Hrvatska biskupska konferencija 2017. godine je pokrenula inicijativu potpune zabrane rada nedjeljom, a Krešimir Sever podsjeća na Ugovor o pravnim pitanjima sa Svetom Stolicom...
Sindikati uz Crkvu: Oboje žele stati na kraj radu nedjeljom
Nakon Nove godine predstavit ćemo vrlo interesantnu analizu prema kojoj će se urediti rad nedjeljom u segmentu trgovine.
Potvrdio je to za Božić ministar gospodarstva Darko Horvat (HDZ) za N1 televiziju nakon što je nedavno istaknuo kako u njegovu ministarstvu proučavaju rješenja vezana uz rad nedjeljom u zemljama u okruženju. Plan je da nekoliko nedjelja u godini bude radno, a koje će to biti, odlučit će poslodavci, te da radnici za rad nedjeljom onda budu adekvatno i plaćeni.
- Najbliže smo prijedlogu austrijskog modela. Jesmo za to da određeni broj nedjelja ne radimo, ali poslodavcima moramo dati priliku da i oni utječu na to koja će nedjelja biti radna a koja neradna - dodao je Horvat, koji ne želi još otkriti prijedlog izmjena Zakona o trgovini nego to ostavlja nakon predsjedničkih izbora. Ali i nakon dogovora s koalicijskim partnerima. Ni predsjednik Sabora Gordan Jandroković više od toga ne otkriva. Stajališta je da rad nedjeljom treba svesti na najmanju moguću mjeru.
- Postoje službe koje moraju raditi nedjeljom, no sve ono što nije nužno smatram da bi taj dan trebalo osloboditi posla - kaže Jandroković.
Ide su u izmjene zakona
Za ograničavanje rada nedjeljom godinama se zalagao Sindikat trgovine Hrvatske. Pridružili su im se i Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Hrvatski nezavisni sindikat, a ujedinili su se i s Franjevačkim institutom za kulturu mira, Katoličkim sveučilištem te s mnogim građanskim i vjerskim udrugama i osnovali Hrvatski savez za nedjelju. Potpunu zabranu rada nedjeljom, s druge strane, traži Hrvatska biskupska konferencija. Zlatica Štulić iz Sindikata trgovine najavu ministra je pohvalila.
- Naš prijedlog bio je pet radnih nedjelja u godini, kad poslodavci žele.
Čujemo da ministarstvo radi analizu, ne znamo detalje, ali nam je drago.
U 2020. konačno treba to riješiti - kaže dodajući da su potporu konačno dobili i od poslodavaca.
Sindikat zadovoljan
Tako je i predsjednik HUP-ove udruge trgovaca, Martin Evačić, predložio ograničavanje rada ili eventualno bitno povećanje plaće koje bi destimuliralo rad nedjeljom. A i neki trgovački lanci donijeli su već odluku da iduće godine nedjeljom neće raditi. Štulić podsjeća na pravnu prazninu koja je ostala nakon što je Ustavni sud prije 10 godina ukinuo zabranu rada nedjeljom.
- Sad nema nikakve zakonske regulacije. A zaista nema potrebe da trgovine rade nedjeljom. Podaci iz Porezne uprave kažu da je nedjelja najslabiji dan što se tiče zarade. U Austriji, primjerice, trgovine mogu raditi 72 sata tjedno, a u Hrvatskoj čak 168 sati tjedno. Društvena šteta takvog rada puno je veća od ekonomske koristi jer prije svega se narušava zdravlje radnika - kaže.Mladen Novosel iz SSSH nada se da ovo nije samo priča prije drugoga kruga predsjedničkih izbora.
- Kad je ministrica Martina Dalić otišla, naši razgovori u ministarstvu su stali. Zadnja dva mjeseca intenzivirali smo zahtjeve, Horvat nas nije htio primiti, sad je izašao s tim uoči drugoga kruga. No mi ćemo raditi pritiske i u prvom kvartalu iduće godine doći do zakonskog rješenja - kaže Novosel.
'Radnicima dati izbor'
I udruga U ime obitelji prije tri godine uputila je prijedlog prema kojem bi radnici sami odabrali hoće li raditi nedjeljom te da im takav rad i plate dvostruko više.
- Modeli u Austriji i Sloveniji pokazuju da se može osigurati neradna nedjelja tako da se zaštiti radnike, a da se istodobno ne našteti gospodarstvu - rekla je Željka Markić iz udruge U ime obitelji.