Maras: Milan Bandić se ponaša kao trula jabuka grada Zagreba

Željko Glasnović je tražio stanku zbog povrata oduzete imovine, Ivan Vilibor Sinčić zbog stanja u Uljaniku, Gordan Maras zbog kulturne devastacije Zagreba i rušenju kluba Jabuka, Marko Sladoljev zbog aktualne političke situacija, a iz tog razloga stanku su tražili i Branko Bačić i Anka Mrak-Taritaš.

Glasnović: Glumimo demokraciju, a duboko smo u komunizmu

Nakon stanke, prvi je riječ dobio Željko Glasnović rekavši da je memoricid najgora vrsta genocida. S govornice je poručio kako smo mi "duboko duboko u komunizmu, a glumimo demokraciju".

POGLEDAJTE VIDEO

Ivan Vilibor Sinčić govorio je o situaciji u brodogradilištu Uljanik.

- U Hrvatskoj priči stvari često propadaju jer se djelatnostima loše upravlja. U jednoj tužnoj priči propasti brodogradnje, Uljanik je uvijek nekako bio svijetla točka do negdje kraja prošle godine. Ja sam se šokirao kada smo otišli tamo i pustili priče radnika u javnost. Nažalost i ondje je sprema lokalne politike s državnom politikom i privatnim interesima dovela do problema - rekao je Sinčić.

Pozvao je sve dioničare, radnike, sve koji mogu odlučivati da ne dozvole bilo kakve poteze uprave koji bi doveli do smanjenja radnih mjesta, stečaja, rasprodaje imovine, gašenja brodogradnje.

Maras: Nek' se Bandić prestane ponašati kao trula jabuka Zagreba

Gordan Maras (SDP) za saborskom govornicom progovorio je o "vandalizmu gradskih vlasti u Zagrebu nad kulturnim dobrom" odnosno rušenju kluba Jabuka koji 18.veljače proslaviti 50 rođendan. Kazao je kako se gradonačelnik Milan Bandić okomio na kultni klub, gdje je u pratnji zaštitara gradske uprave prije dva dana došla mehanizacija i počela rušiti terasu. Maras je kazao kako je problem što Vlada ni Ministarstvo kulture na ovo nisu reagirali, a trebali su. 

- Jabuka nije bilo što, Jabuka je dio Grada Zagreba, u Jabuci su odrastale generacije, Jabuka je simbol nečega što je zadnjih 20-ak godina nestalo, a to je da ne nestala scena koja je izgradila novi val - rekao je Maras. 

Zagrebačkom gradonačelniku Bandiću poručio da je dosta uništavao kulturnu scenu grada. Osvrnuo se na Bandićevu izjavu  "da je on izmislio Jabuku". 

NEĆE RUŠITI KLUB? Bandić: Kako ću ja biti protiv Jabuke kad sam ju ja izmislio?

- To vam dovoljno govori s kime mi posla imamo u Zagrebu, s čovjekom koji ne razumije potrebe svojih građana, koji se ponaša prema građanima kao da su marginalci s ruba političkog spektra. E gospodine Bandiću, to vam ne smijemo dopustiti. Gospodine Bandiću dosta ste uništavali kulturnu scenu našeg grada, gospodinu Bandiću umjesto da dajete 200 milijuna kuna svome kumu da radi rotor na ulasku u grad, umjesto da dajete svojim prijateljima šatore po tri mjeseca na Trgu bana Jelačića, Jabuku nemojte dirati. Jabuku vam ne želimo dati jer smo u Jabuci kao građani ovoga grada odrastali, odlazili i Jabuka je dio nas - poručio je Maras. 
 

POSLAO IM BAGERE Miki ruši Jabuku: Sramotna čestitka za 50. rođendan kluba

Pozvao je sve da daju podršku Jabuci u naporima da se program, koji je odolijevao pritiscima 50 godina. 

- Tamo kada uđete sigurno neće čuti melodije koje sada trešte iz tko zna kojih klubova po gradu gdje bi se neki naši susjedi vrlo vjerojatno ugodno osjećali. Poručujem Bandiću da se konačno prestane ponašati kao trula jabuka grada Zagreba - zaključio je SDP-ovac.

