'Prijatelju, strijeljao bih suca, ali takvu državu još nemamo'

Na dnevnom redu današnje sjednice Sabora je rasprava o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja. Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

No, prije toga zastupnici SDP-a, HNS-a i HDZ-a zatražili su stanku kako bi progovorili o nasilju nad ženama povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Tomislav Panenić u ime Kluba Mosta također je zatražio stanku zbog izmjena Zakona o HNB-u, dok ju je Željko Glasnović u ime Neovisnih za Hrvatsku zatražio kako bi progovorio o stanju u pravosuđu.

SDP-ov Joško Klisović istaknuo je kako su brojke nasilja nad ženama u Hrvatskoj uznemiravajuće i zahtijevaju hitnu akciju. 

- Preko 15.000 žena je godišnje objektom nasilja njima bliskih osoba. Broj ubijenih žena od bliskih osoba je stabilan. Takvo stanje u Hrvatskoj 21. stoljeća ne smijemo tolerirati i zato želim da se svatko od vas upita jesam li učinio sve da promijenim takvo stanje. Nasilje u obitelji i nad ženama ne može se opravdati - poručio je Klisović dodavši i da je žalosno gledati u eurospkom parlamentu zastupnike HDZ-a kako se dijele o ovom pitanju.

Marija Puh u ime HNS-a poručila je da se nasilje događa u sve okrutnijem obliku svugdje ooko nas. 

- Svaka treća žena u našoj državi je žrtva nasilja u obitelji. U prvih osam mjeseci ove godine ubijeno je osam žena. To se ne smije događati i to su više nego poražavajući podaci. Nitko od nas ne smije šutjeti. Moramo sve više govoriti o nasilju nad ženama jer broj koji trpi teror je ogroman. Nemojmo šutjeti jer nasilje nema opravdanja i ne događa se nikom drugom. Stoga apeliram da se što prije ratificira Istanbulska konvencija - poručila je Puh.

Željko Glasnović, govoreći o kaosu u pravosuđu, ispričao je vic. 

- Evo kad govorimo i o nasilju nad ženama, ždaba zakoni ako nemaš mehanizme koji će ih provoditi. A kako uopće opisati stanje u pravosuđu? Ima jedan vic; nedavno je u Zagrebu održana konvencija poštenih sudaca, obojica su se pojavila. Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa - rekao je.

Istaknuo je kako je 10 godina radio u Kanadi u pravosudnoj policiji gdje sudovi rade dan i noć, a da mu se "ovdje hvali jedan crveni kmer iz bivšeg sustava kako nije riješio ni jedan slučaj" te da bi on "njega strijeljao."

- Tamo noćni sudovi rade dan i noć za nekriminalne prekršaje. Dođeš, to melje. Nisi plaćao alimentaciju, je li to nasilje nad ženama? Itekako je. Imaš ti bandita, ima 10 ljubavnica, ženu, briga njega, desetero djece. To je uvijek skliska banana. To znaju i ovi u Saboru neki, skliska banana. Dvije kore, seks i lova, a nećeš plaćati za djecu. Ja sam tamo radio, tebe uhapse, imaš troje djece, nisi plaćao alimentaciju, telefon, 4000 dolara i četiri mjeseca pritvora. A ovdje nikom ništa. Standardne procedure za uspješnost rada, kako se ocjenjuje rad, neki suci imaju dva riješena slučaja, ovi drugi stotinu. Meni se hvali jedan crveni kmer iz bivšeg sustava, sudac, da nije riješio nijedan slučaj u svojem mandatu u bivšoj državi. Prijatelju ja bih njega strijeljao, a nažalost nemamo takvu državu još - poručio je Glasnović. 

Klub zastupnika Mosta u petak je ponovno uputio u proceduru izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci. Podsjetimo, o Mostovom prijedlogu zakona o HNB-u u travnju se raspravljalo u Hrvatskom saboru, ali nije dobio potrebnu većinu. Iako je u raspravi većina zastupnika bila za izmjene, u turbulentnom trenutku krize vlasti Zakon oko kojeg su se svi složili nije dobio potrebnu podršku. Za Zakon koji predlaže reviziju poslovanja Hrvatske narodne banke glasovalo je 17 zastupnika, 68 ih je bilo protiv i osam suzdržanih.

