Prošek ćemo ipak zadržati, no ostajemo bez ruma i brendija?

Hrvatski su proizvođači prije tjedan dana ostali zapanjeni informacijom Ministarstva poljoprivrede o zabrani korištenja naziva prošek za tradicionalno alkoholno piće.

Sada se čini da je ta informacija bila potpuno netočna. Nakon izjava bivšeg pregovarača s Europskom unijom za poljoprivredu Miroslava Božića da ne postoji nikakva obveza prestanka korištenja naziva prošek, ministarstvo je objavu maknulo sa svojih internetskih stranica. Božić tvrdi kako je Europska komisija tražila samo da ne tražimo zaštitu naziva jer bi se Talijani vjerojatno pobunili, a nisu htjeli riskirati novu blokadu hrvatskih pregovora. 

Prošek je siguran, ali...

Naši proizvođači, dakle, moći će i dalje proizvoditi i prodavati prošek pod tim imenom. Oni od početka tvrde kako talijanski prosseco i dalmatinski prošek nisu isto piće te stoga nema smisla da se taj naziv zabranjuje. 

Doznajemo da će se ipak neki nazivi alkoholnih pića u Hrvatskoj morati izmijeniti kad uđemo u Europsku uniju. Radi se o rumu i brendiju.

Neki preskaču dozrijevanje ruma u hrastovim bačvama

Rum potječe s Kariba i tradicionalno se radi od melase, gustog soka koji nastaje kristalizacijom šećerne trske u proizvodnji šećera. Rum domaćih proizvođača uglavnom se radi od esencije ruma, što znači da ne bi smjeli koristiti taj naziv. Rum također mora dozrijeti u hrastovim bačvama, što je iznimno važan dio proizvodnje, a neki domaći proizvođači taj postupak potpuno preskoče.

U hrvatskom brendiju uglavnom destilati vina i alkohol

Brendi je alkoholno piće koje se dobije iz fermentiranog voća, a u Hrvatskoj se uglavnom koriste samo destilati vina i alkohol. Korištenje naziva Europska unija nam može zabraniti jer se potrošači na ovaj način dovode u zabludu u vezi vrste proizvoda.

S obzirom na to da je do ulaska u Europsku uniju ostalo još manje od tri mjeseca, nevjerojatno je da ovakvi podaci tek sada izlaze u javnost. Iz ministarstva sada tvrde kako je njihovo priopćenje u javnosti “krivo protumačeno” jer su samo htjeli obavijestiti proizvođače da naziv prošek nije uvršten na listu tradicionalnih izraza za vino. Proizvodnja, tvrde, nikad nije bila upitna. Iako su prije tjedan dana na svojim internetskim stranicama napisali da se “naziv prošek neće više moći koristiti, pa čak ni do isteka zaliha”, možda su u ministarstvu krivo protumačili neke odredbe, ali ovakvo plasiranje krivih, polovičnih ili neprovjerenih informacija je potpuno neprihvatljivo.