Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Prema dokumentima i drugim izvorima, Jasenovac je bio radni logor u kojem se mogao izgubiti život zbog bolesti, kažnjavanja, bijega ili odluka viših vlasti, rekao je Igor Vukić
Jasenovac nije bio logor smrti, već radni logor, poruka je koja se mogla čuti na današnjem okruglom stolu pod nazivom 'Znanstveni pristup istraživanju žrtava Jasenovca', održanom u organizaciji Kluba zastupnika Dom i nacionalno okupljanje te Hrvatskih suverenista. Na skupu su sudjelovali Igor Vukić, diplomirani politolog i autor triju knjiga o Jasenovcu, Nikola Banić, znanstvenik i istraživač, Slobodan Prosperov Novak, povjesničar književnosti, te saborski zastupnik Krešimir Čabaj, moderator rasprave.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:27
- Mislimo da su izlaganja bila zanimljiva i da smo imali dosta novoga za čuti i naučiti, te da smo razmotrili nove modele istraživanja ove za Hrvatsku itekako važne teme. Hrvatska je desetljećima bila izložena krivnji za stotine tisuća ljudi, što ne odgovara istini. Ono što nas zanima jest istina, ma kakva god ona bila - izjavio je zastupnik Čabaj.
Govoreći o rezultatima vlastitih istraživanja, Igor Vukić istaknuo je kako dostupna dokumentacija pokazuje da se u Jasenovcu 'nije događalo masovno, serijsko ubijanje'.
- Prema dokumentima i drugim izvorima, Jasenovac je bio radni logor u kojem se mogao izgubiti život zbog bolesti, kažnjavanja, bijega ili odluka viših vlasti. Broj ljudi koji su stradali u tom logoru daleko je manji nego što su bile dosadašnje procjene. Vjerujem da će daljnja istraživanja potvrditi da Jasenovac nije bio logor smrti nego radni logor, i da će to donijeti nove spoznaje - rekao je Vukić.
Na problem neusklađenosti i pogrešaka u jasenovačkom popisu žrtava ukazao je Nikola Banić.
- Temi Jasenovca pristupio sam kroz znanost o podacima. Kad analizirate jasenovački popis, naiđete na brojne žrtve koje su zapravo stradale u njemačkim, talijanskim ili srpskim logorima, pa čak i na preživjele. Takvih grešaka ima iznimno mnogo, više nego na ijednom drugom popisu. Nešto ozbiljno s tim popisom ne valja. Što više vrijeme prolazi, sve više je podataka dostupno, i istraživanja su itekako potrebna - naglasio je Banić.
Svoj doprinos raspravi dao je i Pero Šola, koji se bavi arhivskom građom.
- Moje istraživanje temelji se na odlasku u arhive i prikupljanju dokumenata. Ne bavim se brojem žrtava, nego arhivskim zapisima. U njima piše da je iskopano u 21 sondi 197 žrtava, dok je s bosanske strane iskopano šest sondi s oko 200 do 250 posmrtnih ostataka. Kada govorimo o logoru Jasenovac, nužno je pristupati temi znanstveno i temeljito istraživati - rekao je Šola.
24sata © 2026
