Prošlo je stoljeće: Turska još ne priznaje genocid u Armeniji

Nakon što je nacionalistički pokret sredinom 19. stoljeća zatražio autonomnost Armenaca od Osmanskog Carstva, vlasti su to proglasile nelojalnošću i tada su počela masovna ubojstva Armenaca. U samo nekoliko godina ubijeno ih je oko 1,5 milijuna.

Mučili ih, izrabljivali, silovali, izgladnjivali...

Dan sjećanja na taj 'Veliki zločin', kako ga zovu Armenci, je 24. travnja jer su toga dana, prije sto godina, Turci uhitili stotine armenskih uglednika pod optužbom za nacionalizam te ih strijeljali.

Armence su mučili, izrabljivali, silovali, izgladnjivali... Turska danas tvrdi da su to sve bile samo posljedice rata i da su jednako stradali i njihovi vojnici.

Mnoge Armence su protjerali iz zemlje i oduzeli im imovinu. Većina Armenaca u dijaspori svoju su zemlju napustili upravo zbog tog 'Velikog zločina'. 

Reuters

Zbog armenskih žrtava skovana je riječ genocid

Istrebljenje Armenaca prvi je takav moderan zločin, a riječ genocid skovao je Raphael Lemkin dirnut upravo žrtvama u Armeniji.

Nasljednica Osmanskog Carstva, Turska, i dalje ne priznaje genocid te tvrdi da je ta riječ 'prejaka' za opisivanje onog što se dogodilo. Tvrde da nije bilo sustavnog plana da se Armence 'izbriše s lica zemlje' te da je masakr posljedica rata.

Turska povukla veleposlanike iz Vatikana i Austrije

Turska ne želi priznati da se radi o genocidu, a ne voli ni da drugi to spominju pa su povukli svoje veleposlanike iz zemalja koje su to javno učinile.

Prvo je papa Franjo u nedjelju rekao da su Armenci bili žrtve 'prvog genocida počinjenog u 20. stoljeću, nakon čega je Turska povukla svog veleposlanika iz Vatikana na konzultacije, a predsjednik Recep Tayyip Erdogan upozorio je Papu da ne radi više takve greške. 

Reuters

Austrija je u utorak objavila deklaraciju kojom masakr u Armeniji naziva genocidom što je Turska shvatila kao uvredu i povukla svog veleposlanika.

Genocid su, za sad, priznale 24 zemlje. Hrvatska nije među njima.

Turski premijeri izrazili sućut potomcima žrtava

Prvi korak prema pomirbi Armenaca i Turaka napravio je upravo Erdogan, koji je prošle godine izrazio sućut potomcima žrtava, ali i dalje odbija priznati da se radi o genocidu. Isto je učinio i njegov nasljednik, sadašnji premijer Ahmet Davutoglu. 

- Da bi Turska postala zdrava i prava demokracija mora se izliječiti od tog velikog grijeha - smatra turski politolog Cengiz Aktar.

Armenci će Dan sjećanja obilježiti na spomen području Cicernakaberd, Lastavičjoj utvrdi, u glavnom gradu Armenije Erevanu, a memorijalni mimohodi najavljeni su i u drugim glavnim gradovima.

Izvor: Wikipedia, Vox, NPR, New York Times