Ljudi koji su imali čak i blagi slučaj zaraze koronom kao posljedicu bi mogli imati ubrzanije starenje mozga i druge promjene na njemu, prema novoj studiji objavljenoj u ponedjeljak u časopisu Nature. Vjeruje se da je ovo najveća studija takve vrste.

Veći gubitak sive tvari kod zaraženih osoba

Pokazalo se da je mozak onih koji su imali Covid-19 imao veći gubitak sive tvari i abnormalnosti u moždanom tkivu u usporedbi s onima koji nisu bili zaraženi. Mnoge od tih promjena bile su u području mozga koje se odnosi na osjet mirisa.

- Bili smo prilično iznenađeni kad smo vidjeli jasne razlike u mozgu čak i uz blagu infekciju - rekla je za CNN glavna autorica Gwenaëlle Douaud, izvanredna profesorica neuroznanosti na Sveučilištu Oxford.

Douaud i njezini kolege procijenili su snimke mozga 401 osobe koja je imala Covid-19 između ožujka 2020. godine i travnja 2021., i prije infekcije i u prosjeku 4 i pol mjeseca nakon infekcije. Rezultate su usporedili sa snimkama mozga 384 neinficirane osobe slične dobi, socioekonomskih karakteristika i čimbenika rizika kao što su krvni tlak i pretilost.

Od 401 zaražene osobe, njih 15 je hospitalizirano, a 785 sudionika bilo je u dobi između 51 i 81 godine. Svi su bili dio Britanske Biobanke, tekuće državne zdravstvene baze podataka od 500.000 ljudi koja je započela 2012. godine.

- Normalno je da ljudi kako stare gube 0,2 posto do 0,3 posto sive tvari svake godine u područjima mozga koja su povezana s pamćenjem, ali u procjeni studije, ljudi koji su bili zaraženi koronavirusom izgubili su dodatnih 0,2 posto do 2 posto tkiva u usporedbi s onima koji nisu bili zaraženi - objašnjava Douaud.

'Štetni učinci virusa smanjuju se tijekom vremena nakon infekcije'

Osim snimanja, sudionici su testirani na njihovu izvršnu i kognitivnu funkciju pomoću Trail Making Testa, alata koji se koristi za otkrivanje kognitivnih oštećenja povezanih s demencijom i testiranje brzine i funkcije mozga u procesu obrade. Istraživači su otkrili da su oni koji su imali najveći gubitak moždanog tkiva također imali najgore rezultate na ovom ispitu.

Iako se čini da su područja mozga koja su najviše pogođena povezana s olfaktornim sustavom, Douaud kaže da nije jasno zašto je to bio slučaj. Budući da abnormalne promjene koje vidimo u mozgu zaraženih sudionika mogu biti djelomično povezane s gubitkom njuha, moguće je da bi oporavak mogao dovesti do toga da te abnormalnosti mozga s vremenom postanu manje izražene.

Slično, vjerojatno je da se štetni učinci virusa (bilo izravni ili neizravni, putem upalnih ili imunoloških reakcija) smanjuju tijekom vremena nakon infekcije.

- Najbolji način da saznate bilo bi ponovno skeniranje ovih sudionika za godinu ili dvije - govori Douaud te dodaje da istraživači predviđaju ponovno snimanje i testiranje sudionika za jednu ili dvije godine.

'Teško je znati dugoročni klinički utjecaj i utjecaj na kvalitetu života'

I dok studija otkriva povezanost između infekcije i funkcije mozga, još uvijek nije jasno zašto. Prethodne studije su pokazale da ljudi sa značajnim i ponovljenim gubitkom mirisa također imaju povezan gubitak sive tvari. Međutim, ova studija nije procijenila jesu li ljudi doista imali gubitak mirisa. Autori su upozorili da su nalazi bili samo trenutak u vremenu, ali su napomenuli da "povećavaju mogućnost da bi dugoročne posljedice infekcije koronom s vremenom mogle doprinijeti Alzheimerovoj bolesti ili drugim oblicima demencije".

- Nalazi su bili uočljivi, ali nisu bili dovoljni da izazovu uzbunu - rekao je dr. Richard Isaacson, neurolog i direktor Centra za zdravlje mozga Florida Atlantic University.

Isaacson nije bio uključen u studiju, ali misli kako su nalazi bili primjetni za kliničare, ali da je ukupni utjecaj na pojedince teško odrediti i da bi on mogao biti mali.

- Stvarno je teško znati dugoročni klinički utjecaj i utjecaj na kvalitetu života u ovakvoj situaciji. Na mozak mogu utjecati drugi mehanizmi kao što su imunološke, upalne, vaskularne ili psihološke promjene, ali ne i izravna infekcija - dodao je dr. Alan Carson, profesor neuropsihijatrije u Centru za kliničke znanosti o mozgu na Sveučilištu Edinburgh, koji nije bio uključen u studiju.

- Ono što ova studija gotovo sigurno pokazuje je utjecaj, u smislu neuronskih promjena, ali mislim da nam to ne pomaže razumjeti mehanizme koji podupiru kognitivne promjene nakon infekcije Covidom - zaključio je.