Od konoplje se mogu proizvoditi mnogi proizvodi kao što su gorivo, papir, građevinski materijal i niz medicinskih preparata, kazao je Branimir Bunjac te dodao kao je ona tradicionalna hrvatska biljka
Sabor: O legalizaciji konoplje je potrebna šira javna rasprava...
Legalizacija konoplje je kompleksan tema i zahtjeva široku javnu raspravu, poručili su u četvrtak u Saboru i vladajući i oporba odbijajući prijedlog Kluba Živog zida i SNAGA-e da se legalizira konoplja u poljoprivredne, medicinske i rekreativne svrhe.
Živi zid predlaže da se izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga omogući proizvodnja konoplje u poljoprivredne svrhe u potpunosti, da se koristi cijela biljka, te da se omogući upotreba konoplje u medicinske svrhe za liječenje, kao i za rekreativne svrhe.
Od konoplje se mogu proizvoditi mnogi proizvodi kao što su gorivo, papir, građevinski materijal i niz medicinskih preparata, kazao je Branimir Bunjac (Živi zid) predstavljajući prijedlog naglasivši da je konoplja tradicionalna hrvatska biljka.
"Za legalizaciju marihuane u rekreativne svrhe potrebna je šira javna rasprava", kazao je Ivan Ćelić (Klub HDZ) upozorivši na negativne posljedice konzumiranja marihuane na zdravlje.
Predloženim izmjenama, dodao je, Hrvatska bi postala prva država u Europskoj uniji koja koja dopušta upotrebu marihuane u rekreativne svrhe.
Siniša Varga (SDP) najavio je da će Klub SDP-a o prijedlogu glasovati suzdržano no pozdravlja poticanje rasprave o toj temi. Slaže se i da je za upotrebu marihuane u rekreativne svrhe potrebna široka javna rasprava, a istog je stajališta i Božica Makar (HNS) koja kaže da je je riječ o kompleksnoj problematici.
Tomislav Saucha (NZ) u raspravi je pak priznao da povremenu konzumira marihuanu založivši se za njezinu legalizaciju. "Ja sam probao to više puta, ne jednom i mogu reći da to koristi tu i tamo. Volio bih da kad mi se to zaželi da ne moram ići kod nekoga tko zna nekoga pa da kupim nešto što nemam pojma što sam kupio", kazao je.
Hrvatski sabor sjednicu nastavlja u petak.
Grmoja: "Izvješće o radu Imunološkog ima sve elemente krimića"
Izvješće o radu Istražnog povjerenstva za Imunološki zavoda ima sve elemente krimića koji vjerojatno nikada nećemo gledati, ustvrdio je u četvrtak Mostov zastupnik Nikola Grmoja u saborskoj raspravi u kojoj su izvješće podržali svi klubovi zastupnika.
"Tih 110 stranica nisu običan i dosadan birokratski materijal. Riječ je prije o trileru koji bi, uz malu doradu Državnog odvjetništva, mogao postati i vrlo zanimljiv krimić, no vjerojatno taj krimić ipak nećemo nikada gledati", izjavio je Grmoja.
Dodao je da su svi elementi za dobar "pretvorbeno privatizacijski krimić" prisutni u Izvješću o Imunološkom zavodu, kao što su strateško poduzeće, pretvorba, epruvete virusnih sojeva vrijedne stotine milijuna kuna, niz ministara, ravnatelja HZZO, tranzicijskih direktora, financijskih savjetnika i gradonačelnika glavnog grada.
"Svi elementi za dobra krimić nalaze se u izvješću ali se pravimo da se to nije dogodilo", rekao je Grmoja, izrazivši bojazan da je priča o Imunološkom zavodu završena kao niz drugih priča o provedbi i privatizaciji.
Istražno povjerensto za Imunuloški zavod utvrdilo loše i neodgovorno upravljanje
Predsjednik Istražnog povjerensta za utvrđivanje odgovornosti za rezultate upravljanja i raspolaganja financijskim i drugim resursima Imunološkog zavoda, Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) kazao je kako je povjerenstvo utvrdilo cijeli niz slučajeva lošeg i neodgovornog upravljanja financijskim i drugim resursima Imunološkog zavoda kojima je prouzročena financijska, reputacijska i kadrovska šteta.
Povjerenstvo je radilo u otežanim uvjetima zbog slabog dolaska članova na sjednice te termina zasjedanja u vrijeme lokalnih izbora i ljetne saborske stanke, istaknuo je.
"Tragedija koju je proživljavao Imunološki zavod pa i sadašnje stanje, iako se naziru svjetliji dani ulaskom Grada Zagreba, je kombinacija lošeg upravljanja, korupcije i nejasne politike države", kazao je Sinčić, dodavši da su svi nalazi povjerenstva proslijeđeni DORH-u.
Nabrajajući niz slučajeva lošeg i neodgovornog upravljanja resursima Imunološkog, katastrofalne ugovore koje su sklapali direktori, plaćene a neostvarene projekte Sinčić je naglasio da je Imunološkom nanesena višemilijunska šteta.
Grozdana Perić (HDZ) potvrdila je da su se u Imunološkom tijekom 30 godina događale određene negativne radnje, da se nije razmišljalo o unapređenju proizvodnju, o ulaganju u opremu, da se devastiralo kadrovski, međutim ističe kako je sada važno da se obnovi proizvodnja i na taj način spasi Imunološki.
Za Silvana Hrelju (HSU) izvješće je "antologija hrvatske gluposti" i pokazuje, kako je kazao, da ne znamo cijeniti ono što stvorimo odnosno da samo talentirani uništiti sve što vrijedi. Što se tiče obnove proizvodnje nije optimističan jer, kaže, stručnjaci koji su to radili većinom su otišli, a oprema za proizvodnju vode za injekcije vrijedna milijun dolara leži u Brezju neraspakirana.
Imunološki je neprocjenjiva ustanova i nevjerojatno je da smo dopustili da propadne, istaknuo je Branimir Bunjac (Živi zid).