Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
5 komentara

Skupština dala suglasnost za izdvajanje ZET-a i Velesajma

Zastupnicu su sa 27 glasova za, 12 protiv i tri suzdržana, dali prethodnu suglasnost trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. za statusnu promjenu podjele....

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine u četvrtak navečer su većinom glasova dali prethodnu suglasnost Zagrebačkom holdingu za izdvajanje Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET) i Zagrebačkog velesajma, a sva tri društva i dalje ostaju u direktnom vlasništvu Grada Zagreba.  

Zastupnicu su sa 27 glasova za, 12 protiv i tri suzdržana, dali prethodnu suglasnost trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. za statusnu promjenu podjele s osnivanjem trgovačkih društava s ograničenom odgovornošću za podružnice Zagrebački električni tramvaj i Zagrebački velesajam, sukladno Planu podjele.

Pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić istaknula je da "sva tri društva i dalje ostaju u direktnom vlasništvu Grada. Znači, Grad kao vlasnik dijeli jedan Holding u tri društva kojima je direktni vlasnik", ustvrdila je pročelnica.  

Rekla je da su pripreme modela rađene skoro godinu dana, podjela je napravljena na bilanci od 30. lipnja 2017., a odlučeno je kao najprihvatljiviji model da se prenese cjelokupna gospodarska cjelina koja podrazumijeva imovinu i obveze koje su u funkciji djelatnosti koje se izdvajaju.

Što se tiče Velesajma, kaže Jozić, to je cjelokupna imovina, radnici, obveze prema radnicima i dobavljačima, potraživanja od kupaca i slično. A što se tiče ZET-a to je sva njihova imovina osim nekih 250 milijuna kuna zemljišta koje nije u funkciji javnog gradskog prijevoza. Pročelnica je istaknula da ZET sa sobom također nosi 315 milijuna kuna obveza prema Holdingu zato što se iz eksternih kredita Holdinga financirale neke investicije ZET-a, a Zagrebački velesajam 28 milijuna kuna.

Objasnila je da je bilanca podjele napravljena na principu da se prenesu gospodarske cjeline, svi radnici i potraživanja i obveze koje se tiču direktno tog društva. "Naravno, sukladno toj imovini i obvezama, izračunat je i kapital koji je prenesen. Ono što je važno da su revalorizacijske rezerve koje se vežu za nekretnine ZET-a i Velesajma također prenesene u kapital novoosnovanih društava", rekla je.

Objašnjavajući zastupnicima razloge izdvajanja ZET-a iz Holdinga, Jozić je rekla da su početkom ove godine potpisali novi opsežni ugovor sa ZET-om koji je usklađen sa europskim direktivama i dobivene su suglasnosti nadležnih ministarstava kako se ne bi slučajno dogodilo da se subvencija koja se daje ZET-u, koja je preko pola milijarde kuna, proglasila nedozvoljenom državnom potporom.

Rekla je da je preporuka da ZET imaju kao izdvojeno društvo da mogu mjeriti troškove javnog gradskog prijevoza tako da mogu izračunati kolika je točno subvencija, jer se ne smije ništa drugo uplitati u te troškove. Pored toga, ZET je dovoljno velik sa 3700 ljudi sa vrlo opsežnim poslom tako da on kao takav isto zahtjeva reorganizaciju koju će biti lakše napraviti kad je društvo samostalno.

 "Kad izdvojimo ZET imamo godinu dana da neke stvari tamo ipak posložimo", istaknula je Jozić. A kada se govori o povlačenju sredstva iz EU, kaže da je efikasnije fokusirati se unutar jednog društva na ključne projekte, a to su modernizacija elektroenergetske mreže, rekonstrukcija pruga, rekonstrukcija servisnih radionica i nabava novih tramvaja i autobusa, vodeći računa o zaštiti okoliša i emisiji CO2.

