Prvi teretni brod napustio je ukrajinsku luku Berdjansk koja je pod ruskom okupacijom, rekao je u četvrtak lokalni dužnosnik nakon što je Rusija priopćila da je luka razminirana i da je spremna za nastavak isporuka žita
BERDJANK
Prvi teretni brod napustio okupiranu ukrajinsku luku
"Nakon višemjesečnog prekida prvi teretni brod napustio je luku Berdjansk", objavio je Jevgenij Balickij, dužnosnik kojeg su postavili Rusi na okupiranim područjima regije Zaporižija, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Ruske novinske agencije TASS i RIA citirale su Balickija koji je rekao da prvi teretni brod koji je isplovio prevozi 7000 tona žita "prijateljskim zemljama".
Ukrajina je optužila Rusiju za krađu pšenice s teriorija koji su zauzele ruske snage od početka invazije krajem veljače. Kremlj niječe da je Rusija ukrala ukrajinsko žito.
Rat bi mogao prouzročiti teške nestašice hrane jer Rusija i Ukrajina čine oko 30 posto globalnog izvoza pšenice.
Balitckij je na Telegramu rekao da teretni brod štiti ruska crnomorska flota.
Ranije ovog mjeseca ruski ministar obrane rekao je da su ukrajinske luke Berdjansk i Mariupol, koje kontroliraju ruske snage, spremne za nastavak isporuka žitarica.
Zapadne zemlje optužuju Rusiju da stvara rizik od globalne gladi zaustavljajući Ukrajinu da izvozi žitarice preko svojih crnomorskih luka. Moskva poriče odgovornost za međunarodnu prehrambenu krizu, okrivljujući za nju zapadne sankcije.
'Cijena pšenice mogla bi zbog rata porasti i do 34 posto'
Cijene pšenice mogle bi porasti i do 34 posto ako ruska invazija na Ukrajinu blokira ukrajinski izvoz i prepolovi isporuke iz Rusije, upozorile su UN-ova Agencija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Rusija je u proteklim godinama proizvodila 10 posto, a Ukrajina tri posto svjetske pšenice, prema prosjeku u proteklih pet poljoprivrednih sezona, navode FAO i OECD.
Ruska pšenica činila je petinu, a ukrajinska desetinu globalnog izvoza, dodaju dvije organizacije u izvješću objavljenom u srijedu.
Ruska invazija izazvala je probleme u ukrajinskom izvozu, budući da je blokirala pristup lukama na Crnom i Azovskom moru, preko kojih je kupcima isporučivano više od 90 posto ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda.
Ostali izvozni kanali, uključujući željeznicu, ceste i riječne luke, nemaju dovoljno kapaciteta da isporuče iste količine i procjene u poljoprivrednom sektoru trenutno signaliziraju da će ukrajinski izvoz biti sveden na petinu uobičajene količine, navode OECD i FAO.
Rat je ograničio i ruski pristup u prvom redu Azovskom moru i prisilio Moskvu da ograniči izvoz više proizvoda.
Zapadne sankcije Rusiji zasada ne ciljaju trgovinu poljoprivrednim proizvodima, ali brojne međunarodne kompanije ograničile su aktivnosti u Rusiji. Financijske sankcije potaknule su pak ruske proizvođače da kupcima nude niže cijene.
Ako rat blokira ukrajinske izvozne kapacitete, cijena pšenice mogla bi porasti 19 posto u usporedbi s predratnim razinama, izračunali su FAo i OECD.
Bude li istodobno prepolovljen ruski izvoz, mogla bi poskočiti i 34 posto, utvrdili su.
"Rusija i Ukrajina prema tom bi scenariju zajedno izvezle 36 milijuna tona manje pšenice, ali druge zemlje povećale bi izvoz za 16 milijuna tona zbog viših cijena na međunarodnim tržištima", stoji u izvješću.
Zbog znatno smanjenog izvoza broj pothranjenih ljudi u svijetu porastao bi za gotovo 19 milijuna u 2023/2024., upozorili su FAO i OECD.
"Trenutni završetak rata bio bi najbolji ishod za ljude i u Rusiji i u Ukrajini i za brojna kućanstva širom svijeta koja trpe zbog naglog rasta cijena teške, potaknutog ratom", zaključuje glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
