Stepinac je šutio pa prasnuo u smijeh, a onda pao na koljena...

Kada je Papa Ivan Pavao II. 1998. godine proglasio Alojzija Stepinca blaženim, u teološkom ga je smislu proglasio i svetim. Blaženika naime štuje sveta crkva, a kada postane svetac, štovat će ga opća crkva, objasnio nam je prošle godine monsinjor Juraj Kolarić iz varaždinske nadbiskupije. On smatra da je papa osnovao Mješovitu komisiju hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka za zajedničko razmatranje lika kardinala Alojzija Stepinca koja je djelovala godinu dana kako bi potaknuo hrvatsku i srpsku stranu na dijalog.

Naime, sastanci Mješovitog povjerenstva Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve o povijesnoj ulozi hrvatskoga kardinala Alojzija Stepinca na inicijativu pape Franje održavali su se u Vatikanu. Nakon šest sastanaka od kojih se prvi održao u srpnju 2016. nije odlučeno ništa. Komisija je završila s radom u srpnju 2017. i složili su se samo oko jedne stvari - da se ne slažu.

- Katolička crkva inzistirala je da je to teološko pitanje, dok je srpska strana smatrala da je Stepinčeva kanonizacija političko pitanje. Iako je rasprava trebala biti teološka, tijekom sastanaka pretvorila se u političku - rekao je Kolarić. 

Srpska strana: Prešućivao je progon Srba

Vatikan je želio da se prouče povijesni dokumenti koje su na sastanak donijele obje strane. Među njima su navodno bili i novootkriveni dokumenti u kojima stoji da je Alojzije Stepinac bio na meti ustaša i nacista zbog sprečavanja progona i prema kojima ga je Gestapo uvrstio na popis osoba koje bi trebalo uhititi kako bi se slomio njegov otpor prema režimu. Hrvatska je strana od samog početka bila apsolutno uvjerena u to da postoje svi uvjeti za Stepinčevu beatifikaciju.

Kao što je poznato, prijepori oko uloge kardinala Stepinca traju desetljećima.

Srpska pravoslavna crkva smatra da nije dovoljno glasno govorio protiv režima NDH te da je prešućivao progon Srba, Židova i Roma. Tako je srpski patrijarh Irinej Gavrilović izričito tvrdio kako Stepinac ne smije postati svetac 'zbog velikog zla koje je počinio' te je govorio kako je Stepinac 'svesrdno podržao stvaranje NDH, hvalio njezino vodstvo i višestruko sudjelovao u stvaranju atmosfere netolerancije koja je vladala u toj državi'.

Na komemoraciji u Donjem Gradinu u travnju 2017. u svom govoru između ostalog rekao:  'Vapaj ovog naroda ovdje čuo se do neba, ali ga kardinal zagrebački nije čuo. Tri do četiri godine taj je vapaj odavde dolazio, ali ne i do onih koji su trebali da ga čuju, ai i ako jesu, pravili su se da ga ne čuju...

'Oko nekih povijesnih stvari se nikada nećemo složiti sa Srbima'

Davor Trbušić, iz tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije, s kojim smo također razgovarali prošle godine,  smatra kako se odluka o kanonizaciji ne može odgoditi. Papa će morati odlučiti je li Stepinac svet.

- Teološka komisija je gotova s radom kako je i bilo zacrtano. Rekli su svoje i sada je sve na Papi - rekao je Trbušić. O mogućem terminu Papine odluke nije htio nagađati, no kako je rekao, neki teoretičari spominju da bi to moglo biti ove, 2018. godine.

- Ono što je sigurno je da će kanonizacija imati određene posljedice na hrvatsku i srpsku crkvu - rekao je Trbušić i zaključio: 'Neovisno o odluci, mislim da će se i za 50 godina voditi debate o tome. Oko nekih povijesnih stvari se nikada nećemo složiti sa Srbima'.     

Poništenje presude stare 70 godina

Zagrebački Županijski sud u srpnju 2016. godine, samo desetak dana nakon prvog sastanka Mješovite komisije u cijelosti je poništio presudu nadbiskupu Alojziju Stepincu kojega su komunističke vlasti 1946. osudile na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava.

Stepinca je u rujnu 1946. tadašnje Javno tužilaštvo NR Hrvatske, temeljem "Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države", optužilo da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata.

Presudu je 11. listopada 1946. donio Vrhovni sud koji ga je proglasio krivim po svim točkama optužnice.

Na poništenje presude Stepincu odmah je reagirao i srbijanski vrh. Aleksandar Vučić kazao je da je Stepinac  "jedan od ključnih ideologa najgore nacističke vlasti na europskom tlu".

Stepinac otišao u rat sa 18 godina

Velikan Katoličke Crkve u Hrvatskoj kojeg je Papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim u Mariji Bistrici prije 20 godina rođen je na današnji dan 1898. godine u Krašiću kao peto od osmero djece Josipa Stepinca. Četiri razreda osnovne škole završio je u mjesnoj osnovnoj školi te je poslan u Zagreb u Klasičnu gimnaziju. Nekoliko dana nakon što je maturirao 1916. godine, uoči 18. rođendana pozvan je u austrougarsku vojsku.  