Aleksić: Predložit ću da se u Saboru osnuje odbor za zaštitu potrošača

Nejednaka kvaliteta proizvoda za tržište istočne i zapadne Europe, presitne oznake na proizvodima, nedostatna zaštita kad su u pitanju komunalne i telekomunikacijske usluge te u internetskoj trgovini, neke su od tema koje su zastupnici u četvrtak otvorili u raspravi o prijedlogu Nacionalnog programa zaštite potrošača od 2017. do 2020., a Goran Aleksić (SNAGA) najavio je kako će predložiti da se u Saboru osnuje odbor za zaštitu potrošača.

 "Stanje je trenutno kao u doba Divljeg zapada, teleoperateri, primjerice, imaju prava kakva nemaju u državama iz kojih dolaze, ugovori za građane su im u fontu koji starije osobe ne mogu vidjeti, postavljaju bazne stanice bez suglasnosti", upozorio je Miro Bulj (Most), koji kaže i da Splićani plaćaju vodu iako je ne dobivaju kvalitetnu kakva bi trebala biti po ugovoru.

 Branimira Bunjca (Živi zid) zanima što se čini da se hrana jasno obilježi, te podsjeća kako odavno postoji obaveza da se označava GMO hrana, ali da to kod nas još nije slučaj.

Lovrinović: Hrvatskom potrošaču ugroženo zdravlje, džep i dostojanstvo

 U Hrvatskoj je potrošaču ugroženo zdravlje, džep i dostojanstvo, tvrdi Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku), koji zamjera što nema izvješća kakvo je stanje na tržištu hrane, koliko je ljudi pobolijevalo, tko je kažnjen, kome je oduzeta licenca i što je zatvoreno.

 "Nema ni riječi o tome da poznate robne marke imaju različitu kvalitetu u različitim zemljama, da se u Hrvatsku godišnje uveze 1300 tona meda koji se prepakirava i prodaje kao hrvatski, da su se smanjila pakiranja proizvoda, a cijene ostale iste", primjećuje Goran Beus Richembergh (GLAS).

 Hrvatski je potrošač, ne samo ovca za šišanje, nego i dežurna budala, kaže zastupnik.

 Ministarstvo analizira potrošačke prigovore, najviše ih je na teleoperatere, kaže državna tajnica Ministarstva gospodarstva Nataša Mikuš Žigman, koja potvrđuje da su recentne analize pokazale kako kvaliteta hrane nije istovjetna u pakiranju istih proizvođača koji proizvode plasiraju na zapadna i na istočna tržišta.

Aleksić: Potrošači u EU zaštićeni maksimalno, kod nas samo na papiru 

 Goran Aleksić (SNAGA) ističe da su potrošači u EU zaštićeni maksimalno, u Hrvatskoj samo na papiru. Banke i danas primjenjuju nezakonite kamatne stope s nezakonitim parametrima, izvršna i zakonodavna vlast dopuštaju im da pljačkaju građane, navodi i najavljuje kako će predložiti da se u saboru osnuje odbor za zaštitu potrošača kojim, kaže, ne želi predsjedavati niti biti potpredsjednik.

 U Hrvatskoj banke godišnje od građana izvuku 4 milijarde kuna za razne naknade, kojih navodno ima oko 500, naglasio je 'mostovac' Bulj.

 Kad je riječ o internetskoj trgovini i zaštiti potrošača, SDP-ova Marta Luc Polanc kaže da je ta zaštita u Hrvatskoj na niskoj razini. "Tek se planira uvesti oznaka kvalitete i sigurnosti te trgovine, educirati nadležna inspekciju. To područje dočekali smo nespremeno, podaci govore da 82 posto građana dnevno pregledava ponude preko intetrneta, a 57 posto ih je kupilo nešto u zadnja tri mjeseca, navodi zastupnica.

I van Šipić (HDZ) suglasan je da hrvatski potrošači i dalje ne uspijevaju ostvariti svoja prava, iako nam je zakonodavstvu usklađeno s onim u EU. Naglasak stavlja na edukaciju, financijsko opismenjivanje potrošača, financiranje njihovih udruga potroša.