'Rastužuje me da novce nećete potrošiti na doprinos za razvoj Hrvatske već za gašenje požara'

Prilikom rasprave o rebalansu proračuna, kojim Vlada povećava prihode za tri milijarde kuna - na 150,3 milijarde, a rashode za 9,4 milijarde kuna, odnosno planira ih u iznosu od 167,4 milijarde kuna, Katarina Peović, predsjednica Radničke fronte, naglasila je kako se mitovima i bajkama pokušavaju prikriti negativne činjenice. 

- Neke od njih su horor bajke, kao činjenica da su sredstva smanjena nezaposlenima, prekarnim radnicima, pomoćnicima u nastavi... - istaknula je. 

'Budite malo više ministar gospodarstva, a malo manje financija'

SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić poručio je kako podržava uvođenje eura, ali da ono ne može riješiti hrvatske probleme. 

- Naši krucijalni problemi su da smo mi dvije godine za 54 milijarde povećali javni dug i da lagano u Hrvatsku ulazi puzajuća inflacija, koja će definitivno malo anulirati povećanje osnovice - rekao je i poručio ministru financija Zdravku Marića da bude malo više ministar gospodarstva, a malo manje financija.

Marić je istaknuo kako nikad nisu ni govorili da će euro riješiti sve naše probleme. 

- Kao što ni ulazak u EU nije riješio sve naše probleme, ali je jako puno pozitivnih stvari donio pa će tako i uvođenje eura - rekao je.

Tijekom predstavljanja, Marić je istaknuo kako ovaj rebalans nije isključivo vezan uz Covid, nego uz problematiku zdravstva. 

- Najveći dio predloženog povećanja rashoda otići će za zdravstvo, za koji se osigurava dodatnih više od 2,8 milijardi kuna. Postojeće ćemo obveze podmirivati, ali problem su novi dugovi iz mjeseca u mjesec, što stvara dodatni pritisak - istaknuo je.

Rebalansom se osigurava i dodatnih dvije milijarde kuna za mjere očuvanja radnih mjesta i skraćenog radnog vremena te dodatnih 800 milijuna kuna za plaće državnih i javnih službenika, za koje je od početka ove godine osnovica povećana za četiri posto, a za što u originalnom proračunu nisu bila osigurana sredstva.

- Ovakav rebalans i fiskalna politika i dalje nas drži u zoni financijske i fiskalne sigurnosti. Nadam se i naša je odgovornost držati se i dalje u tome, što znači ne otvarati potencijalno neke problematične situacije - naglasio je Marić.

SDP-ov bivši ministar financija, Boris Lalovac, upitao je koliko će iznositi dug u zdravstvu kad se podmire sve obveze, prvenstveno prema veledrogerijama, zbog čega se u principu i radi sada rebalans proračuna te koliko iznosi po bolnicama. 

Dug bolnica 4,3 milijarde kuna

- Kada govorimo o bolnicama, one su krajem veljače imale ukupnih obveza od 4,7 milijarde kuna. Nakon što smo krajem godine imali jednu sanaciju, to je na neki način bilo ponovno vraćanje na razine od prije prošlogodišnjeg ljeta. Nakon toga, čak i blizu pet milijardi u ožujku, a nakon prve sanacije u travnju ove godine, zadnji podatak je 4,3 milijarde kuna. To su samo bolnice i tome treba pridodati i ljekarne. A kada gledamo ukupni dug cjelokupnog zdravstvenog sustava, treba dodati i HZZO i ostale - rekao je istaknuvši da od su ukupnih 4,3 milijarde čak 3,3 milijarde dospjele obveze.

- I na to je stavljen fokus - dodao je Marić. 

Stjepo Bartulica, zastupnik Domovinskog pokreta, upitao je ga za praksu HZZO-a da umjetno određuje cijene. 

- Sve naše bolnice ne mogu naplatiti stvarni trošak zahvata jer HZZO na umjetan način određuje cijene. Kako ćemo dobiti racionalizaciju ako se ta praksa nastavi - pitao je.

