HDZ: Uvođenje vojnog roka će nam unaprijediti gospodarstvo

Sjednica Sabora u srijedu je tradicionalno započela stankom. Zatražili su je Tomislav Panenić u ime Kluba zastupnika Mosta kako bi upoznali javnost sa slučajem dvije sestre i brata koji su u ponedjeljak izgubili živote u požaru, Silvano Hrelja u ime Kluba HNS- a i HSU- a kako bi progovorio o suodnosu siromaštva i diskriminacijskom odnosu HRT- a zbog pretplate, Branimir Bunjac u ime Kluba Živog zida i Snaga kako bi progovorili o neodrživom javnom dugu, a Gordan Maras u ime Kluba SDP- a te Branka Juričev- Martinčev u ime HDZ- a zbog navoda da se uvodi obvezni vojni rok.  

Tomislav Panenić u ime Kluba Mosta upozorio je na slučaj dvije sestre i brata koji su u ponedjeljak izgubili živote u požaru svoje kuće.

- To se događa u nebrizi sustava za one koji očekuju pomoć tog sustava. Ravnateljica za socijalnu skrb i Crveni križ kažu da nisu bili upoznati sa ovim slučajem što ukazuje da sustav treba promijeniti. Apeliram da se ponovno uspostavi sustav prava na pomoć u kući koja je ukinuta 2014. godine - poručio je Panenić.

Franko Vidović u ime Kluba zastupnika SDP- a jasno je naglasio kako je SDP protiv uvođenja vojnog roka. Istaknuo je kako se vojne strategije usvajaju dugoročno te da je ovo hir predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

- Predsjednica je bila u Americi, vratila se i donijela novi hir. Na ovakav način vratiti se s putovanja, plasirati ideju u medije bez ikakve rasprave je kontraproduktivno. Ministar Krstičević rekao je kako bi ti mladi ljudi pomagali tijekom ugroza. Kakvih ugroza tijekom ljeta? Kako mislite da se vojni rok služi u sezoni? Pa u sezoni nam fali radne snage. 2008. godine ukidamo tu uredbu, 2017. je ponovno uvodimo. To je neodgovorno, neozbiljno i populistički, a osim toga nemamo ni resursa za to. Od te ideje se hitno treba odustati - rekao je Vidović. 

Hrelja o pristojbi

Silvano Hrelja u ime Kluba HNS- a i HSU- a istaknuo je primjedbu na mišljenje Vlade na dopunu Zakona o HRT-a koja je odbila prijedlog dopune Zakona o HRT- u.

- Na temelju ovog mišljenja mogu kvalificirati Vladu da ima  problem sa organizacijskom sljepoćom. To je termin kad prolaziš pored opasnosti, a ne vidiš ju.  U prijedlogu Zakona koji smo dali u proceduru u prosincu ukazuje se na diskriminacijske radnje koje provode službe HRT- a. Vlada je glatko odbila prijedlog Zakon, a nije prepoznala diskriminaciju u odnosu na građane. To je nedopustivo. No HRT- a na temelju prethodne suglasnosti Vijeća za elektroničke medije donio je odluku kojom se umirovljenicima s prihodima manjima od 1500 kuna umanjuje iznos mjesečne pristojbe na pola, odnosno na 40 kuna. Do sada je oslobođeno oko 16.000 umirovljenika, a potencijal je 218.000. Diskriminacijski je to što je odluka donijeta 12. listopada 2015. godine, a oni koji su postali umirovljenici nakon 12. listopada 2015. ne ostvaruju to pravo. Takve odluke se ne smiju donositi. I drugo, zašto se govori samo o umirovljenicima? Zar mislite da u Hrvatskoj nema drugih kategorija građana koji isto tako žive sa prihodima manjim od 1.500 kuna- poručio je Hrelja. 

Bunjac o dugu

Branimir Bunjac u ime Kluba zastupnika Živog zida i Snage poručio je kako Vlada koja ima dug od 289 milijardi kuna planira zadužiti zemlju u sljedeće tri godine za dodatnih 172 milijarde. Istaknuo je kako predviđeni rast BDP- a od 3,2 posto nije dovoljan čak niti za plaćanje kamate duga.

- Vlada planira zaduženje 2017. godine u iznosu 65 milijardi kuna, 2018. godine u iznosi 53 milijarde kuna, a 2019. u iznosu 54 milijarde kuna. Taj dokument Strategije upravljanja javnim dugom u potpunoj tišini dok se mediji bave jednom jabukom, donosi Vlada koja nije u stanju uspostaviti kontrolu nad bankama, osobito nad HNB- om, kamatnim stopama i nezakonitim poslovanjima. Vlada koja nije u stanju dovesti u red ni pravosuđe ni zdravstvo, u kojoj uvoz i dalje raste više od izvoza, Vlada koja već ima dug od 289 milijardi kuna. Ta ista Vlada u sljedeće tri godine misli zadužiti zemlju za dodatnih 172 milijarde kuna. Tu se ne radi o novom dugu, činjenica je da se stari dugovi zatvaraju. Predviđeni rast BDP- a od 3,2 posto nije dovoljan čak niti za plaćanje kamate duga, a kamoli glavnice - poručio je Bunjac. 

'HDZ se raduje uvođenju vojnog roka'

Josip Đakić u ime Kluba HDZ-a istaknuo je kako se HDZ raduje uvođenju vojnog roka te smatra kako će to unaprijediti gospodarstvo.

