Stavovi o pitanju Srbije u EU su im isti: Bez nestalih, ništa!

Kandidati za Europski parlament koji su javnosti poznati po dosadašnjem političkom djelovanju, pa zbog toga imaju i veće izglede da se domognu Bruxellesa, odgovarali su na pet istih pitanja. Nije bilo prepisivanja jer međusobno nisu vidjeli odgovore, ali svi su jednako odgovorili kad je u pitanju ulazak Srbije u EU.

Kažu da se prema susjedima ne bi ponašali kao što se prema nama ponašala Slovenija, ali da im ulazak ne bi omogućili dok god se ne riješi pitanje nestalih u Domovinskom ratu. 24sata već tri godine pomažu obiteljima nestalih da pronađu svoje najmilije. Samo dvije obitelji nakon te akcije mirno spavaju, no Hrvatska traga za još 1903 osobe kojima se u ratu izgubio svaki trag.

EUROPO, UHLJEBI NAS 'Kolika će nam biti plaća u EP? Naravno da znamo, 8700 eura'

- Informacije o nestalima i lokacijama masovnih grobnica, koje Srbija ne želi predati, apsolutno su valjan razlog da ne popustimo - ističe Mostov kandidat Robert Podolnjak, koji prvi put za 24sata otkiva i svoju humanitarnu stranu.

- Da me niste pitali, ne bih to ni spominjao jer nisam smatrao potrebnim to isticati. Stipendiram jednog studenta, a s plaćom europskog zastupnika mogao bih izdvajati puno veći iznos u humanitarne svrhe - kaže nam profesor Podolnjak, kojeg će Hrvatska pamtiti kao jedinoga koji je odbio biti predsjednik Sabora.

Ruža Tomašić dovršava svoj mandat u EP-u i spreman je na još jedan. Za Srbiju kaže: “Srbija je ta koja ne ispunjava kriterije, a Hrvatska na to treba upozoravati i ne dozvoliti da im se popušta preko naših leđa.” I ona otkriva da je humanitarka, no kaže da se tim ne želi hvaliti.

Anka Mrak Taritaš, koja je i najbrže odgovorila na naša pitanja, jedina se sjetila koliku muku smo mi imali sa Slovencima. To, kaže, ne bi radila susjedima, ali bi inzistirala na pronalasku nestalih.

Kao zastupnik/ca u Europskom parlamentu biste li kočili ulazak Srbije u Europsku uniju? 

Mrak Taritaš: Definitivno se ne bismo trebali ponašati kao Slovenija prema nama. Inzistirala bih na rješavanju svih otvorenih pitanja, prije svega pitanja nestalih. 

Orešković: Nažalost, još su daleko od standarda koje bi trebali zadovoljiti, a to su visoki demokratski standardi vladavine prava, transparentnost, slobode medija... 

Tomašić: Srbija sama sebi koči ulazak u EU time što prikriva ratne zločine i štiti zločince, odbija pomoći u rasvjetljavanju sudbina nestalih... 

Bunjac: Sa Srbijom imamo nesreće odnose zbog velikosprskoga programa koji je još uvijek aktualan čak i u samim vrhovima vlasti. Ovo je prilika da se sve raščisti. 

Podolnjak: Hrvatska treba blokirati ulazak, odnosno pristupne pregovore Srbije, sve dok se ne riješe otvorena pitanja, dakle poglavlja 23. i 24. 

Ressler: Kao i ostale države koje žele ući u EU, Srbija mora ispuniti sve kriterije i doseći standarde, kao što je morala i Hrvatska. 

Ako krene novi val izbjeglica/migranata preko Hrvatske, kako biste se postavili u EP-u?

Mrak Taritaš: EU mora naći zajedničko rješenje u kojemu moraju participirati sve zemlje članice. Rješenje mora biti humano, ali i sigurno za sve građane Europske unije. 

Orešković: Zahtijevala bih zajednički europski odgovor na val, koji je u skladu s vrijednostima na kojima je Europska unija utemeljena. 

