Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
0 komentara

Ribič je lovio ribu, a ulovio je - novu vrstu školjkaša

Čitatelj 24sata Ivica Horvat ulovio je školjkaša koji nije autohtona vrsta. Ova bezupka podrijetlom je čak iz istočne Azije. Vratio ju je u natrag u vodu

Darko Horvat
Foto: Darko Horvat
0 komentara

Lovio sam ribu, a ulovio školjkaša teškog 1,25 kilograma, rekao nam je čitatelj Ivica Horvat. On je na jezeru Bajer kraj Novoga Marofa početkom tjedna lovio ribu, a ulovio istočnoazijsku bezupku. Kaže kako je joj je populacija ugrožena pa su je vratili u vodu. No istočnoazijska bezupka (Anodonta woodiana) nije tako bezazlena za floru i faunu. Prema riječima dr. sc. Jasna Lajtner, docentice na Biološkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, vrsta potječe iz istočne Azije (Kina, Kambodža, Tajvan, Tajland, Japan).
- Iz tih je područja, prvenstveno zahvaljujući čovjeku, proširena i u Europu. Naime, iz Azije su 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća u Europu unesene biljojedne ribe, kao što su sivi glavaš, bijeli glavaš i bijeli amur. Pretpostavlja se da su zajedno s njima unesene i ličinke ovih školjkaša. U Europi je istočnoazijska bezupka prvi put zabilježena 1979. u ribnjacima u Rumunjskoj, a do danas je pronađena u 15 europskih država. Istočnoazijska bezupka je trenutačno najveći europski slatkovodni školjkaš jer duljina njenih ljuštura prelazi 25 centimetara - navodi docentica Lajtner. Dodaje da je u Hrvatskoj istočnoazijska bezupka prvi put pronađena 2007. u kanalu Strug kraj Stare Gradiške.
- Do danas je njena prisutnost potvrđena u rijekama Dunavu i Dravi, ali i većem broju kanala i ribnjaka u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Zbog negativnog učinka na domaću faunu slatkovodnih školjkaša, kao što su npr. bezupka i slikarska lisanka, ova se vrsta nalazi na popisu invazivnih vrsta Hrvatske. Trenutačno su u tijeku detaljna istraživanja o rasprostranjenosti ove vrste, a u takvim istraživanjima pomoć ribiča je od velike važnosti jer su oni ti koji će prvi primijetiti i reagirati na promjene u slatkovodnim ekosistemima - kaže dr. Lajtner.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message