U vojsci nije podnosio da se pred njim psuje,  a nedjeljom poslije mise, kad su drugi kadeti odlazili u javne kuće ili tražili slične zabave, on se penjao uz 561 stepenicu do svetišta Majke Božje na Trsatu kako bi slušao drugu misu. Borio se na talijanskom bojištu, a u srpnju 1918. ranjen je u nogu i zarobljen te idućih pet mjeseci provodi kao zarobljenik u nekoliko talijanskih logora gdje je naučio talijanski jezik. 

Borio se na Solunskoj fronti kao dragovoljac Jugoslavenske legije, a tek je 1919. godine demobiliziran te se vrati kući u časničkom činu potporučnika redovne vojske, a 1920. godine promaknut je u čin pričuvnog poručnika.

Skoro se oženio

Stepinčev otac je par godina nakon što se vratio iz rata počeo misliti kako je vrijeme da mu se sin oženi i to mu je rekao.
Imao je već 26 godina i otac je planirao veliki posjed u Kamenarevu prenijet je Alojzija, kako bi imao dom za buduću nevjestu i to je budućeg svećenika i kardinala napokon potaknulo da učini prvi korak.

Udvarao se Mariji Horvat, kćeri svog učitelja iz osnovne škole. Pisao joj je duga pisma puna nježnosti, a ona mu je odgovarala s istim žarom. Nju je vidio kao svoju buduću ženu. U mnogobrojnim pismima sačuvana su intimna svjedočanstva vjere Alojzija Stepinca, njegovi pogledi na brak, na obitelj i privrženost dvoje mladih ljudi.

Iako su se sreli samo jednom, a do zaruka u biti nije ni došlo, preko tih pisama ostvarili su prisan i dostojanstven odnos. Uskoro je ona shvatila da je on sasvim posvećen Bogu te su se preko pisama uz mnogo poštovanja i razumijevanja i oprostili.

Najmlađi biskup na svijetu

Papa Pio XI. imenuje ga 28. svibnja 1934. nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva. Premda nije dosegnuo kanoničku dob da postane biskupom, imao je doktorat Gregorijanskog instituta i zbog toga je na njega Sveta stolica blagonaklono gledala. Pored toga bio je i solunski dobrovoljac, što je pozitivno utjecalo na kralja. Bio je tada najmlađi biskup na svijetu s 36 godina života i nepune četiri godine svećeništva.

Na Ivanje, 24. lipnja 1934. zaređen je za biskupa u zagrebačkoj katedrali. Nadbiskup Antun Bauer ga odmah uključuje u najintenzivniji pastoral prostrane nadbiskupije.

Nije htio postati nadbiskup

Kada je Stepinac saznao da će postati Bauerov nasljednik, prvo je gledao bez riječi u nadbiskupa Bauera, a onda je prasnuo u smijeh. No, kada je nadbiskup Bauer ponovio svoju tvrdnju, Stepinac je pao na koljena govoreći kako je mlad i sasvim neprikladan.

Monsinjor Pellegrinetti tješio ga je: "Budite mirni! Pogreška da ste mlad postaje svakim danom sve manja." Postavši nadbiskup radikalno je smanjio broj večera i primanja u nadbiskupskom dvoru, a među nekim svećenicima nazivan je boljševičkim nadbiskupom.

Židovska povjesničarka: Nevin je stradao!

Američka povjesničarka židovskog podrijetla dr. Esther Gitman ima samo jedan cilj. Smatra da je Stepinac u spašavanju Židova pokazao veliku hrabrost te je 2015. godine objelodanila niz dosada nepoznatih povijesnih dokumenata koji pokazuju kardinalovu dosljednost i ustrajnost u spašavanju ugroženih, posebice Židova, tijekom Drugoga svjetskog rata.

Inače Esther Gitman rođena je u židovskoj obitelji u Sarajevu 1939. pobjegla na početku Drugog svjetskog rata iz NDH i živjela u Italiji, Izraelu, Kanadi, SAD-u. Doktorirala je povijest na sveučilištu u New Yorku s temom  "Spašavanje i preživljavanje Židova u NDH 1941-1945. godine".

Škola Alojzija Stepinca u New Yorku

U New Yorku od 1948. postoji škola Alojzija Stepinca, u kojoj su nauk hrvatskog blaženika proučavali poznati glumci, sportaši, biznismeni.Oscarovac Jon Voight i glumac Alan Alda (najpoznatiji po glavnoj ulozi u seriji “M.A.S.H.”)  su davnih pedesetih godina prošlog stoljeća bili polaznici katoličke Srednje škole nadbiskupa Stepinca u gradu White Plains u američkoj saveznoj državi New York. Upravo su u toj školi stekli prva značajnija glumačka iskustva i utabali svoj put u američki glumački vrh jer je škola od samog početka nudila i kvalitetnu dramsku nastavu.

Škola je otvorena  dvije godine nakon Stepinčeva uhićenja. Novac za gradnju prikupili su vjernici iz katoličkih župa u okrugu Werchester, među kojima ih je bilo i nekoliko čiji su preci krajem 19. i početkom 20. stoljeća došli u SAD iz Hrvatske.