Pusta obećanja: Znaju što mi želimo čuti pa nam to i govore

Veliki dan je 12. kolovoza. Tog petka, prvi put u hrvatskoj povijesti, na HTV-u, sučelit će se dva premijerska kandidata. HDZ-ov Andrej Plenković već je procijenio da je Milanović evoluirao od uvreda do debate. 

Od ideloških tema, diskurs je pomalo skrenuo na gospodarstvo. Plenković je već spominjao smanjenje PDV-a, na što je Milanović frknuo nosom, a zatim i sam, ne želeći suparnika ostaviti u prednosti, rekao da je to možda moguće. U medijima su  izlazile i najave o otvaranjima nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru, a spominje se i rasterećenje rada. Ekonomski analitičari kažu da ovakvi planovi zasad nemaju uporišta u stvarnosti.   

- Ovo što smo dosad čuli su političke, a mogu slobodno reći i politikanske mjere. Riječ je o osluškivanju naroda. Oni govore ono što ulica želi čuti. Zasad je ovo izborna retorika. Koliko sam vidio iz dokumenata, nema naznaka kako oni to misle ostvariti - komentira Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te dodaje da političari govore  samo o raspodjeli novca, a ne o njegovu stvaranju. 

- Ne govori se o načinima, procedurima, instrumentima... - zaključuje Jurčić.

1. PDV manji za samo jedan posto znači 2 mlrd. kn manje u proračunu

Kako onda smanjiti taj deficit? O tome se ne govori. Hrvati su među zadnjima u Europi po potrošnji, pa stručnjaci kažu da bi PDV trebao biti manji. No prije toga treba “skenirati” gospodarstvo. Ako se smanje porezi, treba povećati poreznu bazu, tj. proizvodnju. Ili to ili raste javni dug. 

2. Manji porez na dohodak može značiti i skuplje režije

Porez na dohodak je isti ili manji nego u drugim europskim zemljama. Problem je što nam je dohodak mali, objašnjava Ljubo Jurčić. Kaže da se i s ovim obećanjem barata politikanski. Porez na dohodak trebao bi ostati takav jer je namijenjen općinama i gradovima. Smanji li im se taj prihod, kvaliteta njihovih usluga mogla bi pasti. Ili bi mogle poskupjeti. 

3. Otvorit ćemo nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta. Kako?

SDP će broj zaposlenih povećati za 145.000, a HDZ za 185.000. Stručnjaci kažu da se iz mjera koje su stranke dosad pokazale ne mogu iščitati načini da se nešto takvo postigne. Poduzetništvo otežavaju visoke kamate i tečaj kune. Za promjenu toga trebaju mjere fiskalne i monetarne politike koje nitko ne spominje. 

4. Rezanje u javnom sektoru neće riješiti probleme

U javnoj upravi radi 350.000 ljudi, od čega je 60.000 u administraciji. 
- Nije rješenje da se smanji u državnoj upravi. Glavni problem još jednom je u privatnom sektoru. Da je 1,8 milijuna ljudi zaposleno u realnom sektoru, tada ne bismo imali višak. Štoviše, u Hrvatskoj nedostaje liječnika, radnika u policiji ili prosvjeti - kaže Ljubo Jurčić. 

5. Jednokratnih 1000 eura za bebe nije mjera koja će popraviti natalitet

Demografska slika ne može se popraviti s 1000 eura po bebi, kažu stručnjaci. 
- Institut majke odgojiteljice i oca odgojitelja, puna plaća tijekom cijelog porodiljnog i usklađivanje radnog vremena vrtića s obvezama roditelja ključ su za poboljšanje demografske slike - misli Stjepan Šterc.

6. Izjasnite se kreće li i kad kurikularna reforma te tko će je voditi

Iz čiste zlobe bivša vlada je htjela zaustaviti reformu obrazovanja, rekao je Zoran Milanović, dok se HDZ o njoj još nije izjasnio. Javnost želi konkretne odgovore: Kad se kreće s njom? Jesu li osigurana sredstva? Koji ljudi će je voditi? I oni koji su je vodili ne žele više politikanstava. 

7. Kad ćemo i kako početi razvrstavati otpad i plaćati manje račune?

Još od 2010. Hrvatska ima obvezu razvrstavanja otpada prema količini. No i šest godina poslije gradovi i općine odvoz naplaćuju kako im volja, a u Europi smo na začelju po razvrstavanju otpada.  

8.Koliko novaca mislite izdvojiti za nahrabiti 17.500 gladne djece?

Djeca više ne smiju biti gladna, upozoravali su svi kad su 24sata počele upozoravati na problem. Za iduću školsku godinu osigurano je 9,36 milijuna kuna, što je gotovo duplo manje od godine prije. Hoće li se taj iznos povećavati?

9. Je li plaćanje pregleda na Hitnoj jedini način za manji dug u zdravstvu?

Čak 22 milijarde kuna proračun je našeg zdravstva. I uz tu količinu novca, bolnice su nam prezadužene, a liste čekanja dugačke. Plaćanje za hitni prijam i dodatno poskupljenje nije jedini način za rješavanje  nagomilanih dugova. 

10. Prosječan sudski postupak kod nas traje oko 500 dana

SDP će broj postupaka smanjiti tako što će “jačati disciplinu stranaka”. HDZ će skratiti trajanje postupaka “motiviranjem sudaca na brzo rješavanje”. Što god to značilo...

Sučelit ćemo ih uživo

Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića i Božu Petrova pozvali smo na veliko sučeljavanje uživo na 24sata. Ponudili smo im dva moguća datuma: 17. i 21. kolovoza. Još čekamo potvrdu njihovog gostovanja.