Obavijesti

News

Komentari 6

Uskoro zahtjev za produženje moratorija za prodaju zemlje

Uskoro zahtjev za produženje moratorija za prodaju zemlje
4

Hrvatska će Europskoj komisiji uputiti zahtjev za produženje sedmogodišnjeg moratorija na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima koji istječe 1. srpnja 2020.

VIDEO

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede najavio je u četvrtak kako bi Hrvatska, 'moguće i do kraja mjeseca', mogla Europskoj komisiji uputiti zahtjev za produženje sedmogodišnjeg moratorija na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima koji istječe 1. srpnja 2020.

PRATITE UŽIVO

- Zahtjev je u fazi prevođenja, za nekoliko tjedana, moguće i do kraja mjeseca, bit će upućen, rekao je pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić na saborskom Odboru za poljoprivredu u raspravi o HSS-ovoj Interpelaciji o radu hrvatske Vlade radi nečinjenja u vezi prodaje zemlje strancima koju su podržali i drugi oporbeni zastupnici.

Karalić je optimističan u ishod hrvatskog zahtjeva da se moratorij za prodaju zemlje strancima produži za još tri godine

- Svim državama članicama koje su imale takve zahtjeve, to je odobreno, odgovorio je predsjedniku Odbora Tomislavu Paneniću (NZ) koji se pitao što će biti ako se hrvatski zahtjev odbije te što nakon još tri godine.

Naveo je kako će Hrvatska svoj zahtjev argumentirati podacima o različitim cijenama poljoprivrednog zemljišta, koje su među najnižima u Uniji, podacima o kupovnoj moći, prosječnoj plaći stanovništva itd.

HSS je pokrenuo Interpelaciju kako bi od Vlade čuo što je učinila da se spriječi rasprodaja poljoprivrednog zemljišta, kaže Davor Vlaović (HSS) nezadovoljan što ta tema nije u Saboru raspravljena u srpnju, kad je podnijeta, odnosno ovaj tjedan.

Ana Marija Petin (HSS) drži da je HSS-ova inicijativa, ipak, postigla određeni cilj.

- Potaknuli smo razmišljanja da treba podnijeti zahtjev za produljenje moratorija, kaže zastupnica i navodi kako su drugi zainteresirani kupiti hrvatsko poljoprivredno zemljište zbog kvalitete. 

Felak: Obvezu možemo izbjeći Croxitom

Osim toga, dodaje, stranci već koriste hrvatsku zemlju putem poduzeća koje su osnovali i kroz zakupe dobivene na rok do 30 do 60 godina.

Miro Bulj (Most) rješenje vidi u mađarskom modelu. Mađarski je parlament, podsjeća, donio odluku da nema prodaje zemlje strancima.

HDZ-ov Damir Felak je podsjetio da je Hrvatska kod ulaska u EU potpisala neke obveze kojih se treba držati, da je moratorij 7+3 trebao poslužiti da se hrvatske poljoprivrednike pripremi da budu konkurentni da mogu kupiti domaću zemlju, umjesto da je kupe stranci.

Obvezu da nam, nakon isteka moratorija, zemlju mogu kupovati i stranci možemo izbjeći izlaskom iz Unije, odnosno Croxitom, ironično je uzvratio oporbenim kolegama. Felak tvrdi i da većinu zemlje u Mađarskoj već posjeduju strane tvrtke.

HSS-ova Interpelacija na Odboru nije 'prošla', za nju je glasovalo troje zastupnika, šest ih je bilo protiv.


Prijedlog ovršnog zakona

Zastupnici Hrvatskog sabora rad će u četvrtak nastaviti raspravom o prijedlogu ovršnog zakona kojim se želi uravnotežiti postojeći sustav ovrhe, uz uvažavanje potrebe da se postupak provodi brzo i ekonomično.

Njime se također štiti dostojanstvo ovršenika pri čemu se uvodi pravilo da se ovršenik ne može deložirati iz nekretnine u kojoj živi u zimskom razdoblju.

Zakonom se ovršni postupak vraća pod isključivi nadzor suda, odnosno sudska nadležnost postaje pravilo, ističu predlagatelji.

Postupak se pokreće i vodi korištenjem sredstava elektroničke komunikacije te korištenjem propisanih obrazaca, čime se postupak pojednostavljuje.

Osim toga, navodi predlagatelj, povećava se razina zaštite dužnika na način da se uvodi predpostupak, u kojem će se dužnika opomenuti prije donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.

