Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Američki i ruski predsjednik razgovarat će u petak. Za to vrijeme Rusi nastavljaju prodor. Sve je, zapravo, dobro osmišljena taktika
Pred sastanak Trump - Putin u petak, stanje na bojišnici mijenja se u korist Rusije. Na sjeveroistoku zemlje, u Donjeckoj oblasti, ruska je vojska izvela prodor od čak 16 kilometara (prema nekim izvorima 19 kilometara), pri čemu nije toliko važna samo dubina, koliko strateški položaj zauzetog prostora.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:03
On, naime, omogućuje Rusima dovršetak opkoljavanja Slavjanska i Kramatorska, dvaju najvažnijih gradova Donjecke oblasti. U Kramatorsku je smješteno sjedište važne brigade pogranične službe. Padom ova dva grada Rusi bi kontrolirali većinu sjevernog i središnjeg Donjecka, ali i dalje bi postojale značajne ukrajinske enklave zapadno od njih (Konstantinovka, Družkovka, Pokrovsk, koji je već dulje u poluokruženju). Za potpuno zauzimanje Donjecke oblasti Rusi bi morali ovladati cijelim zapadnim pojasom.
Sve do granice s Dnjipropetrovskom oblasti, za što bi im trebalo puno vremena i žrtava. To je, naime, najbolje utvrđeni obrambeni pojas u svijetu. Ukrajinci su radili fortifikacije od 2014., a cijeli je prostor - inače rudarski kraj - premrežen dubokim tunelima i rudnicima, pa je njegovo zauzimanje izuzetno teško.
No na dulji rok nije nemoguće: Rusi su nedavno zauzeli Časov Jar, strateški važno mjesto s uzvisinom s koje se kontrolira značajan dio regije, dok bi još važniji Pokrovsk također mogao pasti do jeseni. Procjene zapadnih instituta za rat su da Rusija može izdržati postojeći ratni tempo još tri godine, pa bi joj nastavak rata odgovarao.
Institut Stratfor piše: "Summit Trumpa i Putina riskira marginalizirati Ukrajinu, razbiti jedinstvo Zapada i stvoriti prostor Rusiji da odgodi sankcije, konsolidira dobitke na bojištu i promiče okvire suradnje SAD-a i Rusije koji unapređuju ruske strateške interese".
Vladimir Putin ima na umu postizanje nekoliko ciljeva. Prvi - koji će u petak biti ostvaren u značajnoj mjeri - jest izlazak iz međunarodne izolacije, jer sastanak s vođom zapadnog svijeta (što Trump, ovakav ili onakav, jest) to znači. Slovački premijer Robert Fico s odmora u Hrvatskoj poručio je kako se "rat ionako kad-tad mora završiti", a da će tad "oni koji su najglasnije vrijeđali Rusiju prvi potrčati u Moskvu tražiti poslovne prilike". Za to je još rano, ali ide se u tom smjeru. Putin, nadalje, želi izbjeći sankcioniranja prometa naftom (nafta je Rusima važniji izvor punjenja proračuna od plina). Trump je zaprijetio Indiji i Kini visokim carinama ako nastave uvoziti rusku naftu, no Indija je, kao i Kina, odgovorila da će je i dalje uvoziti iz Rusije, jer im je to ekonomski znatno povoljnije, a Amerika bi se, u slučaju carinskog rata s dvije zemlje koje imaju tri milijarde ljudi, našla u teškoj poziciji, tim prije jer Kinezi drže golemi broj američkih obveznica, čija bi prodaja srušila njihovu cijenu. Treće, Putin želi pokazati da je on kooperativan glede mira, dok je Zelenski za nastavak rata. Padne li krivnja na njega, Ukrajina može ostati bez američke vojne pomoći. Četvrti, ključni cilj, važniji od svih ostalih, jest jamstvo da Ukrajina nikad neće ući u NATO.
Volodimir Zelenski i europski čelnici danas će razgovarati s Trumpom koji je izjavio da se nada "konstruktivnom" sastanku s Putinom, a izrazio nezadovoljstvo ukrajinskim predsjednikom jer je isključio teritorijalne ustupke. On je rekao da "odluke bez Ukrajine" neće donijeti mir i rekao da narod njegove zemlje "neće dati svoju zemlju okupatoru", barem ne bez referenduma. Trump je rekao da ga "malo smeta" stav Zelenskog o teritorijalnim ustupcima zapitavši ga kako može odlučivati o nastavku krvoprolića bez referenduma, ali ne i o "zamjeni zemlje".
“Bit će nekih zamjena, bit će nekih promjena s teritorijem", rekao je Trump. Pritom je vjerojatno mislio na to da bi Rusi odustali od ofenzive prema Hersonu, odnosno Odesi, koja je iza tog grada, te prema Dnjepropetrovsku, dok bi im Ukrajina predala ostatak Donjecke i Luganske oblasti, koji još nije okupiran. Poteškoća je što je to ukrajinska "Maginot linija", sustav bedema koji bi Rusima, dobiju li ga, u slučaju nastavka rata omogućio duboke strateške prodore. Jer iza tih utvrda je stepa, po kojoj, čim se tlo stvrdne, tenkovi mogu doći sve do Dnjepra, rijeke koja presijeca Ukrajinu popola.
Stratfor zaključuje da bi sastanak u petak "mogao rezultirati ograničenim prekidom vatre koji bi Rusiji omogućio odgodu daljnjih sankcija i konsolidaciju postignutog, ali sveobuhvatni mirovni sporazum i dalje je malo vjerojatan".
Putin je "ponudio plan", rekao je dužnosnik Bijele kuće, tvrdeći - uz uvjet anonimnosti - da Trump samo želi uživo procijeniti Putinove namjere.
“Možda to nije održiv plan, ali nešto je bilo na papiru, što pokazuje napredak", rekao je objašnjavajući da će te procjene ovisiti o Trumpovim instinktima.
Trump se pohvalio da ima jake "radare" i da će ozbiljnost ruskih namjera otkriti nakon samo dvije minute razgovora s ruskom sfingom. Prema informacijama koje su procurile u javnost, Trump bi pristao na de jure priznanje ruske okupacije na 99 godina. Ako bi to bilo tako, podijeljenu zemlju nitko neće primiti u NATO - Ukrajina bi se time vjerojatno vratila u rusku sferu - pa bi sva ostala pitanja pala u drugi plan. A već sad se možemo kladiti na to da će Trump reći kako je to bio "vrlo, vrlo dobar razgovor. Možda čak i odličan".
24sata © 2026
