Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
205 komentara

Puni kao brod: Režite poreze i namete, nemojte sve spiskati!

Tvrdica Zdravko: Stric Paška Patka imao je novca, ali je bio škrt. Ministar Zdravko je šire ruke, ali treba razmisliti o manjoj potrošnji države kako bi se rezali porezi

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

“Tko bi rek’o, čuda da se dese”, ide stih popularne pjesme, a sad je prvi put od samostalnosti Hrvatske mogu zapjevati i članovi Vlade.

Hrvatski proračun je 2017. godinu završio u plusu, a ne s manjkom kao svih ovih godina. To znači da se nećemo morati zaduživati za krpanje proračunske rupe koja je još 2015. godine iznosila 11,34 milijarde kuna. Ona se smanjila 2016. godine na 2,7 milijardi, ali se očekivalo da će u potpunosti nestati tek 2020. godine. Dobra vijest je došla ranije, potvrdio nam je ministar financija Zdravko Marić.

Radi se o suficitu opće države, dakle ne samo usko proračunu, nego i svim gradovima i općinama, ali i izvanproračunskim korisnicima, poput Hrvatskih cesta, Hrvatskih voda, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost...

Kad se sve zbroji i oduzme, svi oni zajedno neće biti u manjku šest milijardi kuna, kako je planirano na početku godine.

PRVI PUT U PLUSU Ministar Marić: Godina 2017. bila je povijesno uspješna

Ministar Marić kaže da još ne može otkriti koliki će točno biti višak u proračunu jer se rade izračuni, a sve moraju tek na proljeće potvrditi i Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka te Eurostat. Ali najavljuje dobre vijesti.

Dobri rezultati

- Još prije tri godine imali smo 15 milijardi kuna deficita. Ove godine se nećemo morati zaduživati za pokrivanje manjka, a imat ćemo i niže kamate za refinanciranje postojećih dugova. Samo u 2017. godini smo već uštedjeli oko milijardu kuna na kamatama. Iskoristit ćemo to za daljnje smanjivanje duga, koji očekujem da će ove godine pasti na 78 posto BDP-a - kaže Marić.

Za očekivati je da će zbog dobrih rezultata punjenja proračuna i svjetske kreditne agencije do kraja godine podići rejting zemlje koji je sad dvije razine ispod granice “smeća”. Kad država uspijeva pokriti svoje potrebe i ne treba se zaduživati za potrošnju, onda se smanjuje i rizik zemlje pa su krediti jeftiniji svima. No ova dobra vijest ima i svoju drugu stranu koja se ne smije zaboraviti. Višak znači i da su građani, poduzetnici i turisti maksimalno punili proračun kroz poreze koji su kod nas najviši u Europi. S druge strane, država i nije baš štedjela.   

Trebamo se sjetiti da je u “zlatno doba” Ive Sanadera dug također padao, ali je Sanader i dalje trošio više nego što se imalo. Na kraju su obveze bile tako velike da nas je kriza poklopila i trajala šest godina.

MINISTAR MARIĆ: "Prvi put od samostalnosti proračun nam nije u minusu"

- Rezultat za prošlu godinu je ipak bolji od očekivanog iako nije preveliko iznenađenje. Ne smijemo sad propustiti priliku u sljedeće dvije godine i povećavati dodatno rashode. Ta kritika se čuje i od Europske komisije i MMF-a. Unatoč pozitivnim rezultatima, mi smo još ranjivi i za desetogodišnje zaduživanje kroz obveznice plaćamo kamatu 2,3 posto. To je znatno manje nego 2016., ali jedna Slovenija plaća kamatu ispod jedan posto, što jasno govori da nismo u zoni komfora. Plaćamo još kamate veće od razumnih. Sve lijepo izgleda u dobra vremena, ali ako se dogodi novi zaokret i usporavanje gospodarstva, onda su ekonomije poput naših ranjive i imaju dugotrajnu recesiju - upozorava ekonomist Velimir Šonje iz Arhivanalitike.

