Širenje prava: Dječji doplatak dobit će novih 94.000 obitelji

Vlada je u saborsku proceduru poslala konačni prijedlog Zakona o doplatku za djecu, a premijer Andrej Plenković poručuje kako time šalju važnu poruku da se želi proširiti broj djece koja će imati moći ostvariti to pravo.

- Dječjim doplatkom bit će obuhvaćeno oko 154.000 djece čime uz više od 150 milijuna kuna u proračunu u ovih šest mjeseci dajemo snažnu poruku koliko želimo doprinijeti demografskoj revitalizaciji zemlje - poručio je premijer Andrej Plenković. 

Naveo je i kako se osigurava novih 40 milijuna kuna za subvencioniranje stambenih kredita u ovoj godini i povećanje u idućoj godini. Napomenuo je kako je Vlada za pronatalitetne mjere osigurala 1,9 milijardi kuna godišnje. 

- To je više nego zajednički proračun ministarstava vanjskih poslova, turizma i graditeljstva - kazao je Plenković.  
 
Zakonom o doplatku za djecu, koji se nije mijenjao od prvog čitanja, proširuje se dohodovni cenzus za obitelji koje primaju dječji doplatak s 50 na 70 posto proračunske osnovice odnosno s 1663 kune povisuje na 2328 kuna.  Zakon bi trebao stupiti na snagu od 1. srpnja. 

- Po ovom prijedlogu dodatnih 94.000 djece moći će ostvariti pravo na dječji doplatak odnosno tim pravom bit će obuhvaćeno ukupno 154.000 djece - izjavila je resorna ministrica Nada Murganić. 

Više korisnika pronatalitetnog dodatka

Proširuje se i krug potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka od 500 kuna, koji ostvaruju korisnici doplatka i to tako da će se on dobivati i za treće i četvrto dijete. 

Zakonom se mijenja i dobna granica za ostvarivanje prava pa će tako na će dječji doplata imati i učenici čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju pet godina. Procjene su da će za tu svrhu do kraja godine za tu namjenu potrošiti 150 milijuna kuna, dok će za iduću godinu za ovo pravo trebati osigurati oko 300 milijuna kuna. 

U Sabor je poslan i Zakon o subvencioniranju stambenih kredita. Resorni ministar Predrag Štromar izvijestio je kako je on ujedno i demografska mjera navodeći kako je u šest mjeseci korištenja državne subvencija koje su izdane lani rođeno 200 djece. Zakon osigurava tri natječaja za državne subvencije u iduće tri godine.

Zakonom se produljuje se rok subvencije s četiri na pet godina, a ona će se dodatno produžiti za dvije godine za svako rođeno ili posvojeno dijete. Ministar očekuje da će natječaj biti raspisan početkom rujna, a poručuje da kamate neće biti veće od 3,75 posto. 

- Na natječaju za odabir banaka očekujemo da će te kamate biti i manje. Podsjećam da su lani pojedine banke davale kamate od 3 posto - rekao je Štromar.  

'Želimo riješiti stambeno pitanje mladima'

Dok je lani visina državne subvencije za sve bila jednaka, u budućnosti ona će ovisiti o indeksu razvijenosti. Tako građani koji planiraju kupnju stana ili kuće, a žive u razvijenim krajevima, mogu računati na mjesečnu subvenciju od 30 posto rate kredita, dok će onima u nerazvijenim krajevima država subvencionirati i do 51 posto rate kredita.

- Namjera je dati mladima mogućnost trajnog rješavanja stambenog pitanja što je vrlo bitan čimbenih u sprječavanju procesa iseljavanja - kazao je Štromar.   

Očekuje se da će ovaj zakon u Saboru biti usvojen do ljetne stanke, kako bi natječaj mogao biti otvoren kao što je planirano, početkom rujna. Vlada je u proceduru uputila i Zakon o najmu kojim se rješava problem zaštićenih najmoprimaca. 

On će imati pravo prvenstva pri najmu ili kupnji POS-ovih stanova, ako se za to odluče. Iz stana koji korite kao zaštićen najmoprimci, morat će iseliti najkasnije 2 godine od ulaska u POS-ov stan. 

Stariji građani s tim statusom imat će i pravo prvenstva kod dobivanja staračkih domova. Vlasnici stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci do svojih nekretnina će doći najkasnije 1.rujna 2023. godine, a do tada im se postepeno povećava zaštićena najamnina u odnosu na tržišnu cijenu, kako bi se smanjio jaz. 

Bošnjaković: Želimo ojačati sudove

Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila i paket pravosudnih zakona, koje je obrazložio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, a najvažnijim je ocijenio spajanje općinskih i prekršajnih sudova te smanjenje njihova broja sa 46 na 34, čime će se dobiti novi kadrovski potencijal, učinkovitost i bolji pristup građana sudovima. 

Bošnjaković je objasnio kako će nova mreža sudova omogućiti bolji pristup građanima jer se jačaju njihove stalne službe izvan sjedišta, pa će građani manje putovati kako bi rješavali svoje potrebe.

Najavio je i transparentniji izbor predsjednika sudova, uvodi se dužnost ravnatelja koji će predsjednicima sudova pomagati u obavljanju administrativnih poslova. Također je najavio osnivanje visokoga kaznenog suda koji bi odlučivao o žalbama na presude županijskih sudova, a postrožavaju se uvjeti za imenovanje sudaca na visoke sudove. 

"Želimo brži i bolji rad Državnoga sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća i imenovanja dužnosnika, skraćuju se rokovi, želimo objektivnije kriterije i odluke koje ne izazivaju dvojbe u javnosti i posao za Ustavni sud. Također, želimo ojačati sudove osnivanjem odjela za europsku pravnu stečevinu, praksu Europskog suda za ljudska prava i sudova Europske unije koji će to pratiti", poručio je Bošnjaković. 

Najavio je da građani mogu očekivati brže postupke, bolju dostupnost samih sudova i stalnih službi izvan njihova sjedišta te bolje suce koji će biti izabrani u transparentnom, objektivnom i bržem postupku.