Projekt Slavonija: Plenković se kiti tuđim milijardama kuna...

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem“ pokrenut je kako bi se osiguralo 18,75 milijardi kuna iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Stoji to na službenim Vladinim stranicama uz pohvalu da je dosad ugovoreno skoro 56 posto od tih 18,57 milijardi.

Vlada Andreja Plenkovića i on sam ističe taj projekt kao dokaz da nisu zaboravili Slavoniju koja gospodarski i demografski propada. Ali ta slika koju želi predstaviti Vlada puna je rupa: na popisu projekata kojime se hvale su oni koji uopće ne bi trebali biti, a zbrojili su i milijarde kuna za koje je natječaje raspisala još Vlada Zorana Milanovića.

Portal Telegram je nedavno objavio da je na popisu projekata kojima se Vlada pohvalila da su financirani u Slavoniji i sedam milijuna kuna koji su uloženi u obnovu hotela na Rabu. Novac je dobila tvrtka Arbiana iz Pleternice koju vodi prijatelj i suradnik HDZ-ovog požeškog zastupnika Franje Lucića – Josip Galić. Iako se na prvu čini da je novac koji je bio namijenjen za Slavoniju otišao na Jadran i da je u tome muljaža, ona je na drugom mjestu. Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova je uvrstilo davanje sedam milijuna kuna tvrtki iz Pleternice kao pomoć Slavoniji iako taj novac nikada nije trebao biti na popisu. Pojednostavljeno, stavljanjem što više projekata na popis, Vlada se mogla pohvaliti da je više novca plasirala u Slavoniju kroz taj projekt. Ali ovaj slučaj nije usamljen. Dapače, Plenkovićeva Vlada se doslovce kiti "tuđim milijunima".

'Poziv nije vezan za Slavoniju'

Iz Ministarstva gospodarstva koje je dalo sedam milijuna kuna su nam potvrdili da se projekt obnove hotela na Rabu nikada nije trebao naći na popisu Projekta Slavonija. Arbiana je dobila novac po natječaju raspisanom još 2015. odgovorili su nam. Dakle, za vrijeme dok je ministar bio SDP-ov Gordan Maras. A novac je dodijeljen 2017. godine.

- Predmetni poziv ni na koji način nije vezan za Projekt Slavonija, Baranja i Srijem – odgovorili su nam iz Ministarstva gospodarstva Darka Horvata i podsjećaju da se na natječaju dijelilo 304 milijuna kuna za povećanje konkurentnosti hotela.

Na popisu pomoći Slavoniji, ta tvrtka se našla samo zato što je iz Pleternice. Ali to nije kraj. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU su priznali da su pogriješili što su taj projekt uvrstili na popis Projekata za Slavoniju, ali da su ih nakon novinskih upita skinuli s liste. Također, rekli su nam da je takvom pogreškom uvrštena još tri projekta koja se realiziraju izvan Slavonije, a čija je vrijednost preko 25 milijuna.

Međutim, osim tih greški, mi smo pregledom tisuće projekata uočili da se ne radi samo o slučajnoj pogreški. Projekt Slavonija, Baranja i Srijem je započeo u ožujku 2017. godine. A na lisu su uvršteni projekti pomoći malom i srednjem poduzetništvu, ruralnom razvoju ili obnovi kulturne baštine koje je raspisala i Milanovićeva Vlada. Uspjeli smo zbrojiti barem dvije milijarde kuna iz tog razdoblja, za natječaje koji su raspisali primjerice Tihomir Jakovina, Branko Grčić ili Gordan Maras. Ali toga je vjerojatno i više. Treba znati da od raspisivanja natječaja do potpisa ugovora treba proći i više od godinu dana, a mi smo našli skoro 1,2 milijarde kuna vrijedne ugovore samo za poduzetništvo koji su potpisani ili 2016. ili u prvoj polovici 2017, dakle prije pompozno osnovanog Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Ali su svejedno završili u uspješnoj statistici Plenkovićeve Vlade.

Projekt je tako u biti samo zbroj svega onoga što je EU dala na području pet slavonskih županija. Mostova zastupnica Sonja Čikotić i nekadašnja druga žena Ministarstva EU fondova i regionalnog razvoja upozorava da je cijeli Projekt Slavonija samo promidžbeni.

- Unatoč svim tim silnim najavama, posjetima premijera i ministara Slavoniji, Slavonci i Slavonke nemaju baš nikakve dodatne bodove ili kriterije kada se javljaju na natječaje. Ne postoje natječaji, fondovi i programi koji su rezervirani samo za Slavoniju. Primjerice, ako se ide na obnovu vrtića iz EU fondova, baš u jednakom položaju je vrtić u Donjem Miholjcu ili Imotskom, samo što će ovaj prvi završiti na listi Projekta Slavonija. Svi oni koji su na listi Projekta ionako bi dobili novce, ali bez pompe, sjednica Vlade i milijuna za promidžbu - objašnjava Čikotić.

'To ne znači da je novac stigao u Hrvatsku'

Ilustracije radi, uzima i primjer jednog od najizdašnijih europskih programa: Operativni program konkurentnost i kohezija. Iz tog programa je za pet slavonskih županija ugovoreno 14,25 posto novca, a samo Dubrovačko neretvanska županija zbog Pelješkog mosta sama dobila 11,7 posto.

Čikotić upozorava na još jednu stvar. Iako se Vlada hvali ugovorenim projektima, a u slučaju Projekta Slavonije je to preko devet milijardi kuna, ona upozorava da to ne znači da je novac i stigao u Hrvatsku.

- EU nam je dala tek 17 posto novca i pitanje je kako će proći svi ugovoreni projekti – zaključuje.