 Kad se govori o izdvajanju Zagrebačkog velesajma iz Holdinga  Jozić je rekla kako je ZV u funkciji s otprilike jednom trećinom prostora, no, dobar dio Velesajma nije u pravoj funkciji i s tim ne mogu biti zadovoljni. Sajamske djelatnosti su pale početkom recesije 2008. i one se nikad više nisu ni vratile na svoje i teško je i očekivati da će se Velesajam staviti u onu funkciju kako je nekada radio jer su ta vremena prošla. Procijenjeno je da Zagrebu treba jedan dobar sajamski centar koji se može organizirati na istočnom djelu Velesajma, tamo gdje su paviljoni u boljem stanju te bi u tom dijelu napravili jedan moderan, dobar sajamski centar kakav dolikuje Zagrebu.

Jozić je istaknula da bi se otprilike dvije trećine Velesajma stavile u neku drugu funkciju. Podsjetila je da su tamo u funkciju već stavili Tehnološki park na prvom katu paviljona 12, a stavit će i prizemlje. Rekla je da su neki paviljoni u funkciji sporta, a neki su u derutnom stanju i u njih se ne smije ući.

Istaknula je da taj dio prostora Grad treba uzeti pod svoje jer se javlja potreba za njegovim korištenjem za javne potrebe. Jozić kaže da treba napraviti ravnotežu komercijalnih i javnih sadržaja tako da komercijalni sadržaji mogu financirati javne. Trebaju se porušiti ograde, prostor urediti te Velesajam integrirati sa tim djelom Novog Zagreba. "To je intencija što se tiče samog Velesajma, a također i Velesajam kao tvrtka zahtjeva jednu reorganizaciju, jednu efikasniju ekipu koja će se onda baviti sajamskim djelatnostima i to će isto biti tako jednostavnije napraviti", istaknula je pročelnica Jozić. 

A što se tiče Zagrebačkog holdinga, znači društva koje bi ostalo nakon podjele, pročelnica Jozić je rekla da su te djelatnosti stvarale negativne novčane tokove u samom društvu, pa bi Holdingu trebalo ostati nešto više slobodnog novca koje može iskoristiti za razduživanje i otplatu svojih budućih kreditnih obveza ili za investicije, za što se već Uprava društva strateški odluči.

U ime Kluba gradskih zastupnika SDP-a, HSS-a i Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez Zvane Brumnić ustvrdio je vezano za izdvajanje Velesajma da je trebala biti napravljena procjena imovine koja bi jamčila  da neće biti novog računovodstvenog Agrokora.

"Ukoliko postoji strateški partner i zna se što se s Velesajmom želi, bilo bi pošteno od Grada da stane tu pred nas i kaže što se točno tamo želi napraviti i koji je između ostaloga, strateški cilj", kazao je.

SDP-ov Saša Molan ustvrdio je da je izdvajanje ZET-a posljedica koju će osjetiti i zaposlenici i građani. Zaposlenici na način da će im se smanjiti plaće te im se ukinuti odmarališta, a građani, tvrdi, povećanjem subvencija. Ocijenio je da se na čudan i netransparentan način pokušava ući u priču razdvajanja Velesajma. "Iz ovoga može samo biti sumnja što će se događati dalje, s obzirom na dosadašnja iskustva s Holdingom", ustvrdio je.

Tomislav Tomašević u ime Kluba zastupnika lijevog bloka apelirao je da je nelogično, a neće se, kaže, izdvajanjem ZET-a i Velesajma promijeniti - da gradonačelnik  i dalje kontrolira megapoduzeće (Holding). "Nemamo ovlasti u biranju Uprava i Nadzornih odbora. To je dubinska promjena do koje treba doći", ustvrdio je. Vezano za izdvajanje Velesajma ne misli, kaže, da je jedini način da se nekretnine tamo stave u funkciju - privatizacija.

Gradskom zastupniku Mati Kapoviću (Radnička fronta) problematično je to što ćemo, kaže, najvjerojatnije nabavljati tramvaje iz zapadne Europe, pa će novac iz EU fondova odlaziti na subvenciju europskih proizvođača, a ne domaćih.

"Gradonačelnik se voli hvaliti sa 17 godina na čelu grada, ali priupitao bih ga kako Velesajam danas izgleda nakon 17 godina. Grad nema novaca niti za jednu kapitalnu investiciju, a sada će odjedanput kupovati nekretnine od Velesajma", kazao je gradski zastupnik Glasa Stanko Kordić.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message