'Imamo dvoje djece i više smo gladni nego siti, oboje radimo'

Imam 20 godina radnog staža. Radila sam kao spremačica i sobarica. Na burzi sam od kolovoza lani. Suprug radi na građevini, ali to su vam poslovi u kojima radite nekoliko mjeseci pa ste nekoliko mjeseci doma. A dok ne radite, nemate ni prihoda. Imamo dvoje djece i više smo gladni nego siti, objašnjava Zagrepčanka (45) koja je htjela ostati anonimna da zaštiti djecu.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:54

Video: 24sata/pixsell

OČAJNA MAJKA IZ ZAGREBA Rade, a gladni su: Ismijavaju mi kćer u vrtiću jer smo siromašni

Kaže kako joj djevojčica, dolazeći iz vrtića, spominje da su je djeca ismijavala zbog siromaštva. Dječju odjeću i igračke prodaje ili mijenja, za hranu se jedva snalaze u humanitarnim udrugama, ali to što dobiju toliko je malo da jedva pokriju koji tjedan. Više puta je tražila jednokratnu novčanu pomoć u centru za socijalnu skrb.

Minimalac nedovoljan

- Podstanari smo i moramo imati za stanarinu i režije. Stanarina je oko 1250 kuna na mjesec. Kad radi, suprug dobije ukupno oko 4000 kuna, no račun mu je blokiran, pa mu odmah uzmu trećinu. Od ostatka pokušavamo preživjeti, ali u začaranom krugu smo. Kada dobijem posao i pomislim: ‘Sad nam je krenulo’, odmah ili on ili ja dobijemo otkaz - prepričava žena.

U njihovoj sudbini mogu se prepoznati mnogi koji se nalaze u riziku od siromaštva, odnosno s dohotkom od 4491 kunu na mjesec za dvoje odraslih s dvoje djece prema podacima za 2016. godinu. Minimalna neto plaća u Hrvatskoj od ove godine je 2.752 kune.

U konačnici, u Hrvatskoj živi 826.097 ljudi koji su u riziku od siromaštva, dok je 1,183.537 ljudi koji žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada.

No ti brojevi se iz dana u dan penju, a suhoparnu statistiku potvrđuju iskustva ljudi koji rade u socijalnom dućanu Crvenoga križa u Zagrebu.

- U prošla tri mjeseca imali smo oko 1700 korisnika, no taj broj se popeo na 2000 ljudi i iz dana u dan raste. Svakog mjeseca dolazi nam stotinjak novih korisnika, a naš dućan obuhvaća samo polovicu Zagreba. Teško je zamisliti kakva je situacija u drugim dijelovima Hrvatske - objašnjava Mislav Šajanović Šuba (24). Njegov kolega Vedran Mrđen (31) kaže kako često razgovara s korisnicima, pa iz prve ruke zna da mnogi od njih rade, ali su im primanja po članu obitelji niža od 500 kuna na mjesec.

- Posebno je teško umirovljenicima koji imaju 40 godina radnog staža, a mirovinu od 2000 kuna. Ako netko slučajno još ima ovrhu od 700 kn, njemu za život ne ostaje ništa. Mnogo je ljudi koji su iznenada ostali bez posla, ali imaju kredite. Ima i onih koji su se razboljeli, pa više ne mogu raditi, a ostali su bez prihoda - nabraja Vedran.

Lorena Brkić (29) iz Crvenoga križa kaže da su pojavu novog siromaštva u Hrvatskoj detektirali nakon krize 2008.

- U Crvenom križu svaki mjesec se brinemo o 100.000 socijalno ugroženih ljudi. No činjenica je da mnogi koji se iznenada nađu u takvoj situaciji osjećaju veliki sram pa se ne usude tražiti pomoć ili nisu informirani o svojim pravima, pa ni ne znaju kako im se može pomoći - navodi Brkić.

- Građani koji nemaju dovoljno novca za podmirenje osnovnih životnih potreba mogu se javiti centru za socijalnu skrb prema svojem prebivalištu kako bi se utvrdile mogućnosti ostvarivanja nekog od prava sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi. Također se mogu javiti jedinici lokalne samouprave u svrhu ostvarivanja prava na naknadu za stanovanje i jedinici područne (regionalne) samouprave u svrhu ostvarivanja prava na troškove ogrjeva - rekli su u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Djeca su najosjetljivija

- Uglavnom je riječ o mladim obiteljima, najčešće s dvoje djece, koja imaju stambene kredite. U slučaju da su jedan ili oba partnera ostali bez posla, zapadaju u dugove. Velik su problem i ljudi koji rade, ali ne primaju plaću, ili mladi samci čiji prihodi ne omogućuju samostalan život - objasnila je glasnogovornica Crvenoga križa Katarina Zorić.

U Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kažu da su osigurali o 25 milijuna kuna za prehranu u 450 osnovnih škola te 27.679 djece koja su u riziku od siromaštva.

- Ministarstvo je u prosincu 2015. počelo suradnju s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU na projektu izrade mape siromaštva u okviru Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija’ 2014-2020., koji uključuje pripremu i provedbu pilot projekata fizičke, ekonomske i socijalne regeneracije depriviranih zajednica u slabije razvijenim urbanim i ruralnim područjima s ciljem smanjivanja socijalne nejednakosti, isključenosti i siromaštva, povećanje atraktivnosti područja za život i povećanja investiranja u depriviranim područjima - poručili su iz ministarstva.

Rad na crno, ili tzv. siva ekonomija, prema navodima Ministarstva rada, već je godinama u padu – barem što se inspekcije rada tiče. Tako su tijekom prošle godine otkrili 895 radnika u različitim prekršajima, od toga da ih poslodavci nisu prijavili na mirovinsko, do prekoračenog radnog vremena.

- I u 2017. utvrđene su nezakonitosti koji se odnose na plaće: neisplatu minimalne plaće ili nezakoniti obračun i isplatu plaće, uključujući pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad, rad noću, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom.  Tijekom 2017. inspektori rada donijeli su ukupno 118 upravnih mjera kojima su na temelju članka 226. stavak 1. točka 19. Zakona o radu poslodavcima naredili dostavu radnicima obračuna dugovanih a neisplaćenih plaća ili takvih obračuna s propisanim sadržajem.

Također, utvrđeno postojanje osnovane sumnje u počinjenje 582 prekršaja nedostavljanja radnicima obračuna dugovane a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, te 648 prekršaja neisplate niti minimalne plaće radnicima. Budući da Porezna uprava nadzire obračune doprinosa, poreza i prireza, obavljajući nadzore iz svoje nadležnosti, inspektori rada su o svojim saznanjima i sumnjama u zakonitost financijskog poslovanja poslodavaca obavještavali to tijelo – rekli su u Ministarstvu rada.

Ipak, jasno je da ovi brojevi ni približno ne pokazuju pravo stanje te da je broj zaposlenih na crno, kao i onih kojima poslodavci ne isplaćuju plaće daleko veći. Kad se pridoda 324.959 blokiranih građana, perspektiva u Hrvatskoj definitivno nije ružičasta.