Marić je istaknuo kako reforma zdravstva mora biti sveobuhvatna, kojom će se riješiti i problem limita bolnica, određivanje cijena, ali i količina lijekova...

Vidović Krišto o Ivici Todoriću

Nezavisna Karolina Vidović Krišto iskoristila je dolazak ministra u Sabor i upitala ga za Ivicu Todorića i Kulmerove dvore. 

- u Kulmerovim dvorima živi izvjesni Ivica Todorić, vama bolje poznat nego običnim građanima, današnji gradonačelnik Zagreba se prije 10 godina lancima vezao ispred dvorca jer je građevinska dozvola izdana za hotel, a koristi se kao obiteljska kuća. Kada se objekt gradi kao poslovni objekt, a koristi kao kuća, porezna uprava naplaćuje PDV i porez na dobit. Jesu li na taj objekt naplaćeni navedeni porezi od 100 milijuna kuna te je li on Agrokoru uopće naplatio navedenu nekretninu? Svi znamo koliko brutalno naplaćujete porez od običnih građana i putem ovrha ih dovodite do ruba egzistencije - poručila je naglasivši kako građani plaćaju nenormalno visoke poreze upravo zato što ih pojedinci uopće ne plaćaju. 

Marić joj je odgovorio kako pojedinačne slučajeve, obzirom na poreznu tajnu, ne može komentirati. 

- Mogu samo reći da Porezna uprava sigurno radi i postupa sukladno propisima pa tako i u svim pojedinačnim slučajevima. Različiti su pogledi poreznih tretmana, ali Porezna uprava, Carinska služba su zadužene provoditi zakone RH, ali u isto vrijeme i jednako tretirati sve porezne obveznike. To je naš stav i princip i toga se držimo - rekao je Marić, a Vidović Krišto se javila za povredu Poslovnika i poručila kako ne govori istinu. 

Pa je zaradila i opomenu predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića jer se ne radi o povredi Poslovnika nego replici.

Problemi s komarcima u Slavoniji

Vesna Vučemilović, zastupnica Domovinskog pokreta, pitala je za situaciju u Osijeku i komarce, za što je gradonačelnik rekao da će dobiti novac od Vlade.

- Pogledala sam proračun detaljno i ne vidim ta sredstva - poručila je dodavši kako će, ako ta sredstva za pomoć Osječko-baranjskoj županiji u borbi protiv komaraca, u rebalansu nisu predviđena da će o na na rebalans podnijeti amandman da se novac osigura.

Ministar je istaknuo kako je taj problem i u ostalim županijama, poput Brodsko-posavske.

- Tu su i župani, gradonačelnici, načelnici u okviru svojih sredstava, Vlada je uvijek tu da na ovaj ili onaj način dodatno pripomogne ako je potrebno. Nisam stručnjak za komarce, ali koliko dovoljno znam, nije bitno samo osigurati sredstva nego i pravovremeno osigurati i reagirati - rekao je istaknuvši kako će razgovarati sa slavonskim lokalnim čelnicima da se ta problematika prevenira.

SDP-ov Željko Pavić upozorio je da se pojedinim djelatnicima javnog sektora povećanje osnovice plaće nije isplatilo, zbog čega tuže institucije u kojima rade.

- Srednjoškolski profesori tuže srednje škole, koje su zapravo pod blokadama. Svi redovno dobivaju te presude i onda još uz osnovicu koja nije isplaćena, dobivaju i kamate, a treba platiti i troškove sudova. Sličan je problem i s nekim Veleučilištima zato što nisu dobili dovoljno novca iz proračuna - istaknuo je. 

Marić je podsjetio da sporazum još iz 2009. ima određene klauzule i osigurače da ako gospodarstvo raste, onda i osnovica raste, ali ako pada da se osigura. 

