News

Komentari 8

'S ovakvom zabranom plastike, gubimo 800 radnih mjesta'

'S  ovakvom zabranom plastike, gubimo 800 radnih mjesta'

Nacrt prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom sadrži prijedlog koji bi u okolnostima pandemije i gospodarske krize Hrvatsku mogao koštati još 800 radnih mjesta u oko 30 malih i srednjih tvrtki, smatraju u HGK.

Hrvatska je dužna u svoje zakonodavstvo ugraditi EU Direktivu o jednokratnoj uporabi plastike, no njome Europska unija uopće ne traži zabranu laganih plastičnih vrećica, kao što to stoji u aktualnom prijedlogu Zakona, već je njezin cilj smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš te promicati prijelaz na inovativne i održive poslovne modele - tvrde u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK)

Stoga je HGK resornom Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja predložila upravo jedan takav model, HGK znak kao sustav označavanja proizvoda s udjelom recikliranog sadržaja koji ne ide na štetu ni okoliša ni gospodarstva.

 - Predloženim modelom zabranile bi se lagane plastične vrećice koje u sebi ne sadrže reciklat, tj. one koje ne nose 'HGK znak'. Njime bi se jamčilo da vrećice na hrvatskom tržištu sadrže minimalni udio recikliranog sadržaja, ovisno o debljini stijenke vrećice. Trenutno su nam u fokusu vrećice jer im prijeti zabrana, no znak je ključan i za izvoznike proizvoda od plastike kako bi na proizvode koje plasiraju na tržišta drugih država EU plaćali manje dodatne namete - rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac, istaknuvši primjer Italije, koja će od sredine 2021. naplaćivati naknadu od 450 eura po toni na uvoz plastične ambalaže koja u sebi ne sadrži reciklat.

Mnoge najveće svjetske korporacije također prate trend ugradnje reciklata u nove proizvode, poput Unilevera i Lidla. Šćulac Domac ističe da su proizvođači spremni prihvatiti proširenu odgovornost i sudjelovati u edukaciji potrošača kako bi se smanjio nastanak plastičnog otpada.

 - Nije problem u proizvodu, već u nedostatku sustava. Predloženim modelom Hrvatske gospodarske komore i stavljanjem u funkciju HGK znaka izbjegla bi se potpuna zabrana stavljanja laganih plastičnih vrećica na tržište, pokrenula bi se transformacija industrije na kružno gospodarstvo kroz ponovno korištenje sekundarnih sirovina te bismo na taj način sačuvali radna mjesta -  rekla je Šćulac Domac.

Prijedlog HGK je uvesti HGK znak za plastične vrećice debljine od 15 do 50 mikrometara koje sadrže reciklat. HGK znak bi jamčio ugrađeni udio reciklata u laganim plastičnim vrećicama. Komora je Ministarstvu predložila metodologiju koja bi omogućila nadležnim tijelima i inspekciji zaštite okoliša kontrolu ugrađene količine reciklata. Znak bi se dodjeljivao proizvođačima i uvoznicima laganih plastičnih vrećica (obvezno) koji takav agregat ugrađuju u finalni proizvod, ali i reciklažerima za proizvodnju sekundarnog agregata (dobrovoljno).

Kako u ovom trenutku nije dostupna tehnologija koja omogućava utvrđivanje postotka reciklata u konačnom proizvodu, kao osnovni kriterij dodjele 'HGK znak' primjenjivao bi se princip 'sljedivosti materijala', tj. sustavno praćenje porijekla. HGK će u suradnji sa znanstvenom zajednicom, prvenstveno Fakultetom strojarstva i brodogradnje i Fakultetom kemijskog inženjerstva, izraditi kriterije za dodjelu 'znaka HGK', za proizvođače, uvoznike i reciklažere zasebno. Procjena je da bi sustav mogao biti u potpunosti funkcionalan do srpnja 2021. godine.

Inače, HGK aktivno radi na povezivanju dionika u sustavu gospodarenja otpadom te je u cilju jačanja tržišta sekundarnim sirovinama uspostavila Burzu otpada kao dio usluga Digitalne komore te radi na uspostavi Hrvatske platforme za otpad od plastike. Cilj je uspostaviti nacionalni kružni sustav u kojem bi se sav prikupljeni polimerni otpad (posebno sve otpadne vrećice) mogao reciklirati i poslužiti kao sirovina za proizvodnju novih proizvoda.

Najčitaniji članci