Prijedlogom se povećava stupanj sigurnosti dostave pismena, što je bio jedan od učestalijih prigovora ovršenika, a troškovi postupka se višestruko smanjuju i fiksiraju.

Nema deložacija tijekom zime

Predlaže se i pravilo po kojem se ovršenika ne može deložirati iz nekretnine u kojoj živi u zimskom razdoblju, te se proširenjem kruga primanja izuzetih od ovrhe omogućava ovršenicima pravo na dostojanstven život.

Predloženi zakon nastavak je Vladinih mjera usmjerenih na rješavanje problema blokiranih građana, nakon što su lani u srpnju usvojeni Zakon o otpustu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i izmjene Zakona o stečaju potrošača.

Raspravljen prijedlog zakona o recikliranju brodova  

Hrvatski sabor raspravio je u četvrtak Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o recikliranju brodova, kojim se uspostavlja nacionalni okvir kako bi se spriječile i smanjile nesreće, ozljede i drugi štetni učinci na ljudsko zdravlje i okoliš uzrokovani recikliranjem brodova.

Prijedlog zakona zastupnicima je obrazložio državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić.

Zakonom će se postići veća sigurnosti, zaštita zdravlja ljudi i morskog okoliša EU tijekom vijeka trajanja broda. Utvrđuju se i pravila osiguranja kojima opasni otpad nastao recikliranjem brodova podliježe gospodarenju koje je prihvatljivo za okoliš. Utvrđuju se i pravila za osiguravanje pravilnog upravljanja opasnim materijalima na brodovima, stoji u obrazloženju prijedloga. 

Obrazlažući prijedlog državni tajnik Milatić pojasnio je kako se Uredba ne odnosi na ratne i druge nekomercijalne brodove. 

Predloženim zakonom želi se olakšati hrvatsku ratifikacija Međunarodne konvencije iz Hong Konga za sigurno i okolišno prihvatljivo recikliranje brodova iz 2009., donesene 15. svibnja 2009. pod pokroviteljstvom Međunarodne pomorske organizacije (IMO) koja je rezultat rasprava Međunarodne konferencije o sigurnom i okolišno prihvatljivom recikliranju brodova.

Međunarodna konvencija iz Hong Konga za sigurno i okolišno prihvatljivo recikliranje brodova obuhvaća izradu nacrta, izgradnju, korištenje i pripremu brodova kako bi se olakšalo sigurno i okolišno prihvatljivo recikliranje a da se ne ugrozi sigurnost broda i učinkovitost njegova rada.

Branko Bačić (Klub HDZ-a) najavio je potporu zakonu kojim se, kako je rekao, ubrzava postupak brodara da recikliraju brodove.

Raspravljene izmjene i dopune Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata

Saborski zastupnici raspravili su u četvrtak Konačni prijedlog izmjena Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata kojim se usklađuju definicija "naftnih rezervi" i "naftnih derivata", rokovi za čuvanje obveznih rezervi te ublažavaju ograničenja držanja obveznih zaliha izvan teritorija zemlje članice Europske unije.

Tim zakonskim rješenjem trebao bi se pojednostaviti i ubrzati proces zadovoljavanja propisanih uvjeta te olakšati provedba obveze čuvanja obveznih zaliha, rekao je obrazlažući prijedlog državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić.

Hrvatska po njegovim riječima od 600.000 tona zaliha naftnih derivata, oko 53.000 čuva u Njemačkoj. Naime, obvezne zalihe nafte i naftnih derivata RH mogu se čuvati na državnom području država s kojima je prethodno sklopljen međudržavni sporazum o čuvanju obveznih zaliha.

Obvezne zalihe drugih država koje se na temelju međudržavnih sporazuma čuvaju na državnom području RH ili su u provozu preko njezinog državnog područja ne mogu biti predmetom nikakvih mjera kojima bi se ograničilo raspolaganje takvim zalihama i njihova otprema s državnog područja.

Također, budući da se opseg kontrole kvalitete i količine nafte i naftnih derivata kako je definirala Hrvatska gospodarska komora proširio na cijelo tržište nafte i naftnih derivata, predloženim zakonom propisano je da kontrolu kvalitete i količine nafte i naftnih derivata mogu obavljati samo pravne osobe ovlaštene od Hrvatske agencije za akreditacije. To su neovisna inspekcijska tijela koja imaju jednak položaj na međunarodnom tržištu dobara i usluga.

