Sad će i obični građani već sa 100 kuna moći ulagati u najbolje domaće kompanije

Na Zagrebačkoj burzi danas su se izlistali prvi ETF-ovi, sasvim novi vid investicija u Hrvatskoj za koji su pojedini mediji naveli da je čak revolucionaran jer omogućuje širokoj masi da s vrlo malim iznosima investira u najplodnije i najzdravije hrvatske kompanije koje su izlistane na Zagrebačkoj burzi. 

Iako je ovo prvi put da se ETF-ovi pojavljuju kod nas, priča je u svijetu poznata već 30-ak godina i osnovni je smisao da se potakne ulaganje običnih građana, koji i s vrlo malim iznosima mogu ulagati u najbolje dionice na nekoj burzi i to bez velikog prethodnog financijskog znanja. 

A u utorak su u prvih 45 minuta trgovanja ETF-ovima domaći ulagači slili oko 2,9 milijuna kuna u najbolje domaće dionice i to HT-a, Adris grupe, Atlantic grupe, Valamara, Arene, Končara, Optime, AD Plastika i Ericssona.

Naime, posebnost ETF-ova je ta da s jedim iznosom, koji može biti i doslovno 100 kuna, pojedinac ulaže u cijelu košaricu najboljih dionica na burzi, a ne samo u jednu. Nečije ulaganje, ma koliko malo bilo, doslovno se raspršuje na prvih 10 dionica prema indeksu CROBEX. 

ETF-ovi su se predstavili kao svojevrsna alternativa klasičnom obliku štednje ili ulaganja u dionice ili nekretnine. 

Razgovarali smo s predsjednikom uprave InterCapital Asset Management Ivanom Kurtovićem, najvećeg nebankarskog društva za upravljanje imovinom u Hrvatskoj koje stoji iza puštanja prvih ETF-ova (engl. Exchange Traded Fond) koji je pojasnio kako sve zapravo funkcionira. 

- To su burzovno izlistani fondovi kao i svaki drugi, no oni su pasivni što znači da najčešće prate neki indeks. U ovom slučaju to je CROBEX koji predstavlja košaricu najboljih i najlikvidnijih domaćih kompanija. Ako, primjerice, netko uloži 100 kuna u ETF-ove, možda će od toga 15 kn biti uloženo u dionicu HT-a, a 14 u Končar ili obrnuto. Nije sav novac otišao na jedno mjesto - govori nam Kurtović.

Usporedio ih je s dionicama i rekao da se često za samo jednu dionicu moraju dati veliki iznosi, od primjerice 13.000 kn,  i ulagatelj potom mora pratiti njeno kretanje. 

Kod ETF-ova je to jednostavnije jer burza sama dva puta godišnje radi svojevrsnu reviziju najkvalitetnijih dionica, pa se može dogoditi da neka ispadne iz top 10, dionica druge tvrtke uđe. 

- A kroz ETF-ove se prate samo one najbolje i to se događa po svojevrsnom automatizmu i to je ono pasivno kod ovakvog ulaganja - kaže naš sugovornik. 

A u utorak su na Zagrebačkoj burzi izlistana dva ETF-a, jedan vezan uz naše CROBEX, a drugi uz slovenski indeks SBITOP koji prati 11 najlikvidnijih dionica Ljubljanske burze te će hrvatski ulagači moći ulagati i u slovenske najpotentnije tvrtke kao što je Krka.

U prvih 45 minuta trgovanja na Zagrebačkoj burzi, uz 2,9 milijuna kuna ulaganja u domaći ETF, hrvatski ulagači uložili su i 600 tisuća kuna u slovenske tvrtke. 

Nakon Zagrebačke burze, plan je da se prvi hrvatski i slovenski ETF-ovi iduće godine predstave i u Sloveniji pa će i slovenski mali ulagači moći ulagati u naše perganice domaćeg gospodarstva.

A da bi netko počeo ulagati u TEF-ove, mora se obratiti brokeru i otvoriti račun za trgovanje. Popis brokera ima na stranicama Zagrebačke burze. Onda se s tog računa ulaže u TEF-ove čija se cijena obnavlja svakih 60 sekundi te se njihove fluktuacije mogu pratiti u realnom vremenu. 

Našeg sugovornika pitali smo koliko je to rizično ulaganje. 

- ETF-ovi se ne kupuju na kratko vrijeme, nego na period od dvije ili tri godine. I u ovoj vrsti ulaganja mogući su negativni prinosi i padovi, ali zato se sve mora gledati na dulji period, da se ne kupuje i ne prodaje samo na dan ili dva, nego na period od dvije ili tri godine. Rekao bih da je to oblik dugoročne štednje što je jako zanimljivo u trenutku kad su kamate na štednje u bankama nikakve ili ih skoro i nema - kaže Kurtović. 

ETF-ovi se u svijetu gledaju kao alternativa klasičnom ulaganju kao što je kupnja nekretnine ili štednja. Naš sugovornik napominje da odmjereni ulagači nikad neće svoj novac usmjeriti samo na jednu vrstu ulaganja, pa to ne savjetuje ni za ETF-ove. Kaže, kombinacija je uvijek bolja. 

- Većina će pogriješiti ako sve svoje uloži u samo jednu investiciju. To nikome ne savjetujemo. Ako imate 100 novaca, dobro je kombinirati pa 50 staviti možda u konzervativniji oblik ulaganja, rizičniji dio su dionice, ali tu si i obveznice i investicijski fondovi. Ako i u nečemu pogriješite ili se stanje pogorša, barem nije sve na jedno mjesto stavljeno - kaže Kurtović. 

A što kompanije izlistane na burzi dobivaju od ETF-ova?

- Svježi kapital i nove investitore. No taj kapital dobivaju samo one tvrtke koje su dio CROBEX indeksa, odnosno ako su u top 10. Ako ispadnu s te liste, ne dobivaju ništa od ETF-ova - kaže naš sugovornik. 

Prepričava kako su ETF-ovi nastali kako bi privukli šire mase, male ulagatelje, da mogu dio svog novca uložiti u neku priču. No danas su na globalnoj razini uključeni i veliki igrači. 

 Pitali smo i koliki je trošak za same investitore kad uđu u cijelu priču. Kurtović kaže da postoji trošak brokerske provizije i upravitelja koji je ispod jedan posto. A kad tvrtke izlistane u indeksu CROBEX-a isplaćuju dividendu, ona se isplaćuje nakon što su svi troškovi podmireni.