Tomašić: Problem treba riješavati na izvorištu, a ne na našim granicama. Ženama i djeci kojima je život ugoržen zbog rata trebamo pomoći. 

Bunjac: Trebalo bi provesti koordiniranu akciju vojske i policije radi zaštite granice. Migranti bez dokumenata ne smiju preko granice. 

Podolnjak: Zaštita RH trebala bi ostati u isključivoj nadležnosti naših službi. Zalagat ću se za veće europsko ulaganje u granične policije. 

Ressler: Izazove treba rješavati na vrijeme. I zato već sada 6.500 hrvatskih policajaca svakodnevno čuva hrvatsku granicu. Zalagat ćemo se za suradnju s trećim državama, više sredstava za migracije i sigurnost te reformu europskog sustava azila.

Biste li bili spremni dio primanja iz Europskog parlamenta odvajati u humanitarne svrhe? 

Mrak Taritaš: Cijeli život odvajam dio primanja u humanitarne svrhe i to sam činila i prije nego što sam postala i ministrica i saborska zastupnica, a to ću nastaviti u ubuduće. 

Orešković: To sam činila i prije, i to ću nastaviti činiti. 

Tomašić: Već godinama točinim, ali se time ne hvalim u medijima. 

Bunjac: Podržavam odricanje od materijalnoga... Razmišljanjem o drugima čovjek razvija istinsku humanost i solidarnost. 

Podolnjak: To već činim. Podupirem jednog studenta u financiranju troškova studija, a sa znanto većom plaćom mogao bih izdvojiti veći iznos u humanitarne svrhe. 

Ressler: Da, ali to sigurno ne želim reklamirati. 

Po čemu ili po kome biste birali svoje asistente, kojim kriterijima biste se vodili? 

Mrak Taritaš: Asistene bih birala po stručnosti, obrazovanju, dosadašnjem radnom iskustvu, vodeći računa da to budu ljudi kojima vjerujem. 

Orešković: Birala bih ih po sposobnosti, ovisno o potrebama i zaduženjima u EP-u... Moraju biti transparentne, odgovorne i nepotkupljive osobe. 

Tomašić: Imam uigrani tim koji je sa mnom polučio velike uspjehe u EP-u. Nemam ga razloga mijenjati, eventualno obogatiti s kvalitetnim ljudima. 

Bunjac: Ključni kriteriji su znanje, marljivost i socijalni osjećaji. 

Podolnjak: Obavezno znanje jednog stranog jezika te posjedovanje određenih specifičnih znanja u područjima u kojima EU ima najvažnije nadležnosti. 

Ressler: Po mogućnosti doprinosa radu eurozastupnika, uz sljedeće ljudske kvalitete: integritet, nacionalni osjećaj i empatiju.

Nabrojite tri najvažnija pitanja na kojima bi svaki naš zastupnik u EP-u morao raditi? 

Mrak Taritaš: Svaki naš zastupnik morao bi raditi na promociji europskih tema u Hrvatskoj, boriti se protiv populizma i nacionalizma te za veću ulogu Hrvatske u EP-u. 

Orešković: Morali bi raditi na pitanjima koja imamo deftinirana u programu START-a: antikorupcija, povezivanje Hrvatske i Europe ultrabrzim željeznicama, dijeljene flote kanadera.

Tomašić: Zaštita hrvatskog jezika i nacionalnog identiteta, više sredstava Hrvatskoj iz EU fondova i podizanje standarda u našoj domovini na europsku razinu. 

Bunjac: Više demokracije, manje birokrcije, rješavanje socijalne nejednakosti, uvažavanje posebnosti. 

Podolnjak: Osiguravanje više sredstava za otvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj, snažnije sudjelovanje građana u europskoj politi kroz referendume, antikorupcijska pitanja. 

Ressler: Konkretni pozitivni učinci na lokalnoj razini. Zaštita vitalnih hrvatskih nacionalnih interesa. Određivanje smjera Europe u sljedećih pet godina.