ne, može i jedna i druga opcija.

"Nemojmo zanemariti činjenicu da su korisnici mirovina po posebnim propisima u sustavu bez obzira što je zbog određenih okolnosti njihov mirovinski staž kraći, postoji dio mirovinskog staža kada su i oni radili i pridonosili i uplaćivali u mirovinski sustav i nisu oni baš skroz izdvojeni.

"Ako se tih 6 milijardi stavljaju sa strane i odvoje od sustava, ove ćemo godine u mirovinski sustav uprihodovati, što se tiče doprinosa za mirovinsko, 24 milijarde kuna, a ako ih izdvojimo ostaje nam i dalje 34 milijarde kuna, određeni 'gap', pa ne bih rekao da ćemo tako riješiti svu problematiku. No, za svaku stavku u državnom proračunu porezni obveznici trebaju znati što je u njoj je i na koji način i kako učiniti sustav održivim", rekao je Marić.

Najavio je da će sutra na Vladi predstaviti izvršenje proračuna za prošlu godinu pa će se vidjeti po pojedinim stavkama "da se odgovorno odnosimo prema javnim financijama i drugu godinu zaredom imamo ne samo izbalansirani proračun, nego i sa suficitom".

 

 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message