Sukladno Direktivi 2009/119/EZ države članice poduzimaju sve potrebne mjere za sprječavanje prepreka i terećenja koje bi mogli ometati dostupnost obveznih zaliha, te mogu postaviti ograničenja ili dodatne uvjete u vezi s mogućnosti držanja svojih obveznih zaliha izvan svog državnog područja. 

Međudržavni sporazumi, čije je sklapanje zahtjevan i dugotrajan proces, predstavljaju takvo ograničenje koje znatno otežava čuvanje obveznih zaliha unutar Europske unije.

Zakonom se usklađuje odredba o inspekcijskom nadzoru sa Zakonom o Državnom inspektoratu te se uređuju prekršajne odredbe, stoji u obrazloženju tog zakonskog prijedloga.

Obvezne rezerve nafte i naftnih derivata formiraju se najmanje u iznosu od 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza ili unosa ili 61 dana prosječne dnevne domaće potrošnje naftnih derivata u prethodnoj kalendarskoj godini, ovisno o tome koja je veća.

Sabor rad u petak nastavlja raspravom o prijedlogu zakona o GMO-u

Zastupnici Hrvatskog sabora rad će u petak nastaviti raspravom o prijedlogu zakona o genetski modificiranim organizmima kojim će se razraditi primjena i uporaba GMO-a te, te odgovornost za štetu nastalu nedopuštenom uporabom.

S obzirom na utjecaj GMO-a i veliku primjenu u raznim djelatnostima, od znanosti i medicine do farmacije i prehrambene industrije predloženim zakonom razradit će se postupanja povezana s primjenom i uporabom GMO-a.

Prijedlogom će se tako kod znanstvenih istraživanja ograničiti uporaba GMO-a u zatvorenim sustavima, utvrditi procedure uvođenja GMO-a u okoliš i primjene lijekova koji se sastoje od GMO-a ili kombinacije GMO-a.

Sustav procjene rizika uvođenjem GMO-a u okoliš unaprijedit će se osnaživanjem odredbi procjene rizika pri čemu će se stvoriti mehanizam procjene kratkoročnih i dugoročnih, namjernih i nenamjernih učinaka na okoliš, zdravlje ljudi, životinja i biljaka.

Prijedlogom se također propisuju procedure stavljanja GMO-a na tržište, ograničavanja i zabrane uzgoja, označavanja, rukovanja, prijevoza i pakiranja GMO-a, kao i gospodarenja s otpadom nastalim uporabom GMO-a.

Zakonom se utvrđuje i odgovornost za štetu nastalu nedopuštenom uporabom GMO-a, kao i nadležna tijela i njihove ovlasti.

Zakonskim prijedlogom usklađuju se odredbe vezane uz ovlašćivanje i obveze službenih i nacionalnih referentnih laboratorija za GMO s europskom Uredbom 2017/625 na način da će se produžiti rok ovlaštenja s dvije na četiri godine te da će se tijelu državne uprave nadležnom za poslove zdravstva dati mogućnost revizije rada navedenih ovlaštenih laboratorija, ističu predlagatelji.

 

 

 

Pokretanje videa...

00:23
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 6
VIDEO

Obustavili potragu za Dankom (2) u Srbiji. Djed: 'Bugarska je blizu, bojim se da je oteta...'
JOŠ JE NISU PRONAŠLI

Obustavili potragu za Dankom (2) u Srbiji. Djed: 'Bugarska je blizu, bojim se da je oteta...'

Djevojčicu od jučer traže stotine ljudi. Tu su volonteri, policija, potražni psi, Gorska služba spašavanja, rudari, helikopteri, termovizijske kamere...

Tragedija u Njemačkoj: Autobus Flixbusa se prevrnuo, u nesreći poginulo najmanje pet osoba...
FOTO: STRAVIČNA PROMETNA

Tragedija u Njemačkoj: Autobus Flixbusa se prevrnuo, u nesreći poginulo najmanje pet osoba...

U autobusu je bilo 53 putnika te dvoje vozača. Uz pet poginulih više ljudi je teško ozlijeđeno u ovoj nesreći...
Majka ostavila auto iza štale? Susjedi sumnjičavi: 'Nestanak je prijavila tek sat i pol nakon...'
TRAŽE MALENU DANKU (2)

Majka ostavila auto iza štale? Susjedi sumnjičavi: 'Nestanak je prijavila tek sat i pol nakon...'

Danka Ilić (2) nestala je u utorak oko 13 sati u prigradskom naselju Banjsko polje kod srpskog grada Bora. Djevojčicu traži stotine ljudi, od volontera, policije, Gorske službe spašavanja, helikoptera...