Program: Od Splita i okolice želimo napraviti ekološku oazu

Učimo ono što nas čeka u budućnosti, a posebice smo orijentirani na obnovljive izvore energije, tako da mislim kako bismo se nakon školovanja mogli lako pronaći u tvrtkama i postrojenjima tog područja, kaže Antea Granić (18), učenica 4. g razreda splitske Gimnazije održivog razvoja.

- Kod nas je ekološka svijest još u povojima, a svijet je daleko otišao. Danska je primjer kako bi stvari trebale izgledati, a o tome smo učili u školi. Imaju brojne vjetroelektrane, a građani imaju itekako raširenu ekološku svijest - kaže nam odlična učenica koja nakon srednje škole želi studirati matematiku.

Održivo gospodarenje vodama i otpadom, isplativa proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, korištenje energetskih sustava i gradnja objekata koji ne zagađuju okolinu dio su područja koja se izučavaju u ovoj gimnaziji. Riječ je o smjeru koji je eksperimentalno pokrenut u Školi za dizajn, grafiku i održivu gradnju prije pet godina kao jedini ovakav srednjoškolski program u Hrvatskoj, a prošle školske godine završilo ga je prvih 25 maturanata, od kojih su čak 23 upisali fakultet. Unutar ovog četverogodišnjeg programa učenicima u trećem razredu nudi se da se opredijele za jedan od tri stručna modula: Eko održivost, Energetska održivost i Održiva gradnja, a pojedini može izabrati do 12 učenika.

Mladi Splićani ovdje izučavaju termo i elektroenergetske sustave, obnovljive izvore energije, kao i gradnju objekata koji ispunjavaju uvjete energetske učinkovitosti i održivosti. Uz to, želi se kod učenika razviti ekonomičan način razmišljanja i pružiti im osnovna znanja iz poduzetništva. Andrija Nazlić (17) polaznik je ekološkog modula, iako namjerava nakon srednje škole upisati Glumačku akademiju jer se, uz školovanje, bavi i glumom. Razmišlja kako ekološki unaprijediti Split i okolicu, posebice po pitanju pravila odlaganja građevinskih materijala koja se u Splitsko-dalmatinskoj županiji krše.

- Prije svega, muči me to što je Split nevjerojatno onečišćen grad te treba poraditi na problemu odvoženja otpada, kao i sanacije. Možda bi odgovarajuće kazne promijenile svijest pojedinaca za neodgovorno ponašanje. Treba raditi i na projektima za odlaganje, posebno građevinskog otpada u našoj županiji.

Mnogo bi ga se smanjilo kad se ne bi bespravno gradilo kao, recimo, brojni ugostiteljski objekti na splitskom Žnjanu. Trebalo bi bolje razraditi sustav odlaganja otpada za svaku zgradu koja se planira graditi - kaže Nazlić.

Ivan Šimunović je još jedan odlikaš iz 4. g te polaznik Energetskog modula. Zadovoljan je jer mu Gimnazija održivog razvoja nudi dobar temelj za nastavak školovanja.

- Iako je ovo eksperimentalna škola, pokazala se jako uspješnom jer uspijeva integrirati prirodne znanosti s modernim tehnologijama. Dakle, učimo kako se primjenjuje fizika u elektranama, razne načine kako se može stvoriti održiva energija, a također je veliki plus što naša škola ima i mnogo projekata. Recimo, proputovali smo u sklopu njih Zagreb i Berlin, obilazili konferencije na kojima smo vidjeli mnoštvo izuma i mislim da takva iskustva pomažu u načinu kako ćemo primjenjivati znanja koja smo stekli na nastavi - rekao je Šimunović, koji se nada u inozemstvu upisati fakultet vezan uz kemiju.

Julia Gnječ (17) još je jedna odlikašica zadovoljna što joj se nudi u ovoj ekološki orijentiranoj srednjoj školi, i to ništa manje nego što omogućuju razvikanije splitske gimnazije.

Isprva sam željela upisati Prirodoslovnu gimnaziju, no kad sam se bolje upoznala s programom škole, odlučila sam se ovdje upisati. Privuklo me jer je ovo smjer koji na pravi način vodi prirodnim znanostima, što kanim i studirati, recimo, na području geofizike, a privlači me i mikrobiologija - rekla je Gnječ.

- Naša škola je cijelo vrijeme postojanja usmjerena tako da prati suvremene zahtjeve društveno-tehničkog razvoja. Vođeni s ciljem cjeloživotnog učenja osmislili smo tako i kurikulum Gimnazije održivog razvoja koji pomno prati najnovije tehnologije na području održive gradnje, ekologije i energetike, a sve kroz vrlo aktualne izborne sadržaje nastavnih predmeta i primjenu suvremenih metoda rada. Usklađen je s državnom strategijom i trendovima reforme novog školstva, a možemo reći da smo išli korak naprijed prije svih te smo kroz naše inovativne programe sami uveli svojevrsnu reformu - ispričao je dipl. ing. građ. Ivan Kovačević, ravnatelj i pokretač ovog srednjoškolskog programa.

Ističe kako su nakon osnivanja Gimnazije održivog razvoja pokrenuti studiji Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku, Održive i zelene gradnje u Splitu, a nedavno je zaživio i studij Održivog upravljanja ekosustavima u Zadru.

Neki od ciljeva ovog programa, koji trenutačno pohađa stotinjak učenika u sva četiri razreda, su praćenje suvremenog društveno-tehničkog razvoja, prenošenje znanja o ekološkim i reciklažnim tehnologijama te zaštiti okoliša...