Ribić tvrdi: 'Dvojac Marić-Dalić tuđe zasluge servira kao svoje'

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata (MHS) Vilim Ribić u petak je prozvao premijera Andreja Plenkovića da ili ne razumije, pa mu ministar financija Zdravko Marić i ministrica gospodarstva Martina Dalić tuđe zasluge u pogledu smanjenja deficita i javnog duga "serviraju kao svoje, ili namjerno štiti reprezentativni dvojac krupnog i financijskog kapitala koji odražava suštinu i domete njegove politike".

Ribić reagira, kako navodi u priopćenju na to što premijer Plenković uporno hvali svoju Vladu, "a posebno ministra Marića i ministricu Dalić, za 'izvrsno odrađeni posao' u pogledu smanjenja deficita i javnog duga što će omogućiti Hrvatskoj da izađe iz procedure prekomjernog deficita".

"Ne radi se o tome da li je netko izvrsno odradio posao, već da li je uopće odradio taj posao za kojega ga se hvali. Naime, javni dug je smanjen zato što je došlo da rasta proizvodnje a ne zato što su Plenkovićevi ministri povukli posebno odgovorne, stručne ili hrabre poteze, kako se to sugerira između redaka", navodi Ribić.

Kada se govori o visini javnog duga, nije bitno da li sam dug raste ili pada, već da je rast proizvodnje veći od rasta javnog duga, ističe predsjednik MHS-a te kaže da je "doprinos dvojca Marić-Dalić rastu proizvodnje identičan učinku povećanog broja roda na dimnjacima na povećani broj novorođene djece".

Rast proizvodnje, objašnjava, posljedica je rasta neto primanja stanovništva nakon povećanja poreznih olakšica i smanjenja zaduženja građana u švicarcima, a sve zahvaljujući ministru financija iz SDP-ove Vlade Borisu Lalovcu. Dodaje da je na rast proizvodnje utjecala još i povećana potražnja iz EU, turizam i pad cijena nafte.

Deficit je, pak, smanjen "isto tako zahvaljujući rastu proizvodnje i povećanom punjenju državnog proračuna, što je rezultiralo i povećanim prihodima i rashodima Državnog proračuna", dodaje.

"Ostaje dilema, ili to sve Plenković ne razumije, pa mu Marić i Dalić tuđe zasluge serviraju kao svoje ili namjerno štiti reprezentativni dvojac krupnog i financijskog kapitala koji odražava suštinu i domete njegove politike", navodi Ribić.

Na kraju upozorava i da je "medijska produkcija hijerarhije prioriteta" od kreditnog rejtinga, procedure prekomjernog deficita, i javnog duga stvorila "najvažnije sadržaje i ciljeve hrvatskog ekonomsko-socijalnog života", umjesto masovnog iseljavanja i smanjenja demografskog potencijala naroda.

"Potonje nisu brige europske birokracije, ali je neshvatljivo da nisu niti okupacija domaće politike i javnosti. Ti problemi ne rješavaju se brigom o prekomjernom deficitu, već ih je ta opsesivna briga kroz skoro cijelo jedno desetljeće i stvorila", zaključuje.