Radit će s 15: Nema geografije, djeca će dobiti plaću, ide i staž

Uvođenje dualnog modela obrazovanja, s programima koji nemaju općeobrazovne predmete poput povijesti i geografije, izazvalo je podosta negativnih reakcija u javnosti.

Što novi programi znače za 156 učenika u eksperimentalnom programu, pitali smo Vladu Prskala, pomoćnika ministrice Blaženke Divjak za strukovno obrazovanje.

Koliko se škola prijavilo za eksperimentalni program dualnog obrazovanja?

Prijavilo se 13 škola, a na kraju smo odabrali 11 koje su ušle u program jer su tih 11 imali dovoljno prijavljenih učenika i gospodarstvenika.

TOMISLAV KLAUŠKI Povijest van, vjeronauk ostaje. To bi bila reforma obrazovanja

Jeste li očekivali više prijava?

Nismo. Poslodavci su ponudili 266 mjesta za učenike u programu, ali smo za početak išli na brojku koju možemo kontrolirati. Radi se o prilično kompliciranom sustavu koji je potrebno intenzivno pratiti.

Jesu li učenici, kada su upisivali školu, istodobno birali i tvrtku u kojoj će raditi?

Ovisi od škole do škole, tj. od zanimanja do zanimanja. Najprije su birali tvrtku u suradnju sa školom koja će ih uzeti na praksu pa tek potvrdili upis u školu.

Znači, učenici su sami mogli izabrati tvrtku?

Tako je. U sektorima su vidjeli gdje mogu ići na praksu pa je škola zatim dala suglasnost.

VRDOLJAK O REFORMI: 'Zašto profesor povijesti ne bi postao profesor informatike?'

Kakav je odnos dualnog i ‘starog’, dosadašnjeg modela?

Nismo ništa ukinuli. Dualni model je novina koja ne zamjenjuje stari model, nego nudimo treći model uz jedinstveni i klasični - znači novi model po uzoru na Austriju i Njemačku, bez ukidanja postojećih modela. Na hrvatsko su tržište došli domaći i strani poslodavci koji očekuju bolje i obučenije radnike.

Tko kontrolira što ta djeca rade kod poslodavca?

Škola i poslodavci. Oni su tek upisali prvi razred i traju pripreme za njihov početak rada, što će biti u travnju, kad navrše 15 godina. Za sada ih tek pripremamo za rad. Radimo na obuci mentora koji bi trebali pratiti njihov rad što je delikatno područje i zahtijeva pripremu.

MUDROSTI MINISTRICE DIVJAK 'Nismo ukinuli povijest, nego napravili novi program bez nje'

Kakav je ugovor koji učenici potpisuju s poslodavcima?

Učenici potpisuju ugovor o dualnom naukovanju. Učenik za svoj rad prima naknadu od poslodavca, ali ima i obveze prema tom poslodavcu. Detalji se trebaju utvrditi do odlaska u naukovanje početkom travnja.

Imaju li učenici plaćeno zdravstveno i mirovinsko?

Da. Kad krenu na rad kod poslodavca, imat će i zdravstveno, ali i staž.

Koliki bi okvirno bio iznos naknade?

Znamo okvirno tu cifru, ali ne mogu vam je sad otkriti jer smo i dalje u pregovoru s poslodavcima i molim da to poštujete. Radi se o iznosu kojim će učenik biti plaćen po satu. Učenici će zato morati raditi jer ih poslodavci neće plaćati bez pokrića, čime će dobiti realno znanje rada u struci.

Hoće li onda biti ukinuti stari modeli? Hoće li svi prijeći na dualni model?

Tržište sve diktira, ali mi ništa ne ukidamo. Za razliku od kurikularne reforme općeg obrazovanja koja ide u sve škole, dualni model ide samo u programima i školama za koje škola, učenici i poslodavci izraze interes. Nalazimo se u povijesnom trenutku jer prvi put tržište regulira upisne kvote za strukovna zanimanja - nešto što građani dugo zazivaju.

PROFESORI STRAHUJU 'Ukidanjem povijesti stvaramo tek neuku glasačku mašineriju'

Što je s nastavnicima?

Neće svi nastavnici u strukovnim školama raditi u dualnom modelu, nego ovisno o interesu škola, učenika, gospodarstva... Nastavnici kojima bude nedostajao koji sat imat će mogućnost usavršavanja u struci kako bi, uz svoj općeobrazovni dio koji su predavali u jedinstvenom ili klasičnome modelu, mogli u dualnom modelu predavati module strukovnih predmeta koji su vezani za općeobrazovni dio, ali su u funkciji struke. Npr. profesor biologije može predavati nutricionizam i anatomiju za kozmetičare. Uz to, već godinama se, nažalost, zbog demografskih trendova koristi mehanizam zbrinjavanja tehnološkog viška tako da pazimo na sve dionike sustava.

Mislite li da će netko tko se školuje za dimnjačara odabrati geografiju kao izborni predmet?

Ne bih sad ulazio u to jer to ne mogu procijeniti iz glave. Škole sad imaju veliku autonomiju da odaberu fakultativne predmete koje žele ponuditi s obzirom na interes učenika i gospodarstva.

SKANDAL-REFORMA U strukovnim školama učit će skraćenu povijest, geografiju...

Bojite li se da će tvrtke otpuštati radnike jer će im učenici biti jeftiniji?

Ne. Danas nam nedostaje mnogo radnika i mislim da će si poslodavci ovako uzeti učenike koje će obučiti da kasnije ostanu raditi za njih.

Kakva je mogućnost prekvalifikacije tih učenika?

Drago mi je da ste me to pitali. Radimo sustav horizontalne i vertikalne prohodnosti. Ako sutra nestane npr. prodavača, zbog utjecaja i razvoja tehnologije, ponudit ćemo mogućnost prekvalifikacije u njemu bliska zanimanja. Nove tehnologije sa sobom donose i nova zanimanja. U budućnosti će biti niz mogućnosti prekvalifikacije.

Ipak, djecu ne obrazujemo samo da budu radnici, nego i građani, a u novom programima više nemaju društvenu obrazovnu komponentu...

Danas, u doba interneta, tko god što želi može dobiti informaciju koju traži. Svako dijete prolazi osnovnu školu koja je obvezna i u kojoj svi slušaju sve predmete u punom opsegu, a u ovome modelu djetetu dajemo ono što mu je potrebno za rad. Ako želi nešto više, sustav će mu omogućiti da to dobije, npr. putem školskih kurikuluma. Ne možemo reći da nekome tko će biti staklar treba izvrsno znanje geografije. Ako on shvati da mu treba, moći će nadograditi znanje na razne načine. Uostalom, imamo snažne osnovne škole, ali i ostale modele strukovnog obrazovanja na izbor.

Tko učenicima jamči da će imati posao nakon završenog školovanja?

U pravilu poslodavac. Nitko nikome ništa ne garantira, ali daje konkretnu priliku. Kad nekog obučite za rad, uložite u njega novac i vrijeme te nema razloga da ga ne zadržite kao budućeg radnika.