Most ponovno šalje u proceduru izmjene Zakona o HNB-u

Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja objasnio je razlog za ponovno inzistiranje na ovom Zakonu.

- Prije nekoliko dana imali smo raspravu o izvješću državne reviziji i većina zastupnika se ponovno  složila s tim da revizija mora ući i u HNB. Takva ista situacija dogodila se i kad smo ga prvi put uputili u proceduru, ali su ga na kraju odbacili i zastupnici HDZ-a i SDP-a, iako su ga podržavali u raspravi - poručio je Grmoja. 

Tomislav Panenić istaknuo je kako se ne može dopustiti HNB-u da radi što hoće. 

-  Mi imamo premijera koji može što hoće, ne možemo dopustiti da i HNB ostane institucija koja može što hoće. Jedino kod njih mi ne možemo otići i vidjeti kako upravljaju sredstvima, provjeravati njihove financijske izvještaje i ne možemo znati jesu li navodi u medijima točniTo je nasilje koje se događa nad svima nama. Želimo poslati pozitivnu poruku mladima koji ne vjeruju institucijama, a kako bi i vjerovali kad vide premijera koji može što hoće i HNB koji može što hoće - poručio je Panenić.

Most nezavisnih lista ističe kako su u prošloj raspravi vladajući zahtijevali da se o Zakonu očituje Europska centralna banka iako je ona to učinila u prvom čitanju putem smjernica. Most traži da Ministarstvo financija ispuni svoj dio obećanja i u saborsku proceduru uputi dopunu Zakona o državnoj reviziji tako da državna revizija dobije ovlaštenje nadzirati Hrvatsku narodnu banku.

Zastupnici su na današnjoj sjednici izglasali dosad raspravljene zakone, ali i poneke odluke MIP-a. 

Tako su potvrdili odluku MIP-a o mirovanju mandata HDZ-ovog Jasena Mesića koji je mirovanje aktivirao zbog odlaska u Italiju na mjesto veleposlanika, a kao njegova zamjenika potvrdili su Tomislava Sokola koji je odmah u sabornici i prisegnuo.

Nakon toga čak šest Klubova, od kojih su Klub Mosta, Glasa, HDZ-a, SDP-a, Živog zida i Snage, HSS-a, zatražilo je stanku po pitanju vanjske politike i odnosa sa Slovenijom.

'Zahtijevam od Plenkovića da se što prije pojavi u Saboru'

Klubovi zastupnika u petak su se za govornicom u sabornici osvrnuli vanjskopolitičke odnose sa Slovenijom te na govor premijera Andreja Plenkovića na Općoj skupštini UN-a zbog kojeg je slovenski premijer Miro Cerar odustao od dolaska u Zagreb. 

Čelnik Mosta Božo Petrov  poručio je da je takva reakcija premijera Slovenije  iznenađujuća jer premijer nije rekao ništa novo u UN-u.

- Osim ako premijer Plenković s njim nije dogovarao stajališta koja nisu u skladu sa službenom hrvatskom politikom i prije sastanka s oporbenim čelnicima. Naime, premijer je na sastanku s oporbenim čelnicima dobio podršku za sastanke sa Slovenijom, ali ne i pristanak na kompromitiranu arbitražnu presudu. Budući da nam na tom sastanku nije otkrio niti sadržaj razgovora s premijerom Cerarom, niti svoju poziciju u tim pregovorima, zahtijevam od premijera Plenkovića da se što žurnije pojavi u Hrvatskom saboru ili Odboru za vanjsku politiku koji treba sazvati, ili pak na tematskoj sjednici Sabora koja bi trebala biti posvećena odnosu sa Slovenijom - poručio je Petrov koji smatra da bi u osjetljivim pitanjima odnosa sa Slovenijom premijer trebao tražiti podršku za svoje pozicije s kojima kreće u pregovore, a ne omekšavati hrvatske stavove kako bi razgovori započeli.

- Jer na taj način može samo povećati očekivanja Slovenije, koja sada očito iskazuje razočaranost iako Hrvatska svoje službeno stajalište nikad nije promijenila - rekao je Petrov.

