Sud oslobodio optužbi ratnog zapovjednika Srebrenice Orića

Sud Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je oslobodilo optužbi za ratni zločin Nasera Orića, bivšeg zapovjednika obrane Srebrenice kojemu se sudilo zbog zbog sumnje da je sudjelovao u ubojstvu civila srpske nacionalnosti.

Orić je bio optužen zajedno s pripadnikom srebreničkih postrojbi Armije BiH Sabahudinom Muhićem, a teretilo ih se za ubojstvo troje srpskih civila počinjeno u selima u okolici Srebrenice 1992. godine.

Sudsko vijeće nepravomoćnom presudom odlučilo je kako tužiteljstvo u postupku nije ponudilo dokaze koji bi izvan razumne sumnje potvrdili kako su Orić i Muhić sudjelovali u počinjenim ubojstvima.

Tijekom suđenja samo je jedan svjedok čiji je identitet bio zaštićen ustvrdio kako je osobno vidio Orića i Muhića kako ubijaju zarobljene civile no obrana je izvela 18 svjedoka koji su tvrdili da optuženici nisu uopće bili na mjestima gdje su ubijeni civili u vrijeme kada su ti zločini počinjeni.

Izricanje presude pratio je veliki broj okupljenih Orićevih simpatizera ali i pripadnika različitih udruga koje okupljaju obitelji srpskih žrtava iz proteklog rata u BiH pa je sjedište državnog suda osiguravao veliki broj policajaca.

Okupljani Bošnjaci pozdravili su izricanje presude dok su predstavnici srpskih udruga ogorčeno optužili državni sud za pristranost.

"Bez obzira što je sud donio ovakvu presudu Naser Orić je za Srbe bio i ostat će ratni zločinac", kazao je novinarima muškarac koji se predstavio kao Bane Vasiljević iz Srebrenice.

Presuda je rezultat pravosudne "trakavice" koja traje još od lipnja 2015. godine. Orić je tada uhićen na francusko-švicarskoj granici na temelju tjeralice koju je za njim raspisala Srbija tereteći ga za zločine nad srpskim civilima iako je on 2008. godine pravomoćnom odlukom Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY) oslobođen sličnih optužbi.

Iz Beograda je nakon Orićeva uhićenja stiglo pojašnjenje kako je riječ o drugim ratnim zločinima u odnosu na one za koje mu se već sudilo u Den Haagu što je ICTY i prihvatio kao obrazloženje kada su odvjetnici zatražili povlačenje druge optužnice.

Orićevo izručenje radi suđenja zatražile su i Srbija i BiH a vlasti Švicarske odlučile su kako on treba biti predan bosanskohercegovačkom pravosuđu.

Suđenje Oriću i Muhiću počelo je u siječnju 2016. godine.

"Presuda Orliću dodatno će zakomplicirati odnose u BiH"

Presuda kojom je ratni zapovjednik obrane Srebrenice Naser Orić oslobođen optužbi za ratne zločine dodatno će zakomplicirati ionako problematične odnose u Bosni i Hercegovini, ocijenili su u ponedjeljak u Banjoj Luci predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Dodik je istodobno najavio kako će vlasti u tom entitetu sada inzistirati na provedbi referenduma kojim bi odbacili ovlasti Suda i Tužiteljstva BiH i poštivanje presuda koje donosi državni sud.

Čović i Dodik sastali su se kako bi razmatrali trenutačno stanje u BiH, no u istupu pred novinarima dominirali su komentari o presudi kojom je Sud BiH ranije tijekom dana Orića oslobodio optužbi.

Čović je novinarima kazao kako će ta presuda sigurno dodatno zakomplicirati odnose među političkim partnerima u zemlji, jer će doliti ulje na vatru učestalih verbalnih sukoba.

Konstatirao je kako je to još jedna od tema koja će sve vratiti unatrag i potaknuti novi val negativne retorike.

"Previše je tema koje opterećuju rad pravosudnog i sigurnosnog sustava i previše političkog utjecaja", izjavio je Čović, koji je upozorio kako je i bez toga stanje u zemlji dovoljno komplicirano.

"Objektivno, izuzetno je teška i složena politička situacija", kazao je predsjedatelj Predsjedništva BiH upozoravajući kako je očevidna potpuna blokada funkcioniranja vlasti u toj zemlji jer u državnom parlamentu ne postoji stabilna vladajuća većina pa je oko bilo kakvog zakonskog prijedloga nemoguće okupiti više od petnaestak zastupnika koji bi to podržali.

Dodik se suglasio s Čovićevom ocjenom stanja u BiH, no ustvrdio je kako je ono u Republici Srpskoj "vrlo dobro i stabilno".

"Zajednička je ocjena da je došlo do zastoja i potpune paralize u parlamentu BiH, da tamo nema većine i da su tamo procesi vezani za europske integracije u apsolutnom zastoju", kazao je Dodik.

Za zastoje je okrivio intervencionizam međunarodne zajednice.

"BiH je neuspješna i propala zemlja koja jedino unutarnjim dijalogom može biti deblokirana", kazao je Dodik zaključivši kako će se bez takvog dogovora BiH definitivno urušiti.

Dodik "sada spreman" za referendum o Sudu i Tužiteljstvu BiH

Po Dodikovim riječima BiH je "trula i propala zemlja koja širi trulež", a kao dokaz za takvu tvrdnju poslužila mu je presuda Oriću koju je komentirao uz neskrivene aluzije na bošnjačku nacionalnost predsjedatelja sudskog vijeća koje je sudilo Oriću.

"U Sarajevu musliman sudi muslimanu za zločine nad Srbima i to je dovoljno da ga se (Orića) oslobodi", bila je Dodikova opservacija o radu Suda BiH.

On smatra kako se tom presudom promiče praksa po kojoj je "dopušteno da musliman ubije Srbina kao u vrijeme Otomanskog imperija" odnosno kako se vratilo vrijeme "kadija te tuži, kadija ti sudi".

Pozvao je sve Srbe koji rade u Sudu i Tužiteljstvu BiH da ih napuste i dođu raditi u RS jer je ishod suđenja Oriću točka preko koje se ne može prijeći.

Odgovarajući na novinarska pitanja Dodik je potvrdio kako je sada spreman odlučno zagovarati provedbu referenduma u RS o državnom sudu i tužiteljstvu.

Odluku o organiziranju takvog referenduma entitetski parlament donio je još 2015. i to upravo na poticaj Dodikova Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Iz nejasnih razloga odluka više od dvije godine nije objavljena u Službenom glasniku RS, a to je učinjeno tek prošlog tjedna. Prije toga je pak Dodik osobno izjavio kako sada nije vrijeme za provedbu referenduma jer o tome ne postoji jedinstvo unutar RS te da će odluka o tome biti suspendirana.

Nagađalo se kako je to izjavio pod pritiskom međunarodne zajednice jer je njegovo ranije inzistiranje na referendumu bilo jedan od razloga da ga američka administracija sankcionira i zabrani mu putovanje u SAD.

Nakon objave odluke o referendumu u Službenom glasniku RS počeo je teći zakonski rok od 45 dana za njegovu provedbu pa bi se po tome on trebao organizirati oko 15. studenog.

Takav referendum nema uporišta u zakonima i Ustavu BiH.