Sporna naknada: Srednje škole ovise o vlastitom, novcu gradova i županija. Okreću se roditeljima, ali i EU fondovima
PLATI PA SE ŠKOLUJ
Skupa srednja: Potrošit ćete 2.500 kn prije ulaska u razred
Opremiti danas srednjoškolca prilično je skupo, kažu nam roditelji varaždinskog srednjoškolca koji se školuje za komercijalista u Gospodarskoj školi u Varaždinu.
Za udžbenike je potrebno izdvojiti oko 1500 kuna, potom najmanje 200 kuna za bilježnice, 300 kuna za prosječnu torbu i pernicu te olovke, za majicu i hlačice za tjelesni odgoj oko 150 kuna, a kvalitetnija oprema stoji i više. Tenisice su oko 300 kuna te na kraju najmanje 12 kuna za pauzu, jer sendvič i sok u školi stoje svaki po 6 kuna. To je gotovo 2500 kuna prije nego što je sin uopće krenuo u školu, zaključuju roditelji, čija su primanja pristojna za hrvatske uvjete.
POGLEDAJTE VIDEO
Pokretanje videa...
01:44
'Kupujemo radni materijal'
Tim troškovima treba pridodati prijevoz, školsko osiguranje, a mnogo škola u Zagrebu, primjerice, naplaćuje i takozvanu godišnju naknadu za povećane troškove školovanja. Radi se o novcu kojim škole pokrivaju troškove radnog materijala, a može se kretati od 100, pa i do 500, 600 kuna za umjetničke škole. Kako nam kažu roditelji zagrebačkog učenika koji je upravo krenuo u srednju tehničku školu, već im je najavljeno da će trebati nabaviti kute, kao i pribor za crtanje i slično.
Upravo odluka Druge ekonomske škole u Zagrebu da od ove školske godine upis u prvu, ali i ostale godine uvjetuje sa 100 kuna ove naknade izazvala je brojne reakcije roditelja koji se pitaju ne bi li školstvo u Hrvatskoj trebalo biti besplatno.
'Srednja škola nije obvezna'
No u Ministarstvu znanosti i obrazovanja ističu: Srednja škola u Hrvatskoj po zakonu nije obavezna. Država, kako nam je pojasnila Suzana Hitrec, predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja, pokriva plaće nastavnika i profesora.
- Srednje škole u Zagrebu iz gradskog proračuna dobivaju novac kojim mogu voditi školu idućih godinu dana. U našoj školi od tog novca pokrivamo sve troškove uključujući struju, vodu i sve ostalo što treba pokriti - kaže Hitrec, ravnateljica Upravne škole u Zagrebu.
Proračun svake godine može varirati, što stvara probleme školama koje mogu nešto planirati tek nakon što novac dobiju kako bi vidjeli s čime raspolažu, pojasnila je ona.
Očito je to bio razlog i uvođenja naknade u Drugoj ekonomskoj školi, što je tamošnja ravnateljica Ana Naletilić za medije komentirala riječima: “Ne možemo disati”.
- Nemamo mogućnost tražiti više novca, koliko dobijemo, dobijemo i zadnjih godina taj iznos se stalno smanjuje - govori Suzana Hitrec. Zbog toga mnoge škole imaju vlastite, dodatne prihode od iznajmljivanja dvorana za razna događanja, iznajmljivanja prostora ili od sudjelovanja u raznim projektima.
Racionalno troše
I u Upravnoj školi učenici pri upisu trebaju uplatiti 150 kuna za naknadu za povećane troškove obrazovanja.
- Praksa u kojoj zagrebačke škole traže tu naknadu postoji više od 15 godina. S tim su upoznati roditelji, ministarstvo, pa i Grad Zagreb. Taj novac je potreban za potrepštine poput papira i tonera te ostalih troškova, koji su porasli - pojašnjava Hitrec dodajući kako je “Škola za život” stvorila i dodatne troškove školama.
- U strukovnim školama nemamo niti za jedan predmet digitalne materijale, dakle sve se mora printati i puno se papira troši. Sad nastavnici u prvim razredima ‘Škole za život’ traže i neke druge materijale, koji nisu nikad bili potrebni, poput papira u boji, tempera, flomastera - govori ravnateljica.
Njezini kolege u Osijeku i Varaždinu kažu kako nemaju upisnina. Kako nam kaže Igor Kos, ravnatelj Elektrostrojarske škole u Varaždinu, svojedobno su postojale tzv. donacije roditelja, koje su učenici morali uplatiti prilikom upisa. U ovoj školi, kaže on, dobro se pokrivaju jer racionalno raspoređuju i troše novac iz više izvora.
- Mi našim učenicima ne uzimamo novac, osim za osiguranje, jer ima mnogo lomova. Štoviše, učenicima mehatronike još darujemo paket u vrijednosti oko 200 kuna. Financiramo se novcem koji dobijemo od ministarstva, a specifični smo i po tome što imamo vlastite radionice, pa i iz toga imamo neke prihode. Uz to stalno pretražujem po internetu pa mnogo novca nabavljam i preko projekata Europskih fondova - kaže Kos.
Iznajmljuju dvorane
Ravnatelj osječke Elektrotehničke i prometne škole Antun Kovačić kaže kako roditelji u njihovoj školi ne plaćaju upisnine nego udžbenike i liječnički pregled, osim za upisnike smjera Vozač, čiji pregled financira HZZO.
Većinu troškova za učenike slabijeg financijskog statusa u cijeloj državi pokrivaju država ili lokalna samouprava, pa je tako i u Osijeku.
- Svojim novcem pokušavamo pomoći siromašnijim učenicima. Znanje, nažalost, ne možemo unovčiti, pa se pokrivamo iznajmljivanjem sportske dvorane. Jako bi nam olakšalo kad bi, primjerice, Ministarstvo znanosti i obrazovanja sufinanciralo prijevoz za učenike koji žive izvan Osijeka - zaključuje ravnatelj III. gimnazije Osijek Dražen Jakopović.
Pokretanje videa...
00:31
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