- Za vrijeme vlade SDP-a, taj osigurač nije aktiviran, nažalost, a mogao se i trebao aktivirati. Tužbe idu za ono razdoblje kad smo mi krenuli s povećanjem plaće od 2016. godine - poručio je. 

Ukupna šteta zagrebačkog i petrinjskog potresa 17 milijardi eura

Damir Bakić iz Zeleno-lijevog bloka osvrnuo se na obnovu nakon potresa i upitao je koliko je ukupni iznos namijenjen za to te koliko je predviđeno za obnovu stanova i kuća.

- Hrvatska je iz Fonda solidarnosti povukla 700 milijuna eura. U originalnom proračunu taj iznos za ovu godinu je bio planiran u iznosu od 200 milijuna eura na razdjelu Ministarstva financija s intencijom da se to rasporedi između resora i sad to rebalansom i činimo. Svi znamo da je tih 700 milijuna eura samo za zgrade javne namjene i da je to kud i kamo manji iznos od ukupne procijenjene štete. Kad zagrebačkom dodamo i petrinjski potres, sve skupa se procjenjuje šteta na 17 milijardi eura - istaknuo je Marić dodavši kako će u narednim godinama planirati sredstva za to.

Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš naglasila je kako bez ozbiljne reforme zdravstveni sustav ostaje rupa bez dna.

- Do kad to može ići - upitala je ministra, koji je istaknuo kako je i više nego jasna potreba za sveobuhvatnom reformom zdravstva s posebnim naglaskom na troškovnoj strani. 

- Na prihodnoj strani će se omogućiti i dati određeni doprinos, kao i svih ovih godina. Netko je izbrojao 17 sanacija na prihodnoj strani zdravstva i ono što je zanimljivo, kod svake te sanacije bilo je rečeno "ovo je zadnji put." E pa treba zaista učiniti sve da konačno dođemo do tog zadnjeg puta i da se tom reformom učini i financijska održivost tako važnog sustava. Korona je samo dijelom utjecala na ovo o čemu govorimo, ti problemi se vuku dugi niz godina, ali je s druge strane otvorila oči koliko je uz hranu, energetiku, zdravstvo važno kao esencijalno nužno dobro za svakog građanina - rekao je Marić.

Bojan Glavašević iz Lijevo-zelenog kluba upitao je za troškove nabave borbenih aviona.

- Ovisno o tome kako će teći tijek razgovora i potpisivane sporazuma, pretpostavlja se da ćemo morati platiti predujam. Taj predujam ove ili iduće godine, za taj dio ćemo se morati zadužiti. Što se tiče rezultata proračuna, on se knjiži kada prvi avioni budu isporučeni - rekao je ministar financija. 

Mostov Nikola Grmoja naglasio je kako se novac iz godine u godinu ulaže u krive stvari dok reforme izostaju.

Predsjednik Domovinskog pokreta, Miroslav Škoro, poručio je kako ga je rastužila jedna ministrova rečenica. 

- Naime, svi mi znamo da ovaj naš krhki hrvatski brod pluta na tom nemirnom financijskom moru, tu i tamo ga poplahnu prihodi, ali uglavnom ga udaraju valovi rashoda. I vama će rebalans proći, imate dovoljno ruku, no rastužila me činjenica da, eto, te novce nećete vi kao neki ponosni zapovjednik tog broda potrošiti na nešto što bi doprinijelo razvoju hrvatske budućnosti nego ćete to napraviti kao vatrogasac, da se vatrogasci ne uvrijede, i ugasiti neke požare na tom brodu. Rastužila me rečenica da vi u budućnosti računate na potencijalni rast poduzetničkih aktivnosti, to me jako žalosti - poručio je.

Svjedoci smo enormnih rashoda  za koje se opravdano sumnja da su sredstva nesvrsishodno, neracionalno, a i koruptivno utrošena, poručila je zastupnica Centra Dalija Orešković.

U ime Kluba Mosta, Zvonimir Troskot je ukazao na problem uzimanja novca iz fonda za zdravstvo za plaćanje kamata nakon sudskih presuda djelatnika protiv zdravstvenih ustanova, koji je namijenjen za troškove bolničkog liječenja, kao za troškove operacija. 