Razočarani premijerovim nastupom

Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova, u ime Glasa i HSU-a poručila je kako je razočarana premijerovim istupom u New Yorku te da je zbog toga to za Hrvatsku korak unutrag.

- Klub Glasa i HSU-a razočaran je nastupom premijera, ne zbog toga što je rekao, nego što je o toj temi uopće razgovarao na Općoj skupštini UN-a. Tamo se ne otvara tema koja je u tom trenutku u procesu pregovora, to je za tihu diplomaciju. Na sastanku u Vladi je dobio placet i podršku da razgovara s Cerarom i u toj situaciji ima stotine drugih tema o kojima je mogao tamo govoriti. Ovo je tema koju 99,9 posto ljudi koji tamo sjede ne razumiju, niti mi tamo ne možemo dobiti podršku za tu temu. Potpuno je jasno da je jedini mogući rezultat bio da se Slovenija povuče, pogotovo kad znamo da unutar Slovenije postoji pritisak na Cerara da ne dođe u Hrvatsku i ne sudjeluje u razgovorima - poručila je Pusić dodavši kao šanse da se taj prijepor riješi na civiliziran način ima, ali da se otvaranjem te teme na Općoj skupšti ta se šansa znatno smanjila. 

- Teško je očekivati nakon ovakvog istupa bilo što nego da se slovenski premijer povuče i zato je ovo za Hrvatsku korak unutrag. Ne podržavamo ovaj način istupanja i razočarani smo time - poručila je Pusić.

Miro Kovač, također bivši ministar vanjskih poslova, u ime Kluba HDZ-a podsjetio je da je Sabor odlučio da izlazi iz arbitraže nakon što je ona kompromitirana. 

- Izašli smo iz sporazuma na temelju međunarodnog prava, a to je važno jer je premijer u New Yorku naglasio da se Hrvatska pridržava međunarodnog prava, da ga primjenjuje i da se ne smije narušavati, a da je to napravila Slovenija. To je trebalo reći jer čujem od mnogih kolega u svijetu da Hrvatska ne poštuje međunarodno pravo, mi kao žrtva u biti prikazani kao počinitelj. Mi kažemo da poštujemo međunarodno pravo, ali ne možemo poštivati odluku nakon što je dokazano da je sud kompromitiran i to treba komunicirati svugdje u svijetu, da smo žrtva, a ne počinitelj –  rekao je Kovač dodavši kako osobno misli da je slovenski premijer Cerar iskoristio govor kao izliku da ne dođe u Zagreb jer je bio pod pritiskom svojih kolega u stranci i drugim strankama.

- Na području EU ima više od 10 graničnih sporova, a samo u slučaju Slovenije je takva fiksacija i opsesija time. Prije nego su priznati kao država izjavili su da nemaju sporova sa susjedima, što nije točno. Mi želimo riješiti to i postići granično razgraničenje, želimo to bilaterlano, ako ne možemo utvrditi granicu možemo dogovoriti upravljanje zaljevom – zaključio je Kovač.

Na to je potpredsjednik Sabora i zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin dodao kako dva premijera mogu i preko Skypa razgovarati ako ima volje da se razgovara.

'Opća skupština UN-a nije pozornica za iznošenje ovog problema'

Domagoj Hajduković u ime Kluba SDP-a istaknuo je da je premijer gubio vrijeme kada je oporbu zvao na sastanak u Vladu da bi tražio dozvolu za razgovor s Cerarom.

- To je njegov posao, očekivao sam da će nas informirati o već poduzetim koracima i sljedećim koracima, ali nismo čuli ništa. Ako želi našu podršku, onda moramo imati informaciju, a to nismo dobili. Opća skupština UN-a nije pozornica za iznošenje ovog problema – također je kao i Pusić zaključio Hajduković. 

Posao je naše diplomacije, kaže Hajduković, konstantno objašnajvati zašto je Hrvatska povukla poteze koje je povukla, a ne premijera u UN-u.

Nepotrebno provociranje sukoba

- Ovo je bilo nepotrebno provociranje sukoba, naravno da je Cerar to iskoristio, i ja bih na njegovu mjestu. Velike države su jasno rekle da je ovo bilateralno pitanje, to je poruka i nama i njima, a ovaj nastup nije pridonio rješavanju problema – rekao je Hajduković postavivši i retoričko pitanje.

