'Najizglednija je Oreškovićeva ostavka i onda raspad Vlade'

Nezavisni zastupnik Stipe Petrina u emisiji Novi dan na N1 televiziji komentirao je jučerašnju odgodu sjednice Vlade zbog premijerovih 'neodgodivih obaveza'.

- A ono što se zove sjednica održano je naknadno i po tko zna koji put telefonski. Kršen je zakon, jer da je premijer spriječen da bude na sjednici, po zakonu treba voditi prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko. No, jučer je sjednicu vodio tajnik Vlade, i to je propust - rekao je Petrina koji je o odgodi sjednice saznao iz medija.

- Ni ministri nisu znali što se događa, a javnost zna još manje. Prvo je pristojno, a drugo što je to obaveza prema građanima, da ih se o tome obavijesti - što se događa u Vladi? Imamo li je uopće, kao što se pitaju i investitori u Londonu - kaže Petrina i pita se "Što Vlada uopće radi?".

Nezavisni zastupnik smatra da je jedan od razloga što nisu prodane euroobveznice i taj što HDZ želi zadržati Karamarka na vlasti i pod cijenu bankrota države. 

Tri moguća rješenja: Najizglednija ostavka premijera i pad Vlade

Petrina smatra da bi jedno od rješenja bilo da premijer Tihomir Orešković da ostavku, a predsjednica da povjerenje nekome tko ima dovoljno glasova. 

- Drugi scenarij je da MOST izađe iz Vlade, a HDZ i Domoljubna koalicija pokušaju složiti Vladu bez MOST-a. To bi bilo tankom većinom. Treće je da HDZ pokuša bez MOST-a, ali najizglednije je da Orešković podnese ostavku i Vlada se raspadne - rekao je. 

- Svi indikatori su išli u smjeru zaduženja RH u povoljnijim uvjetima nego prije. No, nije mi jasno zašto se premijer ne obrati javnosti i objasni da je odbijeno zaduživanje, i to iz razloga što je u RH velika kriza. To čak nije ništa novo, no ponuđeno je i da se te obveznice otkupe po skoro duploj cijeni, što ministar financija prešućuje - ponuđeno je da se otkupe na 5,6 posto, dakle skoro duplo - tvrdi Petrina.

'Sabor služi samo kao smokvin list za katastrofalne odluke'

- Svi su pokazatelji bili na strani Hrvatske, i onda dođe do ovog scenarija. Tko zna što se valja iza brda. Javnost puno toga ne zna, a ne znaju ni zastupnici. Informacije su nikakve. Treba nam tematska sjednica na kojoj bi se obratila i predsjednica, ili premijer zastupnicima. U ovom trenu su svi iznad parlamenta, a Sabor služi samo kao smokvin list za katastrofalne odluke - kaže. 

Petrina upozorava i na izgledan scenarij u kojem bi država bankrotirala jer će, prema njegovim proračunima, država 24 dana biti bez prihoda.

- Pitanje je kako će se ta 24 dana nadoknaditi, a trebali su se nadoknaditi zaduživanjem. To je neugodan scenarij koji se zove - bankrot države - rekao je i istaknuo da ćemo ako Hrvatska uđe u financijsku krizu 'tek onda biti u banani'. 

Petrina zbog odbijanja obveznica traži da se Saboru obrati premijer ili ministar financija

Petrina je zatražio u petak da se Saboru obrati premijer Tihomir Orešković ili ministar financija Zdravko Marić i objasne okolnosti pod kojima su dan ranije investitori u Londonu odbili hrvatske euroobveznice u iznosu od oko milijardu eura.

- Priopćenje ministra je da je odbijen otkup, što je prvi takav događaj u povijesti. Mislim da smo jedina zemlja koja je to doživjela, od stranih investitora ili, kako volim reći, lihvara - rekao je Petrina nakon desetominutne stanke na zahtjev više klubova zastupnika.

Podsjetio je da su hrvatske obveznice lani plasirane uz prinos od 3 posto.

- Premijer je ovih dana rekao da su investitori optimistični. Naravno da jesu jer obveznice po visokim cijenama ulijevaju optimizam. No, ministar je zatajio važnu stvar, jesu li nam nudili otkup po kamati od 5,6 posto, kao onima čije su obveznice jako rizične ili nenaplative, što nas uvodi u ružan scenarij - kazao je Petrina.

Tumači kako su mogući različiti scenariji po kojima su obveznice odbijene.

- Prvi scenarij je mogući politički pritisak HDZ-a na Most, da ih uvjeri da će doći do sloma proračuna. To stvara jako ružnu sliku o najvećoj vladajućoj stranci, koja time pokazuje da je spremna i na bankrot države da bi ostala na vlasti - rekao je Petrina i zatražio da se Saboru obrate premijer ili ministar financija.