Država je za ovu godinu povećala izdatke za branitelje, plaće zaposlenih u javnom sektoru, treba pokriti rupu u zdravstvu, nabavljamo nove avione, sljedeće godine stižu i novi blindirani Mercedesi, ugovaraju se novi mobiteli...

Ministar Marić zato i nije najavio za ovu godinu neka nova porezna rasterećenja iako je Hrvatska jedna od najoporezovanijih država. Plaćamo PDV od 25 posto, a samo Mađarska ima PDV od 27 posto, te Švedska i Danska istu stopu kao i mi. Ove godine je podignut PDV ugostiteljstvu s 13 na 25 posto, poskupjeli su hrana i piće u ugostiteljskim objektima, ali su i turisti i domaći ostavili značajno više proračunu. Unatoč poreznom rasterećenju plaća, još državi za porez i doprinose odlazi gotovo pola prosječne plaće. Parafiskalne namete svaka vlada obećava srezati, ali to ide polako ili nikako.

O teritorijalnom preustroju koji bi smanjio broj županija, gradova i općina te tako pojeftinio poslovanje više nitko i ne razmišlja. Reforma javne uprave tek je u povojima i pitanje je hoće li biti provedena, mirovinski i zdravstveni sustav su postali rupe koje unatoč visokom doprinosima ne možemo zakrpati.

Marić je za HRT tek najavio da će iskoristiti ovu dobru godinu za smanjivanje duga, a onda 2019. godine da će “učiniti značajni iskorak i nakon analiza doći s prijedlogom kvalitetnih mjera daljnjeg poreznog i administrativnog rasterećenja”. Marić se pohvalio i da će ove godine zbog paketa mjera ostaviti 1,2 milijarde kuna poduzetnicima i građanima u džepu.

'Moramo imati veću disciplinu u rashodima' 

Šonje pozdravlja tu inicijativu, ali opet naglašava da država povećava svoje rashode i da u njihovu rezanju leži ključ.

- Svakako bi ponajprije trebalo ići na rasterećenje oporezovanja rada kako bi bili konkurentniji. Čini mi se razumno da se ova godina iskoristi i dodatno ide u rasterećenja 2019. godine, ali moramo imati veću disciplinu u rashodima i tek onda se stvara prostor za ozbiljnije rasterećenje. Sad je opasnost da interesne skupine krenu u natjecanje u borbi za veći dio proračunskog kolača. To bi dovelo do novog proračunskog balona kao u vrijeme Sanadera - kaže Šonje.

Hrvatsko gospodarstvo bi ove godine trebalo rasti oko 2,9 posto, a država je podigla i svoje troškove. Računaju da će sve pokriti porezima, boljim upravljanjem imovinom, ali i napraviti uštede na kamatama. Planirani proračun je sa svim proračunskim korisnicima u minusu za 3,5 milijardi kuna.

Sad je pitanje hoće li Vlada i Marić imati snage odmah i ove godine ići na eliminiranje tog manjka ili će i dalje nastaviti otpuštati remen svoje potrošnje. Prilika je očito tu zbog toga jer smo lani uplatili proračunu više nego su očekivali i najveći optimisti u Vladi. Samo je treba iskoristiti u ovako povoljnom razdoblju.

Država ove godine ukupno planira potrošiti visokih 157, 7 milijardi kuna. To je 42 posto ukupnog hrvatskog BDP-a, što također govori koliko puno trošimo. Od toga će Vlada potrošiti 126,6 milijardi kuna iz proračuna, a šest izvanproračunskih korisnika dodatnih 31,1 milijardu kuna.

Obećali su da će ova godina biti godina reformi, ali vidjet ćemo ga hoće li to i ostvariti. Jeftinija i učinkovita država je ključ za privlačenje investicija koje onda stvaraju radna mjesta, sprečavaju iseljavanje, povećavaju plaće i standard. To bi bio zdravi rast za razliku od onoga koji se temelji na tome da se građani moraju zaduživati kako bi kupovali hranu i plaćali režije, pa zbog te potrošnje i BDP raste.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message