Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se

Rimac: EU će jako teško dostići Kinu i SAD, morate razvijati AI

Poduzetnik Mate Rimac ministrima EU u Zagrebu objasnio je kako su samovozeći automobili budućnost svjetske ekonomije. Ministrica Divjak optužila je "Klub stare gospode" da koče mlade znanstvenike

Zagreb: Zajednička fotografija ministara za konkurentnost u NSK
Foto: Josip Regovic/PIXSELL
26 komentara

Poduzetnik Mate Rimac održao je u utorak pravu lekciju ministrima za istraživanje EU okupljenim u zagrebačkom sjedištu u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici. 
Ministri su na sastanku u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja Rimca pitali što EU mora napraviti da bude konkurentna SAD-u ili Kini, na što je on jasno odgovorio:
- To će se teško ostvariti. Treba postojati privatni ekosistem za inovacije i izvrsnost, te financiranje koje ne postoji u EU i teško se može stvoriti. Ideja da države tu nešto naprave nekim svojim financijskim intervencijama i administrativnim mjerama, sumnjam da  može uspjeti. Državu bi trebalo što više maknuti iz života privatnih inicijativa, tržište mora biti uistinu ujedinjeno i jednostavno i fleksibilno - a to teško da će se dogoditi. 
Trebali bismo početi ozbiljnije razmišljati o samovozećim vozilima, gdje SAD i Kina jako napreduju. To će biti sljedeći veliki iskorak u svjetskoj ekonomiji, poručio je još Rimac koji je dan ranije zadivio europske ministre u svojoj samoborskoj tvornici. U svom polusatnom predavanju otvoreno je briselskim dužnosnicima rekao kako moraju dobro razmisliti o planu ulaganja do 2030. U tom planu umjetna inteligencija, koja uključuje i razvoj tržišta samovozećih automobila, morala bi biti visoko na listi prioriteta, smatra vlasnik Rimac Automobila. 

Zaostajemo u inovacijama

A među onima koji su slušali Rimca bila je i nova povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, edukaciju i mlade Mariya Gabriel. Ona je u zajedničkoj izjavi s ministricom znanosti i obrazovanja Blaženkom Divjak istaknula kako se na razini EU upravo priprema ambiciozan plan poticanja znanosti i inovacija. 

Zagreb: Zajednička fotografija ministara za konkurentnost u NSK | Autor: Josip Regovic/PIXSELL Foto: Josip Regovic/PIXSELL

- Europa je prva u svijetu po znanstvenom radu, no po inovacijama baš i ne. Osim toga, posljednjih godina je opalo ulaganje u istraživačke projekte, što planom Horizon 2020 planiramo promijeniti. Smatram da ćemo objedinjavanjem znanosti, obrazovanja i inovacija, što je cilj moga mandata, napraviti jako puno - kazala je Gabriel.
Istraživanja moramo učiniti dostupnijima svima, smanjiti razlike među zemljama, te pojačati obrazovanje i inovacije, smatra povjerenica.
Cirkulacija mozgova, odnosno veća međunarodna suradnja te veća ravnopravnost među znanstvenicima bila je jedna od glavnih tema sastanka ministara u Zagrebu, a zaključeno je kako je odljev najboljih u manje razvijenim zemljama jedan od najvećih problema.
- To je kompleksan problem, posebno zbog nejednakog financiranja, potrebno je ravnomjerno financiranje projekata i znanstvenika na razini EU i na nacionalnom nivou - dodala je povjerenica.
- Ovo je prijelomna godina za EU ako želimo biti konkurentni u korištenju prilika. To znači da moramo biti u stanju prepoznati talente i dati im priliku. Talenti su raspoređeni ravnomjerno, ali prilike nisu. Mobilnost je izuzetno važna, no važan je balans, odnosno da se oni koji odlaze u međunarodnu razmjenu i vraćaju, odnosno da privučemo iste takve talente - kazala je Divjak, te prozvala, kako ih je nazvala, "Old men's Club" za odljev mladih znanstvenika.

Divjak: 'Starci' koče mlade znanstvenike

- I u Europi i u Hrvatskoj postoje strateška partnerstva koja traju godinama i imaju utjecaja na raspodjelu velikih projekata. Tu moramo biti transparentni. U Hrvatskoj imamo premalo mogućnosti za mlade ljude, pogledajte strukturu onih koji upravljaju visokim učilištima i znanstvenim ustanovama. Istovremeno, mladi koji odlaze ne žale se na novac već na nedostatak prilika za napredovanje - istaknula je Divjak, koja često otvoreno proziva i zagrebačko sveučilište zbog zacementiranih odnosa u kojima mladi znanstvenici nemaju mogućnosti za ozbiljnije projekte i znanstveno napredovanje.
U Hrvatskoj se ne ulaže dovoljno u znanost, priznala je, a potrebno je, smatra ministrica, promijeniti način rada na visokim učilištima, otvoriti više prostora mladima, te se okrenuti privatnom sektoru.

'No cherry picking'
Kako će se razvijati odnosi u smislu znanosti i istraživanja s Velikom Britanijom, tek treba vidjeti. Kako je kazala povjerenica Mariya Gabriel, svi se nadaju da će ta suradnja ostati kvalitetna i produktivna, no Velika Britanija više nije članica EU.
- Moramo napraviti novi plan suradnje. No članovi EU su najvažniji, morat će biti vrlo jasno što su prava, a što obaveze - istaknula je, koristivši izraz "no cherry picking", koji u Bruxellesu koriste kako bi "objasnili" Velikoj Britaniji da više neće iz zajedničkih projekata izvlačiti najbolje. Inače upravo je Britanija bila jedan od najvažnijih investitora međunarodnih projekata na razini EU poput Erasmusa+. Čelnici europskih i britanskih sveučilišta već su potpisali peticiju kojom traže da se zadrži što bolja suradnja.
Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message