- Mi nismo rušilačka stranka, kako nas se proziva, pa nudimo rješenja, kao sustav platnih razreda po uzoru na Sloveniju, gdje bi se uveo financijski red. On bi taj sustav plaćanja zdravstvenih djelatnika učinio puno transparentnijim, točno bi se po razredima znalo koliko bi tko trebao zarađivati. Time bismo bi izbjegli dodatna zaduživanja, a samim time i dodatne rebalanse proračuna - rekao je. 

Mostovci upitnim smatraju i smisao ulaganja pola milijarde kuna u Trg pravde. 

- To neće dovesti do reforme, neće se poboljšati ročišta, a niti se s novim zgradama pospješiti kazne za optuženike - dodao je.

Hajdaš Dončić je istaknuo kako njih u SDP-u zabrinjava bezidejnost u rješavanju cjelokupne ekonomske situacije, kao i rast deficit koji je u dvije godine narastao na preko 40 milijuna kuna, što pokazuje, naglasio je, nesnalaženje Vlade u upravljanju krizom.

- Upravo je ovo višegodišnje zanemarivanje problema u zdravstvu je dovelo do nužnosti ovog rebalansa gdje trošimo 2,8 milijarde kuna za sanaciju zdravstvene politike. A s druge strane, ne vidimo neki plan ili naznaku kako ćemo u budućnosti rješavati probleme u zdravstvu - istaknuo je.

Njegov stranački kolega Lalovac dodao je kako je dobro što smo pod kišobranom Europe jer sami ne bi mogli podnijeti ovaj pritisak. 

- No problem je što nema reformi. Nemojmo zaboraviti, ukoliko javnom sektoru rastu plaće 20 posto, rastu duplo brže nego što raste produktivnost gospodarstva, to je opasno - poručio je.

'Nije trebalo biti vidovit za predvidjeti da će biti potreban rebalans'

Zastupnici Zeleno-lijevog bloka poručili su kako oni ovakav rebalans ne mogu podržati. 

- Smanjuju se iznosi za natjecanja u osnovnim i srednjim školama, to nikada nećemo podržati. Pozicija obvezni doprinosi vrhunskim sportašima smanjuje se s četiri milijuna kuna na nulu, to je duboko uznemirujuće. Iznos za srednjoškolsko obrazovanje se predviđa povećati za 10 posto, a ne radi se o nikakvom povećanju jer izmjene koje se predlažu ne referiraju se na originalno izglasan proračun - nabrojao je, između ostalog, Bakić.

Njegova stranačka kolegica Sandra Benčić osvrnula se na kupnju borbenih aviona istaknuvši kako su svjesni potrebe za kupovinom, ali ne sada. U narednim godinama prioriteti su trebali biti, dodala je, postpotresna obnova i oporavak gospodarstva, građana i zdravstvenog sustava. 

Iz Domovinskog pokreta poručuju kako je bilo previše optimizma u makroekonomskim projekcijama i nije trebalo biti vidovit za predvidjeti da će biti potreban rebalans proračuna.

- Nije loše biti optimist, ali malo previše optimizma nas može dovesti u zabludu, a Hrvatska koja je ušla u područje izraženih makroekonomskih neravnoteža uistinu to ne treba - istaknula je Vesna Vučemilović.

Ono što se iz ovog rebalansa jasno vidi, naglasila je Mrak-Taritaš, da nam je zdravstvo u velikim problemima.

- Pred zidom smo - istaknula je.

Marijana Puljak iz njezina Kluba dodala je kako je dug države eksplodirao. 

- Pandemija nam dođe kao izvrsno opravdanje za sve reforme koje se dugi niz godina nisu provodile i zbog toga smo u ovu krizu ušli kao najsiromašnija zemlja EU, a iz nje ćemo se i najduže izvlačiti - rekla je.