 - Ako naša predsjednica sukreira vanjsku politiku SAD-a, a naš predsjednik svjetsku politiku prijetnjama Sjevernoj Koreji, bavi li se tko hrvatskom vanjskom politikom jer je to njihov posao - upitao je. 

Branimir Bunjac u ime Kluba Živog zida i Snage podsjetio je da kompromitacija arbitražnog postupka nije ocijenjena dovoljnom na međunarodnom sudu da bi se postupak prekinuo te da nema smisla raspravljati više o presudi kad se Hrvatska povukla još 2015. godine iz postupka.

- Ispada da unatoč tome čekali presudu u procesu iz kojeg smo se povukli, nadali smo se čemu točno? U toj presudi je 82 posto hrvatskih teritorijalnih zahtjeva prihvaćeno, slovenci nisu dobili izlaz na međunarodno more, a Hrvatska izgubila dio Savudrijske vale. Volio bih da nam premijer kaže ne nekakvo fantomsko mišljenje nego što nije dobro u presudi, i što bi Hrvatska još eventualno moglla dobiti. Premijer je svojim potezima dokazao da nema rješenje problema sa Slovenijom, jednako kao što je dokazao i da nemamo nikakvu vanjsku politiku s obzirom da smo posvađani sa svim susjedima - poručio je Bunjac.

'Naša diplomacija nema odgovor kako riješiti spor sa Slovenijom'

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak upitao je koliki je stvarno problem Hrvatske sa Slovenijom kad su u pitanju granice te dodaje kako misli da imamo važnijih problema poput Ljubljanske banke.

- U diplomaciji je bitan samo nacionalni interes, nema tu vječnih savezništva ni prijateljstva, a jedan od strateških interesa trebali bi biti dobrosusjedski odnosi s prvim susjedima. Hrvatska diplomacija očito nema odgovor kako riješiti problem sa Slovenijom – poručio je Beljak.

Daniel Glunčić predstojnik Ureda predsjednika Sabora

Hrvatski sabor u petak je u drugo čitanje poslao desetak zakonskih prijedloga, među kojima i onaj o poljoprivrednom zemljištu; za predsjednika Odbora za medije izabrao je Andriju Mikulića (HDZ), a Daniela Glunčića imenovao predstojnikom Ureda predsjednika Hrvatskog sabora.

Mikulić, koji je već jednom vodio Odbor za medije, na mjestu predsjednika 'naslijeđuje' Jasena Mesića, koji odlazi za veleposlanika u Rim.

Za članicu tog Odbora Sabor je izabrao HDZ-ovu zastupnicu Sanju Puticu.

HDZ-ova zastupnika Damira Felaka razriješio je članstva u Nadzornom odboru Fine, a za članicu izabrao zastupnicu Dragicu Roščić (HDZ).

Članovima Odbora Nagrade Ivan Filipović imenovao je Sanju Puticu, Vilmicu Kapac, Hrvoja Šlezaka, Jadranku Žarković Pečenković, Milu Živčića, Sunčicu Findak i Nikicu Mihaljević.

Dariju Duždević ponovno je imenovao članicom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

Potvrđen Protokol o zaštiti Sredozemnog mora

Sabor je potvrdio Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku ako se ima u vidu postojeća  eksploatacija ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana. Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara prostornih plina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor je u drugo čitanje poslao prijedloge zakona o reviziji, o obavljanju geodetske djelatnosti, o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, o akvakulturi, o izmjenama Zakona o kreditnim institucijama. Sve primjedbe iz prvog čitanja poslat će se predlagatlju kako bi ih razmotrio kod izrade konačnih zakonskih tekstvova.

Prihvatio je i desetak, mahom revizijskih izvješća, o kojima je raspravljao ovaj tjedan, među njima su i zvješća o financiranju političkih stranka u 2015., o korištenju službenih vozila proračunskih korisnika, o gospodarenju mineralnim sirovinama itd.

Prihvatio je Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za prošlu godunu, kada je obavljeno 295 revizija, od toga 210 financijskih, te 85 revizija učinkovitosti.