- Temeljna vojna znanja kroz tri do četiri tjedna sigurno ne bi ništa Republici Hrvatskoj oduzela nego bi samo unaprijedila i gospodarstvo. 28 tvrtki proizvodi za Hrvatsku vojsku odjeću, obuću, naoružanje i tako se gospodarstvo jedno sa drugim upotpunjava. Hrvatska više nikada ne smije biti iznenađena bilo kakvom vrstom agresije i okupacije. Iako imamo modernu, malu, ali snažnu vojsku, vjerujem da postoji potreba za mladim ljudima koji će biti obučeni barem osnovnim znanjima. Vjerujem da samo tako možemo biti sigurni od bilo kakvih vanjskih ugroza- rekao je Đakić. 

Nakon što su ispucali stanke, državni tajnik u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić predstavio je izmjene Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu. 

Lalovac u Saboru

Nakon što se neko vrijeme nije pojavljivao nigdje danas je u u Sabor došao i SDP-ov Boris Lalovac, no izjave za medije nije davao.

Bunjac o tehničkom pregledu i registracijama

U raspravi oko izmjena Zakona, zastupnik Živog zida Branimir Bunjac istaknuo je kako se Zakon bavi nebitnim odredbama umjesto da se bavi nečim važnijim kao što je monopol u cestovnom prometu. Iznio je optužbe na račun Centra za vozila.

- Zakon se uglavnom bavi prekršajnim odredbama, tehničkim stvarima, ali neće riješiti probleme koji muče naše cestovne prijevoznike. Cestovni prijevoz mogao bi se riješiti na način da se donese Zakon o suzbijanju nelojalne konkurencije kakav već postoji u Austriji, u Italiji, u Francuskoj, Njemačkoj i Belgiji. To znači da se ne bi dozvoljavalo stranim prijevoznicima da u Hrvatskoj posluju ispod cijene. Zakon nije predvidio rješavanje pitanja tehničkih pregleda, registracije i homologacije vozila koji su najskuplji, čiji troškovi su u Hrvatskoj najskuplji u čitavoj Europi - poručio je Bunjac istaknuvši kako tehnički pregled vozila bez osiguranja u Sloveniji košta 97 eura, u Njemačkoj 130 eura, dok u Hrvatskoj čak 578 eura.

Nadalje je naveo kako se u drugim zemljama tehnički pregledi provode svake dvije ili tri, a kod nas se moraju provoditi svake godine.

- Netko je dozvolio u ovoj zemlji da se uspostavi monopol, da se jedna tvrtka sa javnim ovlastima da u ruke privatnicima koji su povezani sa politikom. A ta tvrtka zove se Centar za vozila koji godišnje uprihodi između 400 i 500 milijuna kuna, koji ima fiktivne vlasnike, a stvarni vlasnici su iz redova jedne stranke koja, dakle između ostaloga puni privatne džepove na račun MUP-a i državnoga proračuna. Vlasnička struktura Centra za vozila ide do samoga državnoga vrha - rekao je Bunjac.

Odmah se za riječ javio i Mostov Miro Bulj koji je Bunjcu dao podršku te rekao kako DORH to mora istražiti.

-  Ako je to kriminalna organizacija, ako su ti podaci točni, dajem vam podršku da sve institucije, MUP, DORH odmah utvrde tko je vlasnik, tko sisa pare iz proračuna na štetu naših građana, a vjerujem da je kolega Bunjac točne podatke iznio - rekao je Bulj.
HDZ- ov Josip Borić Bunjca je nazvao populistom.

- Vaša politika je populistička jer ima za cilj raspravljati o svemu i svačemu, pa i u ovom Zakonu ste bili skroz van teme, obračunavali ste se sa jednom institucijom koja nema veze sa ovim Zakonom- rekao je Borić. 

Bunjac mu nije ostao dužan. Spomenuo mu je predizborni program HDZ- a.

- Vi opet spominjete populizam, puna su vam usta zadnjih dana toga. Ako ćemo o populizmu, u vašem programu vjerodostojno piše da nećete prodavati HEP. Toliko o tome. Jedno pričate, drugo radite, a onda druge optužujete da ne znaju što pričaju- odgovorio mu je Bunjac. 

Predsjednik Sabora Božo Petrov zamolio je zastupnike da sudjeluju u raspravi oko toga što je Bunjac rekao kako ne bi ostalo samo na tome.

- Budući da je kolega iznio dosta ozbiljne informacije, volio bih da se ne zaustavi na tome, nego ukoliko zaista ovaj zastupnički dom nešto vrijedi da se po tom pitanju i drugi uključe, a ne da to ostane samo na razini rasprave i stjecanja političkih bodova - rekao je Petrov. 

Rad na crno, prijavljivanje na minimalac

Zastupnici su upozoravali na probleme rada na crno, prijavljivanje zaposlenika na minimalac, lažiranje na tahografima...
- Radni odnosi u sektoru cestovnog prijevoza definitivno su siva zona, ponajprije što je praksa da se primanja vozača temelje na cijeni prijevoza ili pređenoj kilometraži a ne na broju radnih sati. Ta praksa je već toliko prisutna da ju vozači smatraju normalnom. Osim toga veći dio zarade vozača isplaćuje se putem dnevnica odnosno u gotovini pa je njihov osobni dohodak često samo zagarantirani minimalac-  istaknuo je SDP-ovac Mirando Mrsić.